NavMenu

Proizvodnja mlijeka smanjena, male farme se gase

Izvor: Mina Ponedjeljak, 12.09.2022. 09:51
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Ehrecke)Ilustracija
Proizvodnja mlijeka u Crnoj Gori je smanjena u odnosu na prošlu godinu, prvenstveno zbog porasta svih inputa, što je uslovilo da svi farmeri rade sa gubitkom, a pojedine male farme, posebno na sjeveru, su se i ugasile.

Iz Udruženja stočara Danilovgrad očekuju da se situacija sa proizvodnjom poboljša uvozom 850 junica koji je planiran do kraja godine.

Predsjednik Udruženja, Vlado Lakić, je gostujući u Jutarnjem programu RTCG kazao da možemo proizvoditi više mlijeka, međutim problem je sa oktupljivačima.

- Imamo malu količinu dnevnog mlijeka, više uvozimo UHT mlijeko i prerađevine. Sirovog praktično da i nemamo. Uvoz je iz država okruženja milion litara UHT, a ostala 20 miliona litara. Ta situacija ne ide na ruku proizvođačima. Otkup mlijeka pao je u odnosu na prošlu godinu, problemi su veliki. Desilo se da tržište Crne Gore ne može da izdrže ovaj pritisak i proizvođači posluju sa gubitcima već dvije godine - kazao je Lakić, prenosi portal RTCG.

Kako je napomenuo, nije problem u isplati subvencija, već u tome da one više nijesu dovoljne da bi se poslovalo rentabilno. Uz najave iz Evropske unije (EU) da se i one moraju smanjivati, Crna Gora će biti u još većem problemu.

- Svi se moraju uključiti u rješavanje. Zbog krize na tržištu država je pomagala, ali raspodjela tog kolača između nas, otkupljivača, distributera i marketa je pogrešna. Veće farme su mogle bolje da opstanu, ali ne da rentabilno poslujemo. Mi smo inicirali radnu grupu koja će pratiti stanje na terenu, ali nije ona dovela do nekog boljitka. Potrebno je proizvođačima povećati otkupnu cijenu za deset do 15 centi po litru - kazao je Lakić.

On smatra da je problem i sa pogonskim gorivom, i taj dio se mora zakonski urediti kako bi proizvođačima bili smanjeni troškovi. Ministarstvo je uradilo popis državnog zemljišta i očekuje da će i to pomoći da se napravi razvojna strategija.

Sekreatarka Odbora Udruženja poljoprovrede i prehrambne proizvodnje u Privrednoj komori (PKCG), Lidija Rmuš, istakla da je glavni problem nedostatak stočnog fonda, ocijenivši da država mora da izdvaja mnogo više za stočarstvo od 1,2% iz budžeta.


- Naše mljekare, oko 30 njih, otkupe oko 26 miliona litara, od čega 3,5 miliona plasiraju na tržište, kao konzumno ili, kako se kaže, u kesicama. Ostalo se koristi za proizvodnju prerađevina od mlijeka. Uvozimo 26 do 27 miliona litara godišnje uglavnom UHT mlijeka i jasno je da to 3,5 miliona podmiruje samo oko deset odsto tržišta. Tako da to nije dovoljno - rekla je Rmuš.

Kako je dodala, problem je što u Crnoj Gori nemamo instalisane kapacitete za proizvodnju UHT mlijeka, koje se ovdje najviše troši, pa je zbog toga i uvoz toliko.

Ulagati u takva postrojenje opet je, kako objašnjava, diskutabilno, ukoliko se ne poveća stočni fond.

Najviše uvozimo UHT mlijeka iz Bosne i Hercegovine (BIH), pa ove godine je to 60%, a 35% iz Srbije.

Rmuš je napomenula da smo za šest mjeseci ove godine za uvoz hrane dali 348 miliona, a za UHT mlijeko 7,4 mil EUR.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.04.2024.  |  Građevina

Kako je poslovalo 15 najvećih građevinskih kompanija u Crnoj Gori - Prihodi padali, Bemax i dalje lider

Najvećih 15 kompanija iz oblasti građevinarstva ostvarilo je tokom 2023. godine manje ukupne prihode i manju ukupnu dobit nego u 2022, a te kompanije su smanjile i broj radnika. Tako su za 15 najvećih kompanija ukupni prihodi bili 414 mil EUR u 2023. godini, ili 16,9% manje nego godinu ranije, kada je istih 15 kompanija imalo ukupne prihode od 484,49 mil EUR. Kako pokazuje analiza portala Bankar, pao im je i neto rezultat, sa 39,1 mil EUR iz

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.