NavMenu

Hoće li HE Ozrinići proraditi nakon više od sedam decenija?

Izvor: Pobjeda Ponedjeljak, 06.02.2023. 07:26
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Sky Light Pictures/shutterstock.com)Ilustracija
Sve veća potrošnja struje, činjenica da posljednjih decenija u Crnoj Gori nije izgrađen ni jedan elektroenergetski objekat, a pogotovo sve učestaliji drastični skokovi cijena električne energije na berzi, iznova su odgovorne u Elektroprivredi (EPCG) natjerali da razmišljaju o novim izvorima, obnovljivim, ali i boljem iskorišćenju postojećih vodnih potencijala.

Kao što je poznato, sredinom prošlog vijeka, samo u nikšićkom polju beogradski Energoprojekt projektovao je brojne brane - nasutu u Bjeloševini, pri izvorištu Gračanice, zatim branu Krupac na Moštanici, branu Slano na rijeci Opačica, Vrtac i Lugovi na Zeti, betonsku cilindričnu branu Slivlje, gdje je ponirala Zeta, kao i lučnu branu Liverovići na središnjem dijelu Gračanice. Projektvane su tada i HE Bjeloševina, Glušje, Ozrinići, Perućica, ali je samo posljednja, planirana da radi na svim tim vodotocima, zaživjela.

Istini za volju, najprije je počela gradnja akumulacija Liverovići i Krupac. Kada je završena brana na Gračanici, a oko kubni metar u sekundi vode iz tog jezera je trebalo i za Željezaru Boris Kidrič koja se tada počela razvijati, utvrđeno je da neće biti dovoljno vode i za HE Ozrinići, tim prije što su se u Livorovićima pojavili brojni ponori, koji se u potpunosti, ni injektiranjem, nijesu mogli zatvoriti. Izgrađeni su bili čak i kanali, probijeno brdo Žirovnica, izgrađen objekat i nabavljena mašinska i elektro oprema za malu HE sa dva agregata snage po 4 MW, ali... Iz istog razloga se tada odustaje i od izgradnje brane u župskom selu Bjeloševina, kao i brane Lugovi, dok se Perućica oslanja na akumulacije Slano, Krupac, te retenzije Slivlje i Vrtac.

Građevinski inženjer u Direkciji za razvoj i inveasticije EPCG Slobodan Banović kaže da se razvojem energetskog sistema Crne Gore i sve većim potrebama za električnom energijom, ponovo aktualizuje ideja iskorišćenja voda akumulacije Liverovići i slivnog područja rijeke Gračanice.

- Godinama unazad, EPCG je imala ideju da valorizuje makar dio tog potencijala, pa čak je bio i urađen projekat postavljanja cjevovoda koritom Gračanice, ali pošto su se smjenjivali vlasnici u Željezari i nije se sa sigurnošću moglo utvrditi kolike će potrebe ta kompanija imati za vodom, rizično je bilo uložiti milione. Sad je, reklo bi se, druga priča aktuelna, a pogotovo otkakao EPCG gazduje imovinom nekadašnjeg metalurškog giganta, ali će se morati uključiti i resorno Ministarstvo zbog dodjele koncesije. Uz to, još prije dvije godine, lokalna uprava je predviđela biznis zonu duž jednog dijela Gračanice, čije je korito u potpunosti devastirano, pa je logično da se sad uđe u potpuno profilsanje riječnog korita u dužini od nekoliko kilometara, sve do kanala Zeta 1, čime bi se smanjili gubici vode, a i ekološki i estetski bi sve djelovalo drugačije. Ipak, najprije će se morati analizirati prethodno izrađena tehnička dokumentacija i podloga. Pojedini izgrađeni objekti su dotrajali i neodrživi, izmijenjeni su uslovi i režimi rada sistema HE Perućica, a tu je i još mnoštvo faktora zbog kojih se mora upotpuniti zastarjela dokumentacija. Dakle, da bi voda iz Gračanice dovela do HE Perućica treba izvršiti mjerenja i analizirati hidrološke i geološke podloge sliva rijeke Gračanica, pa utvrditi gubitke u akumulaciji Liverovići, u kakvom su stanju svi kanali, koje su sadašnje potrebe Željezare... Dakle, treba pristupiti izradi projektnog zadatka za potrebe izrade varijantnih tehničkih rješenja u vidu idejnog ili glavnog projekta.


Korito Gračanice čeka uređenje zbog ekologije i iskorišćenosti voda

Nova tehnička dokumentacija treba da sadrži optimizacione analize varijantnih rješenja sa osvrtom na postojeću tehničku dokumentaciju i podloge, kao i relevantne ekonomske i energetske analize za sve razmatrane varijante, kaže Slobodan Banović, naglašavajući da za uređenje korita Gračanice od Rubeža do kanala Zeta 1 moraju sarađivati i sa lokalnom upravom, ali da su svi dosadašnji prijedlozi i ideje ostali "mrtvo slovo na papiru".

Da se zaključiti da se od izgradnje HE Ozrinići nije odustalo, jer isplativije je napraviti elektranu koja radi na tzv. padu od stotinak metara, nego protočnu. Svakako, konačan cilje je da se vode iz Liverovića, uređenim koritom ili davno izgrađenim tunelom kroz Žirovnicu dovedu do sistema na Glavi Zete.

Banović priznaje da im je sada prioritet ugradnja osmog agregata u HE Perućica, podsjeća da su u decembru potpisali ugovor za rekonstrukciju, tri mašine na Glavi Zete, svake zatvaračnice u nikšićkom polju, izradu novog upravljanja tom elektranom, svih mjernih stanica u sistemu... Uskoro će imati i osavremenjeno mjerenje protoka na svakom od kanala i to je kompleksan sistem, a daće EPCG dosta podataka za kompletnu hidrološku analizu.


Prva lučna brana izgrađena u Crnoj Gori

Liverovići su prva visoka lučna brana izgrađena u Crnoj Gori. Sagrađena je na lijevoj pritoci Zete, rijeci Gračanica, u Župi nikšićkoj. Preduzeća Crna Gora iz Nikšića i Hidrogradnja iz Sarajeva izgradila su branu i ostale hidrotehničke konstrukcije. Injekcione radove ispod brane i na lijevom obodu akumulacije izvelo je preduzeće Elektrosond iz Zagreba, a a na desnom obodu akumulacije Geosonda iz Beograda. Hidromehaničku i mašinsku opremu su isporučila preduzeća Hidromontaža iz Maribora i Litostroj iz Ljubljane. Brana je završena 1957. godine, a uporedo sa njom urađeni su svi građevinski objekti planirane HE Ozrinići.


Pogled iz Župe na jezero Liverovići

Po završetku brane, umjesto da voda poteče kroz tunel ka hidroelektrani Ozrinić", tunel je plombiran. Tačno je i da se voda u jezeru, tokom sušnih ljeta, može toliko spustiti da je ni Željezara, za čije je potrebe pravljena akumulacija, ne može dobiti, pa je, naknadno, napravljen još jedan kanal, na nižoj koti i manjih protočnih kapaciteta.

Normalni uspor akumulacije je na koti 736 metara nadmorske visine i tada je jezero površine 934 000 kvadrata i zapremine od oko devet miliona kubika. Dužina vještačkog jezera je 2.600 metara, a širina oko pola kilometra, visina brane je 45,5 metara, a dužina 62,6 metara.


Povezivanje Krupca sa Slanim jezerom

Godinama unazad je aktuelan i projekat prevođenja viškova rijeke Zeta u Krupac, kao i povezivanje tunelom te akumupacije sa Slanim jezerom. Neki su se mještani Brezovika i Gornjeg Polja, svojevremeno, zbog toga i bunili, uvjereni da će ljeti korito Zete kroz Mokru Njivu, Duklo i Kapino Polje biti suvo... No, svi su izgledi da će sad ta "priča" biti dovršena u dva čina.

- Prostorno-planska dokumentacija opštine Nikšić je izmjenama već nekolike godine i zbog toga smo planirani projekat podijelili na dvije faze. Dužina tunela koji će povezivati Krupac i Slano je oko 1,2 kilometra i najrpije bi se to radilo, ali ćemo morati inovirati projekat kako bi bolje bilansirali vode, jer svjedoci smo da je posljednjih godina došlo do klimatskih promjena. Najveći benefit od ovog poduhvata leži u činjenici da je Slano uvijek na nižoj koti od Krupca, površinski 2,5 puta manjeg jezera. To znači da bi se izbjeglo izlivanje voda iz Krupačkog jezera, koje se inače više puta godišnje puni i preliva što su veliki gubici. Kada se povežu ta dva "suda" sve će biti drugačije, a i najbrža veza za Perućicom su kanali Opačica i Zeta 1. Pribavljeni su urbanističko-tehnički uslovi za ovaj posao, brzo će biti raspisan tender za izbor projektanta i ovo ima smisla sve i da se Zeta nikad ne prevede u Krupac - kaže Slobodan Banović iz EPCG.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.04.2024.  |  Građevina

Kako je poslovalo 15 najvećih građevinskih kompanija u Crnoj Gori - Prihodi padali, Bemax i dalje lider

Najvećih 15 kompanija iz oblasti građevinarstva ostvarilo je tokom 2023. godine manje ukupne prihode i manju ukupnu dobit nego u 2022, a te kompanije su smanjile i broj radnika. Tako su za 15 najvećih kompanija ukupni prihodi bili 414 mil EUR u 2023. godini, ili 16,9% manje nego godinu ranije, kada je istih 15 kompanija imalo ukupne prihode od 484,49 mil EUR. Kako pokazuje analiza portala Bankar, pao im je i neto rezultat, sa 39,1 mil EUR iz

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.