NavMenu

Proizvodnja u Željezari počinje sledećeg mjeseca, prvi megavati do juna

Izvor: Mina Srijeda, 22.03.2023. 09:19
Komentari
Podeli
(Foto: Google StreetView/Screenshot)
U nikšićkoj Željezari bi narednog mjeseca trebalo da počne proizvodnja, izrada metalnih konstrukcija, a do juna se očekuju prvi megavati, dok će konkurs za posao 229 radnika biti raspisan narednih dana, saopštio je direktor EPCG - Željezara, Đorđije Manojlović.

- Za 15-ak dana biće završeni pripremni radovi na sređivanju kruga, a hale su spremne za pogone konstrukcije i potkonstrukcije, dok su mašine koje će kasnije biti u upotrebi u fazi remonta. Za 15-ak dana očekujemo radioničarske crteže konstrukcija za elektranu na zemlji i odmah krećemo sa razradom dokumentacije, nabavkom materijala i izradom konstrukcija, tako da bi u toku aprila krenula proizvodnja - kazao je Manojlović Vijestima.

Proizvodnja metalnih konstrukcija biće u pogonu nekadašnjeg Radventa, dok će na krovu nekadašnje Vučionice biti postavljena solarna elektrana.

- Već smo krenuli u sanaciju krova Vučionice i pripremi za postavljanje panela, gdje će biti elektrana od 1,7 megavata (MW), a radi se projekat elektrane na zemlji od pet megavati. Taj dio bi trebalo da bude završen do juna kada ćemo imati prve megavate. Namjera nam je da do kraja godine proizvodimo deset megavata, čime bismo prihodovali dovoljno sredstava da sami sebe održavamo - rekao je Manjlović.

On je dodao da bi se na taj način stvorila sigurnost, a uporedni programi bi mogli da se razvijaju jedan po jedan.

Jedan od tih programa je pogon cinkovanja koji bi razvili zajedno sa Cinkaonom iz Konjica.

- Bili smo u Srebrenici i Konjicu gdje postoje savremene cinkaone i ovdje bi, kao zajednički projekat sa cinkaonom iz Konjica, razvili taj pogon. U pregovorima smo za proizvodnju sendvič panela, riječ je o termoizolacionim krovnim panelima, kao i za proizvodnju armaturne mreže - saopštio je Manojlović.

Pored čišćenja i sređivanja fabričkog kruga i hala, u toku je i popis pokretne i nepokretne imovine kako unutar Željezare, tako i van kapija fabrike.

- Oprema u Čeličani i Kovačnici je u dobrom stanju, jer je riječ o pogonima koji su radili. Kovačnicu još nećemo pokretati jer to zahtijeva velika obrtna sredstva. Održavaju se mašine, a kada obezbijedimo novac i vidimo analize tržišta onda bismo krenuli i sa tim projektom. Vjerujem da će to biti na jesen. Što se zemljišta tiče, u Željezari imamo oko 450 hiljada metara kvadratnih, a van nje još oko 500 hiljada kvadrata. Zajedno sa opštinskom komisijom radimo popis i snimanje tog zemljišta za koje će Opština uraditi neke infrastrukturne sadržaje - rekao je Manojlović.

Trenutno je u Željezari angažovano oko 200 radnika, a Manojlović najavljuje narednih dana raspisivanje oglasa za 229 radnih mjesta. Riječ je o broju koji je bivšim radnicima Željezare posebno značajan - toliko je radnika u proizvodnji ostalo bez posla kada je bivši vlasnik, turski Tosčelik, prekinuo proizvodnju i uručio otkaze.

Skoro devet mjeseci trajala je radnička borba da Željezaru i svoja radna mjesta sačuvaju.

- Radnici su željni rada i više sam nego zadovoljan kako je protekao prvi mjesec od kada je ozvaničen početak rada nove Željezare. Trenutno je angažovano nešto preko 200 radnika, a uskoro slijedi konkurs za 229 radnih mjesta. Da se taj broj ne zaboravi. Završen je akt o sistematizaciji koji treba narednih dana da usvoji Bord direktora - naveo je Manojlović.

On je dodao da je sistematizacijom predviđeo 460 radnih mjesta, jer se računa i na planirane projekte, a očekuje se da bi za godinu u kompaniji moglo da radi 450 do 500 radnika. Prema biznis planu predviđena su 304 radnika i toliko će ih biti od jeseni, kada se pokreće Kovačnica.

EPCG je kupila Željezaru od turskog Tosčelika za 20 mil EUR, a 23. februara je svečano ozvaničen novi rad kompanije koja je više puta neuspješno privatizovana.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.04.2024.  |  Građevina

Kako je poslovalo 15 najvećih građevinskih kompanija u Crnoj Gori - Prihodi padali, Bemax i dalje lider

Najvećih 15 kompanija iz oblasti građevinarstva ostvarilo je tokom 2023. godine manje ukupne prihode i manju ukupnu dobit nego u 2022, a te kompanije su smanjile i broj radnika. Tako su za 15 najvećih kompanija ukupni prihodi bili 414 mil EUR u 2023. godini, ili 16,9% manje nego godinu ranije, kada je istih 15 kompanija imalo ukupne prihode od 484,49 mil EUR. Kako pokazuje analiza portala Bankar, pao im je i neto rezultat, sa 39,1 mil EUR iz

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.