NavMenu

Spalionica u Vinči u izgradnji, a Beograd još nema sistem za recikliranje

Izvor: Balkan Green Energy News Četvrtak, 08.10.2020. 10:54
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: kanvag/shutterstock.com)Ilustracija
Beograd će zbog spalionice otpada koja se gradi u Vinči usporiti napore Srbije da dostigne ciljeve koje je EU propisala za recikliranje, tvrde aktivisti i naglašavaju da grad nema razvijen sistem za recikliranje. Beo čista energija je izmenila svoju studiju o uticaju na životnu sredinu da bi je uskladila s novim propisima o kontroli zagađenja.

Suez i Itochu već godinu dana grade novu deponiju i spalionicu komunalnog otpada u Vinči, dok Grad Beograd i dalje pokušava da unapredi sistem za recikliranje. Beo čista energija, projektna firma koju su osnovali Suez i Itochu, održala je javnu raspravu o svojoj ažuriranoj studiji uticaja na životnu sredinu, nakon što ju je izmenila radi usklađivanja s novim pravilima koje je uvela Evropska unija, piše Igor Todorović za Balkan Green Energy News.

Građani i građanke i aktivističke organizacije ponovo su izrazili zabrinutost da prestonica Srbije neće uspeti da dostigne evropske ciljeve u domenu reciklaže ukoliko bude spaljivala komunalni otpad. Osim toga, naveli su da i dalje postoji sumnja u legalnost procedure za projekat i upitali da li će nivo zagađenja biti u zakonskim okvirima.

Jedan od glavnih sporova je oko budućih troškova za domaćinstva na ime podsticaja koje će dobijati spalionica. Zvaničnici su ranije obećali da će se spaljivati isključivo onaj otpad koji ne može da se reciklira. Neki od prigovora su bili usmereni na to što nisu ponuđene druge varijante za postupanje s ovim materijalom.


Nova studija uključuje unapređivanje kontrole zagađivanja

U novinama u dokumentaciji su jače mere zaštite životne sredine, kaže Tanja Radović iz Dvopera, firme za konsalting i inženjering u zaštiti životne sredine koja je sprovela studiju. Predstavila je neophodno povećanje kapaciteta celina spalionice i navela da će se za neutralisanje štetnih gasova koristiti veća količina reagensa kao što su urea i aktivni ugalj.

Po novoj verziji, trošiće se 400 kilograma demineralizovane vode na sat više nego što je planirano. Radović je kazala da je tokom izvođenja radova utvrđeno da su svi negativni uticaji niski ili umereni.


Neće više biti požara na deponiji niti zagađenja od ocednih voda

Naglasila je da više neće biti štetnih posledica zbog ocednih voda jer će ona ići u postrojenje za prečišćavanje, koje se gradi za sve otpadne vode iz kompleksa, pa i iz stare deponije. Metan će se odatle i iz novog odlagališta izvlačiti pomoću pobodenih perforiranih cevi i sprovoditi do pogona za proizvodnju energije, podseća Radović.

Po njenom mišljenju, tako više neće biti požara na deponiji, a druge mere će omogućiti rehabilitaciju te planine smeća, što raste četiri decenije. Osvrćući se na kritike zbog razdvajanja procena uticaja na životnu sredinu u okviru budućeg kompleksa, rekla je da je to bilo neophodno zbog plana detaljne regulacije i da su njime određene odvojene parcele te da se rokovi razlikuju.


Radović tvrdi da ugovor za projekat u Vinči ne ograničava Beograd u vlastitim planovima za recikliranje i negirala da je poduhvat u nesaglasju sa bilo kojim propisom EU. Upitana za postupanje s pepelom, izjavila je da će biti komprimovan pre odlaganja i da vetar neće moći da ga raznosi.


Beograd će odvojeno kontrolisati kvalitet vazduha kod kompleksa u Vinči


Aleksandar Ćirić, rukovodilac rukovodilac Sektora za upravljanje otpadom u Sekretarijatu zaštite životne sredine Beograda, napomenuo je da će lokalna samouprava tamo imati svoje stanice za merenje zagađenosti vazduha. Dodao je da gradska vlast proširuje program razdvajanja otpada za domaćinstva i da će se otvoriti reciklažna dvorišta, ali nije otkrio kada.

Ćirić je ukazao na to da već postoje podzemni kontejneri za materijal koji može da se reciklira.


Spalionica će imati 70 megavata za toplotnu energiju, 33 megavata za električnu

Beo čista energija instalira kogeneraciono postrojenje kapaciteta 103 megavata, od čega je 70 planirano za grejanje i povezivanje s toplanom na Konjarniku, a ostatak za proizvodnju struje. Ukupni potencijal deponijskog gasa procenjen je na 4,5 megavata, a pogon u izgradnji je predviđen za 3,2 megavata i to samo za generisanje električne energije.

Predstavnici investitora podsetili su da rok za ceo projekat ističe u avgustu 2022, ali su skrenuli pažnju na to da bi moglo biti kašnjenja zbog pandemije, tačnije odlaganja u uvozu opreme. Apostrofirali su da će merni uređaji biti redovno kalibrisani i da tehnologija koja se uvodi donosi standarde kontrolisanja zagađenja na evropskom nivou.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

25.04.2024.  |  Agro, Finansije

Knjaz Miloš u punom vlasništvu grupe Mattoni 1873

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43%) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik. Vrednost transakcije je gotovo 90 mil EUR, navedeno je na sajtu kompanije Knjaz Miloš. Grupa Mattoni 1873 posluje u osam zemalja, sa 3.400 zaposlenih, 11 proizvodnih pogona i 39 brendova, kao što su Knjaz Miloš, Mattoni, Magnesia, Szentkirályi,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.