Kupci ih radije biraju zbog cena koje su po pravilu niže, a trgovci jer na njima imaju više marže i velike zarade, budući da su troškovi na tim proizvodima neuporedivo manji nego u slučaju premijum robe.
Kako objašnjavaju trgovci, cilj razvoja ovih proizvoda je dostupnost većem broju kupaca i niža kupovna moć. Ceo trend je nastao u Zapadnoj Evropi pre više od tri decenije kao potreba za uštedom kućnog budžeta prosečnog kupca i mogućnost da veliki trgovinski lanci kontrolišu svoju prodaju i profit. Danas gotovo da nema proizvoda koji nije dobio zamenu za poznate brendove, a najveća potražnja je za uljem, mlečnim proizvodima, mesnim prerađevinama, konzerviranim proizvodima, slatkišima, sokovima, kućnom hemijom.
Svi trgovci koji posluju u Srbiji u svom asortimanu imaju na stotine robnih marki koje su jeftinija "kopija" brenda. Razlog je upravo cena koja je i dalje niža zbog manjih troškova koji se ostvaruju tako što mali, a sve češće i veliki proizvođači rade za trgovačke lance i za njih proizvode robu pod imenom trgovačke robne marke.
S obzirom na to da trgovci brinu o transportu, plasmanu i marketingu, to snižava troškove proizvodnje i osetno smanjuje maloprodajne cene, objašnjava jedan proizvođač. U trgovinskim lancima navode da oni koji jednom kupe proizvod određene privatne robne marke, a zadovoljni su odnosom kvaliteta i cene, nastavljaju da ga kupuju. U većini trgovina koje posluju na našem tržištu kažu da ovi proizvodi čine i do trećine ukupnog asortimana, a zastupljenost na policama raste iz godine u godinu.
U najnovijem izveštaju Međunarodnog godišnjaka privatnih robnih marki za prvu polovinu ove godine, podaci pokazuju da je slična situacija i u 17 evropskih zemalja. Ukupan udeo dostigao je 38,6%, što je povećanje za 0,5% u odnosu na prošlu godinu. U svim zemljama, osim u Švajcarskoj (koja inače ima najviše ovakvih artikala u prodaji), na policama je više ovih proizvoda nego ranije. U poređenju sa globalnim podacima, Evropa i dalje dominira sa 11 zemalja koje imaju više od 30%, a šest država u kojima je procenat privatnih robnih marki u ukupnom asortimanu iznad 40%.
Najveći udeo na evropskim tržištima
Koliko su ovi proizvodi postali popularni među potrošačima pokazuje i podatak da je njihov udeo na najvećim evropskim tržištima - Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj - 40,4%. U Istočnoj Evropi zabeležen je rast udela od 0,6%, a najviše u hrani i proizvodima od papira.
Prema podacima kompanije Nilsen IQ, koja je radila ovo istraživanje, na prvom mestu po rastu trgovačke robne marke u odnosu na brendove su kvarljiva i smrznuta hrana, poslastice i grickalice sa prosečnih 47,8%udela, vrednosti od ukupno 260 mlrd EUR u 17 posmatranih evropskih zemalja. Ukupna prodaja privatnih robnih maraka u tim zemljama porasla je za 20 mlrd EUR.