Ledolomci potrebni srpskom tržištu kapitala - Da li će se bankarska kriza u Americi odraziti na domaći bankarski sektor?
Komentari
Ilustracija (Foto: isak55/shutterstock.com)
Kako upariti tražnju za kapitalom, a da to nije zaduživanje kod banaka? Kako upariti tražnju za novcem sa ponudom koja je često zarobljena u fiokama ili ne dozvoljava trenutni profit od kamata koje su niže od inflacije? Država želi da populariše berzansko poslovanje, jer je zadovoljna kako se kotiraju naše zelene obveznice i dužničke hartije od vrednosti.
- Upravo taj višak likvidnosti može da bude ono što je potrebno tržištu da se stvori tražnja za kvalitetnim papirima što preduzeća i za akcije i sa strane hartija duga i akcija kompanija - kaže Ognjen Popović, pomoćnik ministra finansija.
Od Drugog svetskog rata u Srbiji se dogodila samo jedna inicijalna ponuda za prikupljanje kapitala. Aerodrom Beograd svojevremeno je na berzi prikupio tada skroman iznos od 5 mil EUR. Ipak, ta praksa bi mogla da bude češća. Nisu to samo želje, već i šira mogućnost finansiranja.
- Smatramo da ledolomci treba da dođu iz najvećih srpskih kompanija iz državnog sektora i iz privatnog sektora i onda sam sasvim siguran da će kreirati ambijent u kojem će se naći dovoljno izvora za finansiranje rasta malih i srednjih preduzeća, ali molim da primetite – bez subvencija, bez kredita, bez novog duga - istakao je Siniša Krneta, direktor Beogradske berze.
Naš zakon dozvoljava da i srpski državljani mogu da budu vlasnici akcija na berzama van zemlje. Ipak ih zbunjuje promena dosadašnjeg tržišnog pravila da kada rastu cene akcija, padaju cene obveznica, a to je ovaj put izostalo. Zato je dilema da li bankarska kriza u Americi liči na onu iz 2008. godine.
- Ja bih to nazvao ipak izolovani incident i to iz dva razloga. Prvo, zato što se zaista radi o lošem menadžmentu kompanija i banaka koje nisu bile spremne za izazove koji su se desili, a s druge strane regulatori centralne federalne američke banke neće dozvoliti da se ponovi kriza u ovim okolnostima - objašnjava Rade Rakočević iz kompanije Senzal.
Država je poslednjih meseci promenila formu organizovanja nekoliko velikih preduzeća u akcionarsko društvo. To ne mora ništa da znači, ali su institucije i tržišni igrači spremni da trguju i takvim akcijama.
Firme:
Ministarstvo finansija Republike Srbije
Beogradska berza a.d. Beograd
Senzal Capital d.o.o. Beograd
A.D. Aerodrom Nikola Tesla Beograd
Tagovi:
Ognjen Popović
Siniša Krneta
Rade Rakočević
tržište obeznica
tražnja za kapitalom
popularisanje berzanskog poslovanja
trgovina zelenim obveznicama
trgovina dužničkim hartijama od vrednosti
cene akcija na berzi
cene obveznica na berzi
bankarska kriza u Americi
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Važno je da brinemo o 5 stubova finansijskog zdravlja - Šta smo sve naučili na ovogodišnjem skupu Money Meetup? Finansije
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.