NavMenu

Dve godine od prvog Sokolovog "leta" u retrovizoru - Polučasovno putovanje, nekoliko miliona prevezenih putnika, ali i loša geometrija koloseka i trajno ugašene stanice

Izvor: eKapija Četvrtak, 21.03.2024. 11:40
Komentari
Podeli
(Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)
Kraj zime 2022. Na prvoj brzoj pruzi u Srbiji, na deonici Beograd-Novi Sad, obavljaju se poslednje provere pred njeno puštanje u saobraćaj. Još se nije znalo koliko će karte za putovanja do 200 kilometara na čas da koštaju, niti koliko će tačno biti polazaka tog najbržeg voza, a koliko onih nešto sporijih, ali ono što je neposredno uoči puštanja te pruge u saobraćaj bilo objavljeno je da će najbrži srpski voz biti Soko – jer je baš to ime izabrano na nešto ranije održanom izbornom konkursu za kumovanje Štadlerovim dabldeker kiss kompozicijima.

Nije tajna da je tada i deo javnosti i deo zaposlenih na železnici smatrao da soko koji leti, nije baš najbolji izbor imena za voz koji krstari po šinama, ali bilo-kako bilo, odluka je pala da najbrži voz u Srbiji bude svojevrsna železnička ptica.

Nekoliko dana pred puštanje Sokola u saobraćaj tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović objavljuje da će cena karte za najbrži voz u jednom smeru biti svega 300 dinara (što je bilo iznenađujuće, ako se zna da je to neznatno više u odnosu na cenu vozne karte znatno sporijih vozova na toj relaciji pre ukidanja saobraćaja zbog rekonstrukcije i modernizacije pruge).

Prvi Soko na prvu zvaničnu vožnju od Beograd centra do Novog Sada krenuo je zvanično nekoliko dana posle ove objave, 19. marta. Za komandama u kabini bili su mašinovođe Zoran Đurđević i Saša Rančić. Jedan od njihovih "zadataka" bio je da na toj prvoj, svečarskoj vožnji, kojoj su prisustvovali predstavnici državnog vrha, važne zvanice i mediji, pokažu da Soko zaista razdaljinu između prestonice i "srpske Atine" može da savlada za manje od 40 minuta, odnosno za znatno kraće vreme u odnosu na putovanje vozova na ovoj relaciji pre rekonstrukcije pruge (koje je u proseku trajalo između sat i 50 minuta i dva i nešto sata).


(Foto: Dejan Aleksić)

Prvi Soko je sa polaskom kasnio, pre svega zbog svečarske atmosfere na Prokopu, ali kada je dat znak za polazak tog 19. marta, deonicu od Beograda do Novog Sada, preko sremskih polja i dunavskog priobalja u Vojvodini, on je savladao za 33 minuta 28 sekundi i 61 stotinku.

Ispred delimično rekonstruisane stanice Novi Sad održana je svečanost povodom dolaska prvog brzog voza u "srpsku Atinu", nakon čega su se zvanice i mediji, opet za nešto manje od 35 minuta, Sokolom vratili u Beograd. Sutradan je uspostavljen i redovan putnički saobraćaj na ovoj pruzi kojom su osim najbržih Sokola počeli da voze i regio (koji staju na skoro svim stanicama na trasi) i regio ekspres vozovi (koji staju na pojedinim stanicama).

Prvih dana vozovi su bili krcati, a karta je morala da se kupi i danima unapred, pogotovu ako je neko želeo da oseti kako izgleda vožnja, ne regio i regio ekspres vozovima, nego isključivo najbržim Sokolom. Jer, najveći broj putnika je upravo želeo da vidi to "čudo srpske železnice".

Ovaj voz, ali i sama linija Beograd-Novi Sad (uključujući i regio i regio ekspres vozove), u međuvremenu su postali atrakcija, ali sa druge strane za više hiljada putnika i svakodnevno prevozno sredstvo na putu od kuće do posla i nazad.

Sokolovi uspesi i povremena spoticanja na usputnim stanicama

Presek na dvogodišnjicu uspostavljanja saobraćaja na brzoj napravila je i kompanija Srbijavoz. Kako su naveli, u ovom periodu ostvareno je skoro 41.000 polazaka modernih, savremenih vozova u oba smera. U ovaj zbir ulaze Soko, ali i regio ekspres i regio vozovi koji svakodnevno saobraćaju na brzoj pruzi. Ove polaske koristilo je gotovo 7.000.000 ljudi. Ovim vozovima, putnici su za dve godine prešli više od 3.000.000 kilometara brzom prugom u oba smera.

Što se tiče Sokola, tokom prethodne dve godine je ostvareno gotovo 22.000 polazaka između Beograda i Novog Sada, a prednosti polučasovnog putovanja Sokolom između ova dva grada koristilo je više od 3.500.000 putnika.

(Foto: Dejan Aleksić)

Za potrebe modernog železničkog putničkog saobraćaja je razvijena i aplikacija za onlajn kupovinu voznih karata, za iOS i Android uređaje, koju aktivno koristi preko 150.000 ljudi.

Sa druge strane, iako su se uoči otvaranja brze pruge pre dve godine, nadležni gotovo kleli da će kašnjenja vozova biti prošlost na ovoj pruzi, njih je ipak i te kako bilo. Najmanji razlog za to su bili sami vozovi (jer i kada su povremeno umesto Sokola ubacivani flirtovi kao zamena, putovanje je trajalo kao i kada ide Soko), Problemi na ovoj su uglavnom u prethodna 24 meseca nastajali zbog krađe opreme duž njene trase i nesreća na pruzi, jer su pojedini građani pokušavali da preko nje pretrče iako su znali da se njome sada kreću brzi vozovi. Sve ovo, neplanirano je usporavalo Sokolov "let" između Beograda i Novog Sada koji, i posle dve godine, u redovnim okolnostima, tu deonicu savlada za 31 minut do 36 minuta.

Ipak, jedno usporavanje ovih vozova naročito se pamti. Nepunih deset meseci posle uspostavljanja saobraćaja na brzoj pruzi putnici su uočili da vozovi sve češće usporavaju i kasne po nekoliko minuta. Na pojedinim deonicama vozovi su gotovo mileli. Da nešto nije kako treba na "ganc" novoj pruzi, da putnike ne vara utisak i da postoje definitivno tehnički problemi, a da to nema veze sa krađom opreme duž njene trase, jasno je postalo kada je objavljen dopis u kome se nalaže da se od 10. januara 2023. do daljeg na pojedinim deonicama uvedu laganije vožnje zbog, ni manje ni više - loše geometrije koloseka. Deonice na koje se odnosio dopis bile su Stara Pazova–Inđija i Beška–Karlovački vinogradi, a tražilo se se da se vožnja prilagodi brzini do 160 kilometara na sat. U dopisu je stajalo da ovo neće uticati na produženje vremena putovanja putnika. Ali, uticalo je i te kako.

(Foto: Dejan Aleksić)

Javnost sa razlogom nije mogla da veruje kako je moguće da na pruzi koja je tek nedavno završena i u koju je uložen toliki novac svih građana mogao da se napravi takav problem u toku gradnje, kao i kako nadzor nije uočio lošu geometrijui pruge. Očekivano, tada je reagovalo preduzeće Infrastruktura železnice Srbije navodeći da je pruga još u garantnom roku, koji je na ovim deonicama tri godine i da je u toku njega izvođač radova na brzoj pruzi u obavezi da otkloni nedostatke na železničkoj infrastrukturi, ukoliko se dokaže da su oni posledica izvođenja radova.

– Stručne službe Infrastrukture redovno i detaljno obilaze čitavu trasu brze pruge, kako bi uočile sve detalje i eventualne nedostatke, uključujući i one koji ne utiču na funkcionisanje železničkog saobraćaja na ovoj deonici. Nakon primljenih primedaba na geometriju koloseka, stručne službe iz preventivnih razloga ponovo obilaze ne samo dve deonice na kojima je to uočeno, već čitavu prugu, da bi utvrdile činjenično stanje – poručivali su tada iz ovog preduzeća.

Izvođači radova su, u međuvremenu, kako je precizirano, obavili mašinsko regulisanje koloseka na delu brze pruge čime su se stekli uslovi da brzina vozova bude vraćena sa 160 na maksimalnih 200 kilometara na sat, odnosno kako je to projektovano redom vožnje.

Ali, otada do danas nije do kraja razjašnjeno kako je došlo do loše geometrije koloseka.

Vozovi na broj pruzi su, i pored pomenutih povremenih manjkavosti i uočenih problema, postali rednovno prevozno sredstvo mnogim građanima. Sada je vožnja njima nešto skuplja nego kada su pušteni u saobraćaj, ali i dalje ta cena nije ni blizu onome koliko bi vožnja njima realno trebalo da košta.

I cenom i samim putovanjem mnogi građani su vrlo zadovoljni, ali ipak nisu svi. Pogotovu oni koji u nove vozove na brzoj pruzi ni ne mogu da se ukrcaju, jer je izgradnja te pruge trajno ukinula njihove stanice, pre svega žitelji Čortanovaca. Ukidanje stanica i stajališta izvesno je i na novim planiranim deonicama brze pruge, kao što je ona od Beograda do Niša čija gradnja bi trebalo da počne ove godine. Pre toga u saobraćaj, ako ne bude pomeranja rokova, do kraja ove godine biće puštena brza pruga od Novog Sada do Subotice.

Kada glavni železnički koridori budu završeni, Srbija će imati brzu prugu od Subotice do Severne Makedonije (jer je najavljena gradnja i deonice do granice sa našim južnim susedom). Ali, istovremeno, bočno od ovog glavnog železničkog koridora, putnici će se i dalje voziti sporim prugama. Čekajući da se i kod njiih izgrade nešto brže pruge, koje se istina, najavljuju.

D. Aleksić
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.