Železnička mreža u Hrvatskoj među najzapuštenijim u Evropi - Pruge propadaju, sredstava EU se ne koriste
Komentarišući za DW taj propust i šta time Hrvatska konkretno gubi ako se zna da ta zemlja sve veće projekte finansira upravo novcem EU, Flego podseća da je u vreme trajanja konkursa "Povežimo Evropu vozom" Hrvatska usvojila novu Strategiju razvoja železnice do 2032. godine. Ali u toj Strategiji, prema njegovim rečima, o međunarodnom saobraćaju gotovo i da ne nema reči.
Govoreći o pomenutom konkursu, sagovornik objašnjava da je reč o pilot-projektima koji podstiču prekogranično povezivanje država-članica EU brzim vozovima.
Flego takođe ističe da Unija želi da kroz veću promocijom takvih projekata, do 2030. godine privuče što više brzih prekograničnih vozova na evropske pruge, da stvori naviku putovanja železnicom na duge relacije i rastereti avio i drumski saobraćaj.
Što se tiče Istre, on kaže da su ga mnogi uveravali da železnički saobraćaj nema potencijala, da nema teretnog saobraćaja, niti dovoljno putnika.
- A Istra je blizu najvećih evropskih centara. Naši tradicionalni gosti su Italijani, Austrijanci, Nemci, ljudi s kulturom korišćenja železničkog prevoza. Voz Pula-Buzet-Divača-Trst iziskuje modernizaciju, ali tu trasu već imamo oko 140 kilometara, uz iskorišćavanje fondova EU i pre svega ovog "momentuma" u Uniji kada se usvaja nova Transevropska saobraćajna mreža koja će definisati saobraćajne pravce sledećih deset godina. Jedan od deset pilot-projekata povezuje Minhen, Milano i Veneciju. Spajanje Istre sa severom Italije bio bi vin-vin potez vlade za ljude u Istri - smatra Flego.
Ivan Forgač, predsednik Sindikata hrvatskih železničara, kaže da Hrvatska nabavlja nove vozove upravo zahvaljujući sredstvima EU. Međutim, upozorava da Hrvatska ne uspeva dovoljno brzo da povlači sredstva EU za obnovu železnice.
- Jedan od razloga je potkapacitiranost firme HŽ Infrastruktura. Osim zapuštenosti pruga, organizacioni problem je i nedostatak vlasničke veze firmi HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prevoz i HŽ Kargo. Gotovo sve železnice u Evropi povezane su u koncern ili holding. Ionako male Hrvatske železnice su sasvim podeljene, pa svaka firma se rukovodi parcijalnim interesima, često na štetu drugih. Ministarstvo mora, saobraćaja i infrastrukture, koje je sasvim potkapacitirano, u tim uslovima apsolutno ne može da ostvaruje državni nacionalni interes, jer se firme pozivaju na Zakon o trgovačkim društvima prema kojem uprave moraju da odlučuju samo u sopstvenom interesu, koji često nije interes celine ili nacionalni interes. Podelom je uništeno tehnološko jedinstvo, čime je pogoršana usluga i smanjena produktivnost - kaže Forgač.
Jedan od problema hrvatskih železnica je i sporost vozova. Sagovornik kaže da je u januaru ove godine prosečna brzina putničkih vozova iznosila samo 44 kilometra na sati da se kontinuirano se smanjuje.
S druge strane, smatra i da je stanje bezbednosti, uprkos incidentu u Puli, dobro. Ipak, ističe i da su Hrvatske železnice Putnički prevoz zapustile putničke vagone za daljinski prevoz kojih u voznom stanju nema dovoljno. "Zato nije u mogućnosti u dovoljnoj meri uvoditi daljinske vozove u domaćem i međunarodnom saobraćaju koji su na prevoznom tržištu postali hit, naročito noćni vozovi", kaže Forgač. Upozorava i da je železnička mreža u Hrvatskoj među najzapuštenijim, ako ne i najzapuštenija u Evropi.
- Razlog za to je izostanak redovnog, kapitalnog održavanja pruga, što je rezultat pogrešne politike hrvatskih vlada, od one Ive Sanadera, pa nadalje, a uključujući i vladu Andreja Plenkovića. Zato većina pruga kontinuirano propada, dok se samo na manjim deonicama gradi i obnavlja sredstvima EU. Međutim, bez kapitalnog održavanja i te pruge će brzo da propadnu - zaključuje Forgač.
Naš izbor
Čučković: Sajam će biti preseljen u Surčin, kod budućeg nacionalnog stadiona, Hala 1 ostaje Turizam, sport, kultura
U junu završetak obilaznice oko Beograda do Bubanj Potoka - Počelo projektovanje deonice do Pančeva Građevina, Saobraćaj
EIB u projekte u Crnoj Gori do sada uložio 1,1 mlrd EUR - Uspostavljanje političke stabilnosti pomoći će u privlačenju novih investicija Finansije
Srbija sa EIB potpisala grant od 175 mil EUR - Druga tranša za brzu prugu Beograd-Niš Saobraćaj, Finansije