NavMenu

Ne odustaje se od Kolubare B? - Izmjene prostornog plana Kolubarskog basena pominju gradnju novog bloka, ali i strateško partnerstvo i rezervaciju prostora za solarne elektrane

Izvor: eKapija Srijeda, 07.12.2022. 16:50
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Rebecca Humann from Pixabay)Ilustracija
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture stavilo je na javni uvid Nacrt izmjena i dopuna prostornog plana područja eksploatacije Kolubarskog lignitskog basena.

Kako se navodi u dokumentu koji je Naručio EPS, a izradio JP Urbanizam Kragujevac i koji na uvid javnosti dostupan do 22. decembra, izmjene obuhvataju detaljne razrade koje pružaju osnov za dalji razvoj ekploatacije lignita u okviru Rudarskog basena Kolubara, primjenu obnovljivih izvora energije i proizvodnju električne energije.

- Proizvodnja uglja u Kolubarskom basenu u periodu od 2021- 2035 godine planira se na oko 29.000.000 tona godišnje, a od 2036-2040. godine će se povećati na maksimalno 30 miliona tona godišnje. Drugim riječima sirovinska baza Kolubarskog ugljenog basena raspolaže dovoljnim količinama uglja odgovarajućeg kvaliteta koji može, uz odgovarajuća investiciona ulaganja, da podrži dugoročni razvojni trend proizvodnje električne energije - stoji u planu i dodaje se da, imajući u vidu da Srbija još uvek nema pristup rezervama lignita na Kosmetu, za buduću gradnju termoelektrana dolaze u obzir samo Kolubarski i Kostolački basen, što ukazuje na značaj daljeg razvoja energetsko-industrijskog sistema Kolubare.

Podsjeća se da će prema postojećim planovima EPS-a do 2024. godine doći do gašenja blokova A1 - A5 u TE "Kolubara", TE "Morava" i blokova A1-A2 u "TENT A", zbog izuzetno niskog stepena efikasnosti i neracionalnog rada, ugrožene sigurnosti po ljude i opremu u radu i izuzetno negativnog ekološkog uticaja.

Dodaje se, međutim, da ograničenje od 30 miliona tona lignita godišnje čini nužnim i gradnju novih kapaciteta i uključivanje novih tehnologija korišćenja lignita za proizvodnju električne energije.

Podsjeća se da se prema Strategiji razvoja energetike predviđa se do 2025.godine izgradnja novog kapaciteta 350 MW na ugalj, a u periodu do 2030. godine još jednog kapaciteta od 350 MW.

- To stvara mogućnost izgradnje TE "Kolubare B" ili "TENT B3", takođe i s obzirom na plan da postojeći kapaciteti TE "Nikola Tesla A‟, nakon revitalizacije i preko 40 godina rada, budu ugašeni i zamijenjeni termokapacitetima iste snage - navodi se i dodaje da to omogućava početak gradnje drugog kapaciteta u periodu posle 2025. godine.

U planu se navodi da se u okviru lokacije TE "Kolubara B", površine 105,5 ha, planira završetak izgradnje energetskog kompleksa.

- To podrazumijeva moguće proširenje ove lokacije za oko 60 ha gde će, potencijalno, biti izmješteni proizvodni, rudarski kapaciteti, pogoni, mehanizacija, poslovni prostor i drugi sadržaji sa nekoliko postojećih industrijsko-rudarskih lokacija u skladu sa dinamikom i planom razvoja proizvodnje uglja i otvaranja novih površinskih kopova, kao i potencijalna rezervacija prostora za (podzemna) skladišta za ugljenik - kaže se u dokumentu.

Dodaje se da je TE "Kolubara B" predviđena prvobitno za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije, odnosno kao vangradska toplana za snabdijevanje Beograda toplotnom energijom, ali da je ta koncepcija je sada promijenjena i napuštena.

- Do njenog završetka, za grijanje privremenih objekata I faze realizacije glavnih pogonskih objekata koristiće se toplotna energija iz kotlarnice "Tamnava-Istok" u iznosu od oko 650 kW. Nakon puštanja u pogon I faze, iz TE Kolubara B će se snabdijevati toplotnom energijom cijelo područje energetsko-industrijskog kompleksa. Međutim, u slučaju gradnje postrojenja sa cirkulacionim fluidizacionim slojem za sagorijevanje danas vanbilansnih lignita najniže moći, u svom kogenerativnom radu bi moglo da preuzme i dugoročno snabdijevanje grada i industrije Lazarevca toplotnom enegijom za grejanje iz kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije.


Dokument navodi da su analize pokazale da će, razvojem Kolubarskog rudarskog basena i otvaranjem novih kopova, doći do porasta učešća niskokvalitetnih ugljeva toplotne moći ispod 5.300 kJ/kg, te da je zato posle 2025. godine, moguća izgradnja postrojenja sa cirkulacionim fluidizacionim slojem (CFS) snage oko 200 MW za sagorijevanje vanbilansnih lignita najniže toplotne moći.

U planu se međutim napominje i da je potencijalna realizacija investicija u Kolubarskom basenu
predviđena modelom zajedničkog ulaganja EPS-a sa strateškim partnerom raspisivanjem tendera, pri čemu EPS stavlja na raspolaganje sredstva (objekte i opremu) koji su već izgrađeni, a strateški investitori ulažu kapital, te srazmjerno uloženom kapitalu stiču učešće u vlasništvu, čime se obezbjeđuju sredstva za realizaciju projekata.

Dodaje se da ovakav način rješavanja finansiranja predstavlja značajan korak u otvaranju tržišta električne energije i omogućava transfer znanja i novih tehnologija, ali je i uslovljen činjenicom da JP EPS ne raspolaže sopstvenim sredstvima, niti ima kreditnu sposobnost i finansijski potencijal koji omogućuje potreban nivo investicija, "čemu je prvenstveno doprinijela dugogodišnja politika depresiranja cijene električne energije".

Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije na području Kolubarskog basena, u planu se navodi da se izmjenama i dopunama Prostornog plana vrši rezervacija prostora za solarne elektrane na području do TE Kolubara B, na području katastarskih opština Poljane (GO Obrenovac) i Stepojevac (GO Lazarevac), i KO Kalenić (Opština Ub).

Prostori predviđeni za fotonaponske solarne elektrane su odlagališta "Radljevo" i "Turija", nakon planirane rekultivacije.

Podsjetimo, izgradnja TE Kolubara B je obustavljena prošle godine. Taj projekat koji je započet još 80-ih godina prošlog vijeka trebalo je prema najavama da bude na mreži do 2024. godine.

B. P.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

24.11.2024.  |  Građevina, Finansije

Krov nad glavom za 300 porodica s manjim platama - Vlada planirala u 2025. petu fazu projekta "1000 plus"

Vlada Crne Gore je u budžetu za narednu godinu planirala pozajmicu od 10 mil EUR kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za potrebe finansiranja pete faze projekta "1000 plus", koji građanima omogućava da riješe stambeno pitanje po povoljnijim uslovima. Ukupna vrijednost pete faze projekta je 20 mil EUR, od kojih 50 odsto iznosa obezbjeđuje država sredstvima zajma kod CEB-a, dok 50 odsto iznosa obezbjeđuju komercijalne banke koje budu

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.