Kada će Srbiju ogrejati Sunce – Zagrevanje vode solarnom energijom štedi 370 mil EUR godišnje
Po prvi put u našoj zemlji struja proizvedena u tri solarne elektrane biće uključena u mrežu električne energije. Proizvodiće je fotonaponski paneli na elektrotehničkim školama u Kuli, Varvarinu i Beogradu, a očekuje se da će energija biti u sistemu elektrodistribucije do kraja godine, kao rezultat projekta Agencije za energetsku efikasnost Republike Srbije.
Već 2011, bar kako je najavljeno, Srbija će dobiti i prvu veliku solarnu elektranu. Postrojenje kapaciteta 1 MW biće locirano u Leskovcu, a tender za izgradnju biće raspisan do kraja ove godine.
To je za "eKapiju" najavio Milorad Mladenović, pomoćnik gradonačelnika Leskovca, a kako je naveo, za realizaciju projekta, vrednog oko 4 mil EUR, obezbeđeno je 70% novca, dok će ostatak "potražiti" kod budućeg strateškog partnera.
- Lokacija za izgradnju fotonaponske elektrane u leskovačkom selu Velika Biljanica, površine 6 hektara, je u vlasništvu grada, a u blizini su trafostanica i dva visokonaponska dalekovoda. Idejni projekat za elektranu je uradio Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu – izjavio je Mladenović.
Leskovac taj projekat realizuje u saradnji sa firmom "Globus auto" iz Pančeva, a pregovaraju sa još jednim investitorom iz inostranstva. Kako kaže Stanko Kovačević, vlasnik "Globus auta", solarna elektrana u Leskovcu je prva od pet predviđenih.
Naime, "Globus auto" je u saradnji sa Tehničkim fakultetom u Novom Sadu uradio pet studija opravdanosti za Kulu, Kovačicu, Zaječar, Leskovac i Vranje.
Osim tih pet gradova, i opštine Kikinda, Bor i Nova Crnja najavile su izgradnju solarnih elektrana. Ako se zna da podsticajne mere za proizvodnju struje iz solarne energije iznose 23 evrocenta po kilovat-času, što je znatno niže od evropskog proseka, a da je Ministarstvo energetike postavilo ograničenje za podsticanje proizvođača električne energije dobijene iz Sunca na ukupno 5 MW snage, postavlja se pitanje koliko će budućim investitorima, s obzirom na to da samo Kikinda planira podizanje postrojenja od 30 MW, projekti od više stotina miliona EUR biti isplativi.
S obzirom na to da bi se većim korišćenjem sunčeve energije u Srbiji mogle postići značajne uštede energije i smanjiti emitovanja ugljen dioksida za oko 305.000 do 360.000 tona u petogodišnjem periodu, upućeni, ipak, očekuju da će se podsticajne mere i kapaciteti narednih godina povećati.
Bojan Kovačić, zamenik direktora Agencije za energetsku efikasnost, u razgovoru za "eKapiju", kaže da Srbija ima potencijal da godišnje iz sunčeve energije proizvodi – 1.200 KWh energije po m2 solarnog panela, što je više nego u zemljama koje imaju dobru reputaciju po pitanju korišćenja energije sunca.
Predstavljajući rezultate projekta "Razvoj kapaciteta za korišćenje i promociju solarne energije", koji je sprovela Agencija za energetsku efikasnost u sradnji sa Vladom Španije, on navodi da bi se dnevno u Srbiji po metru kvadratnom moglo proizvoditi 3,3 KWh energije, a najefikasnije bi se koristila u turističkom, zdravstvenom sektoru i u domaćinstvima, pre svega za zagrevanje tople vode. Najveći potencijal za korišćenje solarne energije imaju gradovi u južnom delu Srbije – Niš, Kuršumlija, Vranje.
Projekat i montiranje solarnih elektrana u tehničkim školama uradio je beogradski "NET Invest", pa s tim u vezi Kovačić navodi da u Srbiji ima kvalifikovanih firmi i radnika za izradu projekata i postrojenja za korišćenje energije iz obnovljivih izvora.
- Domaće firme i inženjeri su ovladali tehnologijom projektovanja i izrade toplotnih kolektora. Kada je reč o fotonaponskim ćelijama nešto je drugačija situacija, ali ima i tu firmi, čiji bi stručnjaci mogli da se osposobe za kvalitetan rad. Inače, veliki je korak napred u tom pravcu uvođenje predmeta Obnovljivi izvori energije u svim srednjim stručnim elektrotehničkim školama u Srbiji, kako bi se učenici obučavali za projektovanje i instaliranje opreme. U narednom periodu očekujem da će se postojeće firme usavršavati za fotonaponeske panele. Razvoj obnovljivih izvora energije omogućio bi otvaranje proizvodnih pogona i nova zapošljavanja. Pozitivan primer je i nedavno instalirani javni solarni punjač mobilnih telefona u Obrenovcu, prvi takve vrste u svetu.
Kako je objasnio Kovačić, u tehničkim školama "Rade Končar", "Mihajlo Pupin" i "Varvarin" energija proizvedena u solarnoj elektrani plasiraće se u elektromrežu, dok su na Specijalnoj bolnici Gornja Toponica postavljeni termosolarni sistemi za zagrevanje sanitarne vode.
Solarni paneli za zagrevanje sanitarne vode štede 370 mil EUR godišnje
Sve više objekata u Srbiji koristi solarne sisteme za zagrevanje vode. Za energiju Sunca, osim privatnih investitora, odlučile su se i Opšta bolnica u Pirotu, bolnica Đorđe Jovanović u Zrenjaninu, Opšta bolnica u Jagodini, Specijalna bolnica Slankamen, sportski centri Tašmajdan i Obrenovac, sportska hala u Inđiji, bazen Olimp, manastiri Žiča i Devič, kao i poslovna zgrada VIG Plaza u Novom Beogradu.
Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine finansiraće sa 17,5 miliona dinara instaliranje solarnih kolektora za pripremu tople vode u devet srednjoškoskih domova i deset privatnih preduzeća u Vojvodini.
Da stvari idu dobrim tokom govori i činjenica da će pet novih vrtića u Beogradu biti energetski efikasni.
U klimatskim uslovima u Beogradu, 0,5 m2 solarnog kolektora po članu domaćinstva može da zagreje više od 30% potrebne potrošne sanitarne tople vode godišnje.
S obzirom na to da Srbija ima 2,65 miliona stambenih jedinica, ako bi se na svaku od njih postavilo po 4 m2 solarnih kolektora, godišnje bi se uštedelo oko 7.420 GWh električne energija čija je vrednost oko 370 mil EUR, pokazuju podaci Agencije za energetsku efikasnost.
Nezvanični podaci govore da se u Srbiji godišnje ugradi oko 15.000 m2 solarnih kolektora, što je malo ako se ima u vidu potencijal.
Aktivni i pasivni sistemi solarne energije u zgradarstvu
Govoreći o primeni solarnih sistema u zgradarstvu, Bojan Kovačić, zamenik direktora Agencije za energetsku efikasnost, napominje da postoje aktivni koji u prvi plan stavljaju instalacionu opremu i pasivni sistemi, u kome kuća zahvata i čuva najveći deo sunčeve energije.
- Pasivno korišćenje sunčeve energije osnovni je i najjeftiniji način upotrebe energije iz okoline. Suština arhitektonskog projektovanja koje koristi pasivne solarne elemente je u tome da se poznavanjem i primenom fizičkih zakona - zagrevanja, hlađenja, cirkulacije vazduha i toplotnom izolacijom omogući da se kuća ponaša kao apsorber i regulator toplote. Istraživanja pokazuju da bi pasivni sistemi za solarno grejanje mogli da podmire od 30% do 60% potrebe toplotne energije - naveo je Kovačić.
Solarna rasveta
Uprava za energetiku Sekretarijata za komunalne i stambene poslove grada Beograda raspisala je konkurs za nabavku opreme i izvođenje radova i izgradnju solarnog javnog osvetljenja na Adi Huji. Šetalište će biti osvetljeno sa 40 svetiljki koje se energijom napajaju preko solarnih panela. Ovo je prvi put da se u javnoj rasveti u Srbiji primenjuje Sunčeva energija, a prednosti su višestruke. Ovim ekološkim rešenjem smanjuje se upotreba fosilnih goriva, instalacija je laka, nema narušavanja životne okoline, računa za struju, troškovi održavanja su minimalni, a vek upotrebe dug. Sistem upravljanja osvetljenjem je automatski, kako za periode uključivanja i isključivanja tako i za praćenje stanja baterija.
Elektro gorostas u pustinji Mohave
Najveća solarna centrala se nalazi u pustinji Mohave u Kaliforniji i ima snagu od 354 MW, što je nešto više od 10% ukupne snage termoelektrane Nikola Tesla. Velike fotonaponske centrale danas dostižu snagu od preko 30 MW, a u skorijoj budućnosti se očekuje da dostignu snagu veću od 100 MW. O 10 najvećih na svetu , 8 se nalazi u Španiji.
Prednosti i ograničenja primene sunčeve energije
Opšte prednosti:
- Sunčeva energija je dostupna i besplatna
- Najčistiji oblik energije (nema produkta sagorevanja CO2, SOx, NOx)
- Pripada održivim izvorima energije i ne može doći do njenog iscrpljivanja
Nedostaci i ograničenja:
- Sunčevo zračenje je promenjivog karaktera
- Sa padom spoljne temperature smanjuje se efikasnost termalnih prijemnika sunčeve energije
- Tokom zime može doći do zamrzavanja instalacija
- Za velike solarne sisteme potrebna je i velika građevinska površina
M.K.