NavMenu

Šta je rješenje za otpor javnosti prema rudarskim projektima i "antirudarstvo"? - Otvorena 11. Međunarodna konferencija o mineralnim sirovinama u Srbiji

Izvor: eKapija Utorak, 16.11.2021. 17:10
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Sumit buranarothtrakul/shutterstock.com)Ilustracija
Formiranje platforme za saradnju sa nevladinim organizacijama, državom i drugim kompanijama je rješenje za probleme otpora javnosti sa kojima se rudarske kompanije u Srbiji susreću, zajednički je zaključak učesnika panela o izazovima u razvoju rudarskih projekata u našoj zemlji, u okviru 11. konferencije o mineralnim resursima koja je počela danas u Beogradu.

Prema riječima Vesne Prodanović, direktorke kompanije Rio Sava Exploration, otpor stanovništva prema rudarskim projektima eskalirao je u Srbiji u poslednje dvije godine, a među njima je targetiran i projekat Jadar je, kao "najveća potencijalna investicija" u zemlji u toj oblasti.

- Takozvani "nacionalizam resursa" postaje veliki problem za razvoj rudarskih projekata. Prisutan je strah, sindrom "ne u mojoj kući", nepovjerenje u kompanije i državu. Stoga je neophodan rad sa lokalnom zajednicom - rekla je Prodanovićeva.

Ona je istakla da asocijacija na rudarstvo ne smije da bude "crno, prljavo i teško", nego moderne tehnologije, suživot za zajednicom i prosperitet.

- Ne smije posao geologa u Srbiji da postane opasno zanimanje. Moramo zajedno da radimo na promjeni narativa o rudarstvu - rekla je Vesna Prodanović i ukazala da je potreban proces izdavanja dozvola koji podržava socijalne aspekte i društveno odgovoran rad.

Ona je istakla da je Srbija zemlja bogate rudarske prošlosti, ali dodala da je puno potencijala, ali još više kontroverzi.

- Stoga je neophodno je usaglasiti kolektivnu viziju za buduću praksu u rudarskoj industriji - ocijenila je Prodanovićeva.

Osvrnula se i na ostale izazove u rudarskoj industriji, među kojima je istakla nedostatak mineralnih sirovina i kvalifikovane radne snage koja ide u korak sa inovacijama, kao i na važnost rudarskih aktivnosti u smislu sprečavanja globalnog zagrijavanja.

Prema njenim riječima, smanjenje štetnih gasova zahtijeva sve više sirovina i proizvoda koje jedino rudarska aktivnost može da obezbijedi.

- Da bismo podmirili potrebe za kritičnim sirovinama, nekoliko desetina godina sledećih moramo da iz zemlje izvadimo količinu koja je izrudarena prethodnih nekoliko hiljada godina. Sa druge strane, teško je pronaći nova ležišta mineralnih sirovina, a kada se to i dogodi, proces tehničko-ekonomske evaluacije novih ležišta veoma je skup i dugo traje - kazala je Prodanović.

Kao sledeći problem navela je zaštitu zdravlja i bezbjednosti u rudnicima:

- Rudnici su sve dublji pa se povećao rizik od urušavanja, a takođe i sve manje predvidiva klima povećava vjerovatnoću promjenljivosti temperature u rudnicima. Naši rudari u budućem podzemnom rudniku Jadar radiće u visokokvalitetnim uslovima, sa sistemom permanentnog filtriranja vazduha.

Ona je podsjetila i da nezadovoljstvo javnosti potiče od loših iskustava nekih rudnika u prošlosti.

- Kompanije danas traže način da smanje negativan uticaj na životnu sredinu. Glavni cilj Rio Tinta je da do 2050. godine imamo nultu emisiju štetnih gasova i u u narednih 10 godina uložićemo 7,5 mlrd USD u projekte derkabonizacije. Rudarstvo se sve više okreće upotrebi obnovljivih izvora energije i povećanju korišćenja električnih vozila, i i jedno i drugo biće zastupljeno u rudniku Jadar - rekla je Vesna Prodanović.

Kao još jedan izazov rudarstva navela je upravljanje otpadom, navevši da su potrebna inovativna rješenja sa manjim uticajem na životnu sredinu:

- Za Jadar je u planu da blizu 30% otpada bude iskorišćeno za dopunjavanje podzemnog rudnika, čime će se smanjiti ukupna količina čvrstog otpada.

Kada je riječ o zatvaranju rudnika, navela je da se problemi mogu spriječiti procesom inteligentnog planiranja prije početka eksploatacije, uz najbolju ekološku praksu, integrisanim upravljanjem rudnika i uz održivu rudarsku praksu, što se sve, kako je rekla, planira i za rudnik Jadar. Najzad, Vesna Prodanović je istakla da sve stroži i skuplji regulatorni zahtjevi, kao i dobijanje takozvane društvene dozvole za rad, dodatno povećavaju troškove kompanije, ali da digitalna trasformacija može da pomogne u smanjenju troškova i povećanju produktivnosti.

Prema riječima Aleksandra Vulovića iz kanadske kompanije Medgold Resources koja istražuje nalazišta zlata u južnoj Srbiji, razlog za otpor javnosti prema rudarskim projektima leži u nedostataku komunikacije, a odgovornost dijele investitori, država, ali i mediji.

- Javnost ne pravi razliku između faze istraživanja i faze eksploatacije. Dio odgovornosti je na investitorima, koji nekada ne mogu da podijele dovoljno informacija sa javnošću, a zapravoje ključno je da od registrovanja kompanije počne komunikacija sa javnošću o projektu. I neobjektivno izvještavanje je takođe problem, kao i nedostatak glasa stručne javnosti, ali i to što država nije dovoljno uložila napora da edukuje javnost - smatra Vulović


Međutim, kako je ocijenio, "ni država ne ulaže dovoljno napora da edukuje javnost".

- Država nije objasnila građanima da investitor nije vlasnik rudnog tijela, nego je vlasnik država, a investitor ima samo pravo na eksploataciju i za to plaća rudnu rentu - ocjenjuje on i dodaje da je to razlog zabluda da su nam "stranci uzeli rudno blago", te da je zaista neophodna platforma za širu saradnju i komunikaciju između svih zainteresovanih strana.

Koliko je saradnja sa javnošću i lokalnom zajednicom važna od samog početka, čak i prije istražnih radnji, navela je i Teodora Dečev, direktorka kompanije Mundoro Capital koja istražuje nalazišta zlata i bakra u okolini Bora.

Dečev je istakla da je teško privući rudarski kapital u zemlju i navela da je Mundoro do sada uložio 30 mil USD u istraživanje u regionu.

- Najviše ulaganja u rudarskom sektoru imaju zemlje koje imaju dobar zakonodavni okvir i društvenu zajednicu koja je otvorena za takve projekte - istakla je Dečev.

Ona je ocijenila da je za ovo poslednje potrebno najprije izgraditi povjerenje. Te da je Mundoro proveo jako puno vremena u razgovorima sa lokalnom zajednicom i objašnjenjima šta tačno rade.

- To smo činili i pre nego što smo otkrili mineralne sirovine u Srbiji, i to radimo više od deset godina - rekla je Dečev.

Daniel Litvin iz konsultantske kompanije ERM Group, ocijenio je da je rudarstvo je tek na početku aktivizma u smjeru antirudarstva.

- Otpor će se povećati u narednim godinama, jer su bakar i litijum ključni u tranziciji ka zelenoj energiji - smatra Litvin.

Ovogodišnju Međunarodnu konferenciju o mineralnim resursima u organizaciji TGI Grupe, čiji je jedan od medijskih sponzora portal eKapija, otvorila je ministarska rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, koja je ocijenila da svaka eksploatacija rudnog bogatstva mora biti u skladu sa principima zaštite životne sredine.

- Svi, i građani i država, moraju biti dobro informisani o značaju eksploatacije mineralnih sirovina - istakla je ministarka, dodavši da se eventualna eksploatacija mora obavljati na zdrav i održiv način.

Prema njenim riječima, vrijednost ovjerenih rezervi mineralnih sirovina u Srbiji je 250 mlrd EUR.

B. Petrović

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.04.2024.  |  Građevina

Kako je poslovalo 15 najvećih građevinskih kompanija u Crnoj Gori - Prihodi padali, Bemax i dalje lider

Najvećih 15 kompanija iz oblasti građevinarstva ostvarilo je tokom 2023. godine manje ukupne prihode i manju ukupnu dobit nego u 2022, a te kompanije su smanjile i broj radnika. Tako su za 15 najvećih kompanija ukupni prihodi bili 414 mil EUR u 2023. godini, ili 16,9% manje nego godinu ranije, kada je istih 15 kompanija imalo ukupne prihode od 484,49 mil EUR. Kako pokazuje analiza portala Bankar, pao im je i neto rezultat, sa 39,1 mil EUR iz

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.