Izvor: Dan | Ponedjeljak, 09.05.2022.| 09:26
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Heljda je "hljebno voće" i veoma dobar predusjev za strna žita - Kako se uzgaja i gdje uspijeva?

(Foto: Pixabay.com/Schwoaze)
Heljda je čudesna biljka, jedino "hljebno voće", od koga se spremao "nasušni" hljeb ili neki drugi oblik svakodnevne hrane u širokom pojasu centralne i sjeveroistočne Azije i to od postanka svijeta do današnjih dana.

- Iskustvena saznanja o hranljivim i iscjeliteljskim svojstvima ove biljke istočnjačkih naroda prenosila su se i na zapad i na istok, tako da se areal gajenja i korišćenja u ishrani zatvorio na svim meridijanima i uporednicima svijeta - kaže dipl. inženjer prehrambene tehnologije Branko Ćetković.

U našim krajevima heljda je rasprostranjenija u dinarskom planinskom masivu, gdje nije moguća značajnija proizvodnja klasičnih žitnih vrsta. Optimalan rok sjetve heljde zavisi od nadmorske visine. U brdsko-planinskom području se uglavnom sije od 25. maja do 30. juna. Kasnija sjetva povećava rizik od ranih jesenjih mrazeva. Sijanjem poslije 1. jula prinosiće biti manji.

- Za očekivati je da se u tim karakterističnim predjelima (alpske planinske zone, dinarski i velebetski pojas, brdska područja Crne Gore) proizvodnja i potrošnja heljde intenzivira, a da i narodi u ravničarskim područjima time obogate i poboljšaju svoju ishranu. Heljda potiče iz brdskih predjela srednje i sjeveroistočne Azije, gdje se i danas mogu naći samonikle vrste do 4.500 metara nadmorske visine. Ljekarski naziv je Fagopyri herba. Dobila je ime po grčkoj riječi fagus, što prevedeno znači bukva i pyros - pšenica. Njena postojbina je centralna Azija, gdje se koristila još 6000 godina prije nove ere, odakle se proširila na Tibet, Kinu, Japan i Evropu, u koju su je prenijeli Saraceni u XV vijeku. Druga imena heljde su: ajda, eljda, hajda, hajdina, jelda, golokud - kaže Ćetković.

U Crnoj Gori, heljda se u 2007. godini uzgajala na oko 300 ha, a prinosi su od 1000 -1200 kilograma po hektaru. U 2021. pod heljdom je bio zasijan 81 hektar.

- Heljda je kao tipično planinska biljka, kratkog vegetacionog perioda. Uspijeva na pjeskovitim i vlažnim područjima i kod nas uspijeva i na nad morskoj visini preko 1000 metara. Ne trpi česte kiše i veliku vlagu. Zbog hranljivih sjemenki svrstava se među žitarice, iako botanički pripada kategoriji zeljastog povrća. Ima kratak vegetacioni period i brzo raste. Od sjetve do sazrijevanja treba otprilike tri mjeseca, zbog čega je pogodna kao predusjev, jer brzim rastom prigušuje korov. U krajevima sa kraćim periodom sunčavanja pogodna je za sijanje poslije mrazeva i za sazrijevanje prije novih zahlađenja - kaže Ćetković.

Ova biljka se gaji zbog plodova oraščića koji poslije ljuštenja i dorade služe za ljudsku ishranu i imaju visoku hranljivu vrijednost.

- Plod je bogat jedinjenjima gvožđa, kalijuma, fosfora, limunskom, jabučnom i oksalnom kiselinom, a takođe obiluje vitaminima B1, B2, PP i spada u grupu dijetetskih produkata. Ostaci nakon prerade koriste se kao kvalitetna koncentrovana stočna hrana, dok se slama koristi za prostirku, odnosno omotač zrna heljde nakon ljuštenja koristi se za izradu specijalnih jastuka - kaže Ćetković.

Heljda ima veliki značaj sa aspekta agrotehnike jer je veoma dobar predusjev za strna žita a osim toga zbog kratke vegetacije često se gaji i kao postrni usjev. Kratka vegetacija omogućava da se ova biljka gaji na onim nadmorskim visinama i geografskim širinama gdje se drugi usjevi ne mogu gajiti. Takođe se u nekim zemljama poslije p čelinje paše zaorava kao zelenišno đubrivo.

Postoji nekoliko sorti heljde, od kojih se najviše uzgajaju, Mancan, Manor i Krupna američka (Giant American).

Plodored: Heljda slabo podnosi gajenje u monokulturi. Zbog kratke vegetacije najčešće se gaji kao postrni usjev, a najbolje uspijeva nakon okopavina i jednogodišnjih leguminoza. Kao predusjev je veoma dobra, jer svojim gustim stablom i brzom vegetacijom potiskuje korove, tako da posle nje parcela ostaje čista, bez korova.

Obrada zemljišta: Ako se heljda gaji kao glavni usjev, osnovna obrada se izvodi u jesen, na dubini oko 25 cm., dok se za postrnu sjetvu obrada izvodi pliće, 12-15 cm. Predsjetvena priprema (kultiviranje i drljanje) se izvodi na dubini 6-10cm ujedno sa unošenjem mineralnih đubriva u proljeće, pred sjetvu.

Đubrenje: Bolje od svih žitarica, heljda uspijeva na manje plodnim zemljištima. Na plodnim zemljištima se ne đubri direktno. Na takvom zemljištu može do ći do pretjeranog vegetativnog rasta biljke, što za posljedicu ima polijeganje i veoma mali broj oplo đenih cvjetova. Naročito je bitan nivo lakopristupačnog azota (N) u zemljištu. Orijentacione količine NPK đubriva za ishranu heljde se kreću 40 do 80 kg azota; 25 do 130 kg fosfora; 30 do 60 kg kalijuma. Ukoliko je usjev slabijeg porasta može se izvršiti i jedno prihranjivanje nakon pojave prvog cvijeta ili u fazi punog cvjetanja.


Ne sadrži gluten

Heljda obiluje proteinima, antioksidansima, vitaminima B grupe i vlaknima, tako da pomaže u liječenju stresa, nesanice i dijabetesa, dok čaj od njenog cvijeta liječi bronhitis i ublažava kašalj. Ima najveću količinu aminokisjeline lizin od svih žitarica. Nedostatak ove aminokisjeline izaziva usporen rast i razvoj.

- Jedna od najvažnijih osobina heljde jeste da, za razliku od drugih žitarica, ne sadrži gluten, protein koji je uzrok celijakije, čiji su simptomi bol u stomaku, umor, dijareja... Ova bolest se najlakše uočava kod djece. Celijakija je najčešća hronična gastroenterološka bolest, ali se o njoj ne govori dovoljno, a ako se bolest ne dijagnostikuje na vrijeme mogu nastati ozbiljni zdravstveni problemi - upozorava Ćetković.

Ponovo pokretao proizvodnju u mlinovima

Branko Ćetković je diplomirao na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu - Odsjek za prehrambenu tehnologiju. Kratko vrijeme radio je na Institutu za prehrambenu tehnologiju u Novom Sadu, a od 1991. godine zaposlen je u firmi Žitopromet a.d. Spuž, gdje je prošao radna mjesta od šefa proizvodnje - glavnog tehnologa do radnog mjesta direktora sektora za proizvodnju, tehnologiju i razvoj. Radio je i u Montemlinu. U Žitoprometu u Spužu je bio i izvršni direktor, kada je pokrenuo proizvodnju nakon dvije godine pauze. Nakon toga izabiran je za člana Upravnog odbora Nikšićkog mlina, a u saradnji sa izvršnim direktorom Zdravkom Đurđevcem, ponovo pokreće proizvodnju u mlinu. Radio je kao stručni konsultant za tehnologiju i opremu, mlina Roćenović Nikšić, za proizvodnju integralnih vrsta brašna. Boravio na stručnom usavršavanju u Americi, na Northern Crops institute (Fargo - Sjeverna Dakota). Od osnivanja podržavao rad udruženje roditelja djece na dijeti bez glutena.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE