NavMenu

Kako smanjiti zavisnost CG od uvoznog brašna - Uz izgradnju automatizovanog mlinskog pogona iskoristiti adut očuvanog zemljišta

Izvor: Dan Utorak, 15.03.2022. 12:59
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/wuzefe)Ilustracija
U ovom momentu je nerealno očekivati da možemo proizvesti pšenicu za sopstvene potrebe odnosno potrebe ishrane stanovništva i upošljavanje industrijskih - mlinskih kapaciteta, međutim, postoje realne mogućnosti da se proizvodnja žitarica u Crnoj Gori poveća, kaže diplomirani inženjer prehrambene tehniologije Branko Ćetković, iz Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji, u razgovoru za "Dan".

On dodaje da su godišnje potrebe Crne Gore za pšenicom, kao sirovinom za mlinsko-pekarsku industriju, oko 110.000 tona.

Da bi Crna Gora, za potrebe svoje mlinske industrije, proizvela pšenicu, potrebno je zasijati oko 31.000 hektara, računajući na prinos od "samo" 3,5 tone po hektaru, odnosno na prosječan prinos po hektaru koji se u ovom momentu dobija na našim oranicama. U razvijenim zemljama siju se sorte pšenice koje daju prinos do osam tona po hektaru ili više od toga - kaže Ćetković.

Po podacima Monstata, a po popisu iz 2010. godine, Crna Gora raspolaže sa 309.240 hektara poljoprivrednog zemljišta. Od toga su 95 odsto livade i pašnjaci. Po ovoj, jednostavnoj, računici, pet odsto je poljoprivredno zemljište.



Površine pod žitaricama imaju trend porasta, ali je to još nedovoljno. Povećava se i broj malih pogona za preradu, ali je sektor prerade slabo povezan sa primarnom proizvodnjom. U jednom periodu mlinovi su otkupljivali žitarice iz domaće proizvodnje, ali je ta saradnja prestala.Razlog tome su cijena i nemogućnost proizvođača da prečiste zrno prije prodaje. Nemamo opremu za čišćenje zrna niti sušare. Iz zemalja okruženja naši mlinari dobiju prečišćeno, suvo zrno koje ima i nižu cijenu. Zato je jedno od rješenja, pogon za čišćenje i preradu i sigurno je da bi takav pogon značajno doprinio povećanju zasijanih. Takođe, treba uvezivati primarnu proizvodnju sa prerađivačkim kapacitetaima i na taj način, što je moguće više, supstituisati uvoz - kaže Ćetković.

Program razvoja proizvodnje i prerade žitarica u Crnoj Gori podrazumijeva izgradnju modernog automatizovanog mlinskog pogona koji će obezbijediti sigurnost u snadbijevanju i ishrani stanovništva.


Uvozom sirovine smanjili bismo ili eliminisali uvoz gotovog proizvoda (brašna). Dok cio svijet traži ekološki čiste površine mi ih imamo u izobilju ali ih ne koristimo. Morali bismo naći način da ''privučemo'' zainteresovane strane kompanije. To bi bila dobra prilika za afirmaciju programa, kao i Crne Gore kao područja koje nudi proizvodnju žitarica u uslovima ekološki čistog i očuvanog zemljišta - kaže Ćetković.

On dodaje da analiza pokazuje da po istim cjenovnim uslovima uvoza sirovine i gotovog proizvoda, postoji ekonomska opravdanost za uvoz sirovine, preradu i plasman gotovog proizvoda koji je dobijen u našim prerađivačkim pogonima.

Programom razvoja proizvodnje i prerade žitarica se Crna Gora vidi kao region za proizvodnju i preradu sirovine sa našeg područja u našim mini pogonima za preradu i dobijanje i plasman gotovog proizvoda koji bi u zaokruženom proizvodnom ciklusu "od njive do trpeze" bio sa područja Crne Gore uz mogućnost izvoza sirovine ili gotovog proizvoda. Program bi najvećim dijelom bio realizovan kao izvoz kroz turističku ponudu ili direktno preko stranih kompanija koje pokazuju interesovanje za otkup sirovina za sopstvenu proizvodnju - zaključuje Ćetković.

Mlinska industrija

- U ovom momentu Crna Gora, u svojim industrijskim mlinskim pogonima, može da preradi oko 45% godišnjih potreba pšenice. Osnovni razlog je činjenica da mlin u Spužu (bivši Žitopromet) godinama već ne radi, iako su najveći siloski kapaciteti upravo na toj lokaciji. Takođe, stanje opreme i proizvodne zgrade je takvo da se proizvodnja ne može pokrenuti. Mlin u Nikšiću, u ovom momentu ne radi, ali je stanje opreme takvo da se proizvodnja može pokrenuti. Nemam pouzdanu informaciju o vlasničkoj strukturi oba mlina jer je bilo nekoliko (pre)prodaja. Jedini pogon koji u ovom momentu radi jeste Montemlin u Spužu - navodi inženjer Ćetković.

Potrebno 80.000 tona brašna

Godišnje potrebe Crne Gore za brašnom procjenjuju se na oko 80.000 tona.

- U ovom momentu da, hipotetički, oba, tehnički spremna, mlinska pogona rade punim kapacitetom, može se proizvesti oko 40 odsto potreba Crne Gore za brašnom. S obzirom da je proizvodnja odnosno prodaja brašna uslovljena i situacijom u turističkoj privredi, neminovno je da povećan broj turista povećava i potrošnju brašna - kaže Ćetković.




Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.04.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Sezona već počela, neki hoteli popunjeni i do 80%

Turistička sezona u Crnoj Gori uveliko je počela, a neki hoteli popunjeni su i do 80%, saopštila je vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj turizma, Svetlana Šljivančanin. Ona je, gostujući u emisiji Link na Radiju Crne Gore, kazala da u Crnoj Gori ima gostiju i da je buking hotela odličan. - Agencije su već zaključile ugovore sa stranim agencijama, pa su turistički aranžmani uveliko počeli - navela je

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.