NavMenu

Za vjetroelektranu Široka Draga potreban priključni dalekovod dug 44 km

Izvor: eKapija Petak, 08.03.2024. 13:50
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: west cowboy/shutterstock.com)Ilustracija
Kompanija MRES Smart Greenenergy za investitora Elektroprenos Banjaluka je naručio izradu Zahtjeva za prethodnu procjenu uticaja na okoliš za dalekovod 2x220 kV od mjesta VP Široka Draga u Livnu do mjesta priključka na dalekovod JP Elektroprenos BiH u Posušju koji je Federalno ministarsvo okoliša i turizma stavilo na javni uvid.

Zahtjev je izradila Tehnozaštita iz Mostara, a u njemu se ističe da je VE Široka Draga predviđena za izgradnju na području Livna i Tomislavgrada, sa zapadne strane Buškog jezera.

Planirana je izgradnja 19 vjetroagregata instalisane snage oko 125,4 MW.

Priključenje VE Široka Draga na elektroenergetski sistem BiH planira se izvesti uspostavom veze sa postojećim dalekovodom (DV) 2x220 kV Rama Posušje. To je predviđeno da se izvede izgradnjom priključnog dalekovoda.

DV 2x220 kV za VE Široka Draga je planirano izgraditi na brodovitom nenaseljenom području a trasa ovog voda je dužine 44,6 km.

Elektroenergetska veza između novoplaniranog priključnog dalekovoda i postojećeg je predviđeno izvesti pomoću strujnih mostova dužine od 8 do 12 metara.


Planirana godišnja proizvodnja električne energije VE Široka Draga je od 403 GWh.

Projekt vjetroparka Široka Draga započet je 2009. godine kontinuiranim praćenjem brzine i smjera vjetra. Na osnovu dobivenih podataka, zaključeno je da navedena lokacija nudi ogroman resursni potencijal.

Primjedbe, sugestije i mišljenja na Zahtjev za prethodnu procjenu mogu se dostaviti na adresu Federalnog ministarstva okoliša i turizma u pisanom obliku u roku od 30 dana od dana objave.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.04.2024.  |  Građevina

Kako je poslovalo 15 najvećih građevinskih kompanija u Crnoj Gori - Prihodi padali, Bemax i dalje lider

Najvećih 15 kompanija iz oblasti građevinarstva ostvarilo je tokom 2023. godine manje ukupne prihode i manju ukupnu dobit nego u 2022, a te kompanije su smanjile i broj radnika. Tako su za 15 najvećih kompanija ukupni prihodi bili 414 mil EUR u 2023. godini, ili 16,9% manje nego godinu ranije, kada je istih 15 kompanija imalo ukupne prihode od 484,49 mil EUR. Kako pokazuje analiza portala Bankar, pao im je i neto rezultat, sa 39,1 mil EUR iz

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.