Grčke energetske zajednice pružaju dobar primjer, evo zašto

- Mi smo najbolje moguće rješenje za klimatsku krizu - kaže Takis ​​Grigoriou, jedan od suosnivača Hiperiona. - Preuzimamo stvari u svoje ruke, proizvodimo sopstvenu energiju, demokratizujemo energetski sektor i ubrzamo tranziciju na društveno pravedan i participativan način.

Hiperion je obećao da će donirati fiksni dio svoje zarade domaćinstvima sa niskim primanjima u Atini, kulturnom centru koji promoviše afričku kulturu i narodnoj kuhinji koja hrani siromašne u blizini glavnog grada.

Energetske zajednice, kaže Kris Vretos, još jedan osnivač Hiperiona, "su rješenje na presjeku dvije velike krize sa kojima se suočavamo: ekološko uništenje i demokratski pad". Svaki od 130 članova Hiperiona ima jedan glas u svim procesima donošenja odluka zadruge.

Grigoriou, Vretos i njihove kolege članovi zadruge - mnoštvo profesionalaca, vlasnika malih preduzeća i ekologa iz Atine - borili su se tri godine da pokrenu Hiperion.

Centralna solarna farma projekta nalazi se u blizini Stimfalije, 80 kilometara jugozapadno od Atine u blizini Korintskog zaliva na zemljištu iznajmljenom od lokalnog farmera. Za 925 solarnih panela kineske proizvodnje bilo je potrebno zajedničko ulaganje od 330.000 EUR.

Energija je skupa u Grčkoj — Grčka je 2022. imala najveće proizvođačke cijene u EU, pa članovi Hiperiona procjenjuju da će im se investicija isplatiti za tri do četiri godine.

Električna energija koju proizvodi farma Hiperion precizno se mjeri i dovodi u mrežu za snabdijevanje električnom energijom. Tako stvorena količina energije se odbija članovima kolektiva na račune za struju, u zavisnosti od njihovog udjela. Tako će vjerovatno biti u narednih 25 godina - koliko se očekuje da će solarni paneli raditi.

Grčka je još 2018. usvojila zakonske propise o energetskim zajednicama, a zakon je izmijenjen prošle godine. Ovim izmjenama, u skladu sa smjernicama EU, proširena je definicija energetske zajednice, čime je zadrugama olakšano da proizvode obnovljivu energiju i iskoriste njene prednosti. Štaviše, novi zakon podstiče građane da postavljaju takve objekte za proizvodnju čiste energije.

Prethodni zakon je dozvoljavao kompanijama da se registruju kao energetske zajednice i djeluju kao mali proizvođači energije. Od 2018. godine to je učinilo više od hiljadu privatnih preduzetnika.

Članovima Hiperiona važno je naglasiti da su oni energetska zajednica, a ne samo preduzetnici koji teže profitu. Aktivni su na društvenim mrežama, organizuju sastanke i događaje na kojima se raspravlja o energetskim i ekološkim pitanjima.

Jeftina i čista energija samo je deo veće bitke, kažu osnivači Hiperiona. Skoro polovina zgrada u Grčkoj ima veoma nisku energetsku efikasnost. To znači da je zgradi potrebno više energije za grijanje ili hlađenje.

Kolektiv želi da pruži usluge energetske efikasnosti svojim članovima, a eventualno i domaćinstvima sa niskim primanjima. - Zaista, energetska efikasnost je na prvom mjestu, a tek onda obnovljiva energija - kaže Aliki Korovesi iz Hiperiona. - Zato što ne morate da proizvodite energiju koja vam neće biti potrebna.

Grčka ima visoku stopu energetskog siromaštva: svako peto domaćinstvo nije u stanju da dovoljno zagrije svoj dom. Posle ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, cijene struje su naglo porasle, baš kao i interesovanje građana za nezavisnu proizvodnju struje.

Za manje od godinu dana, od novembra 2022. do avgusta 2023. godine, utvrđeni su i snaga koju proizvode energetske zajednice i broj aplikacija za sopstvenu proizvodnju.

Ograničena električna mreža jedan je od glavnih problema energetskih zajednica u Grčkoj. Prema Green Tank Institutu, većina aplikanata nije u mogućnosti da se poveže na mrežu. Novi zakon propisuje više mrežnog prostora za provjeru projekata kojima se mjeri efekat ovakvih građanskih inicijativa u proizvodnji električne energije.

Jer koliko god zadruga Hiperion optimistična u pogledu svojih dostignuća, neki njeni članovi ne vide čistu računicu. Naime, do sada nijedna energetska zajednica u Grčkoj nije videla isplativost svojih ulaganja.

Performanse ovakvih zadružnih elektrana treba precizno meriti i moguće je da se proizvede više energije nego što zadrugari troše. U tom slučaju bi energetskoj zajednici trebalo da se isplati razlika – teoretski.

- To se jednostavno ne dešava - kaže Vretos. - Nismo baš sigurni gdje je problem u procesu. Elektra tvrdi da operater mreže ne šalje tačne podatke, dok operater kaže da šalje podatke, ali da ponuđač ne vrši mjerenje.

Ovo je Gordijev čvor koji će Hiperion morati da razriješi ako druge energetske zajednice žele da slijede njegov put.