NavMenu

Ivo Dropulja, generalni direktor "Duzel Group" iz Žepča - U 2014. zasadićemo vinograde i uposliti nove radnike

Izvor: eKapija Subota, 12.04.2014. 10:20
Komentari
Podeli

Ivo Dropulja (Foto: Fipa.gov.ba)Ivo Dropulja

"Duzel Group" iz Žepča, hrvatska investicija u BiH, osnovana je 2003. godine u Žepču. Bavi se drvnom i metalnom industrijom, te ima 120 zaposlenih. Svoje proizvode izvoze na tržište Italije, Brazila, Rusije i Srbije. Do sada su u svoje pogone i proširenje kapaciteta u BiH investirali oko 3 mil EUR. U okviru "Duzel Group" posluju tri firme i to "Duzel", "Arkada" i "Euromont".

U 2014. godini pokrenut će novi projekat sa partnerima koji se odnosi na vinograde, te zaposliti nove radnike. U intrevjuu za agenciju FIPA, direktor "Duzel Group" Ivo Dropulja govori o razlozima investiranja u BiH, preprekama sa kojim se suočava njegova firme, te suradnji sa nadležnim institucijama u BiH.

Koji su razlozi po Vašem mišljenju zbog kojih investitori dolaze u BiH?

- Iz perspektive stranog investitora postoje dvije ili tri stvari/razloga zbog kojeg oni ulaze na tržište BiH, i to ulaze u one sfere gdje im je lakše pokrenuti posao nego u inostranstvu. Na primjer, lakše je bilo kupiti "Natron" u Maglaju nego je napraviti, jer nemate gdje napraviti takvu firmu, ili na primjer "Željezaru" ili "Cementaru" jer takvu prljavu tehnologiju nećete nigdje moći napraviti i onda je bolje kupiti u BiH jedno takvo postrojenje i nepoštivati zakone i pravila. Sve ostalo je teško. Nemamo mi ni kvalitetne radne snage, jer naši mladi odlaze vani, jer ne mogu uspjeti u BiH pored politički kupljenih radnih mjesta i kupljenih diploma. Mi ostajemo sa ovim prosjekom koji je ispod prosjeka. I to je naveći problem za budućnost. Pametna djeca odlaze odavde.

S obzirom na to da ste vi investirali u drvni sektor BiH, možete li nam reći koje su to prednosti zbog kojih ste se odlučili ovdje investirati u odnosu na zemlje okruženja?

- Osnovni razlog zbog kojeg smo mi investirali u BiH jeste činjenica da smo porijeklom iz BiH. Prednosti ulaganja su niski porezi na dobit, ali to je možda prednost za stranog investitora, ali nije za okruženje, jeftina radna snaga u odnosu na Zapad, jeftina satnica i fleksibilnost primanja i otpuštanja radnika, blizina europskog tržišta. Međutim, ja bih naveo činjenicu da mi ovdje svi radimo srcem. Spomenut ću vam i projekat kojeg namjeravamo realizirati sa partnerom također u Žepču, a on se odnosi na pokretanje vinograda i ovaj projekat će biti pokrenut samo zato što ljudi vole Žepče.

U BiH ne postoji Zakon o šumama. Imamo problema sa Šumskim privrednim društvom Zeničko-dobojskog kantona (ŠPD) vezano za kupovinu trupaca, a preko trgovca što u konačnici čini nabavnu cijenu trupaca 15% skupljom. To je prema nama političko pitanje. Jer ja ako ne podmitim nekoga ne mogu dobiti te trupce, a moja poslovna filozofija nije potkupljivanje, pa makar morao kupovati trupce i od trgovca. Tu je i problem nelojalne konkurencije.

Šta nam možete reći o Vašoj suradnji sa nadležnim institucijama?

- Imamo korektnu suradnju sa Općinom i Kantonom. Što se tiče dobivanja subvencija za poticaje privredi, do sada ih nismo dobivali. Prošle godine smo aplicirali kod Ministarstva privrede ZD kantona kako bismo proširili pogone "Arkade" i poboljšali tehnološki proces proizvodnje, onda nam kažu nadležni da su planovi dobri, međutim problem je što nemamo svoj vlastiti prostor, te stoga ne možemo dobiti poticaj ili povoljniji kredit kod Razvojne banke FBiH. Bez obzira na činjencu što zapošljavamo veći broj ljudi i što imamo značajan promet i što smo finansijski stabilni, nismo dobili poticaj. Nismo prošli kod Razvojne banke FBiH, jer tu politika sve kroji.

Spomenuli ste nestabilno snabdijevanje sirovinama, a svi govorimo kako BiH ima velike potencijale u drvnom sektoru.

- Mi svi govorimo paušalno. Mi imamo nesređenu oblast drvne industrije, nije problem u šumama, šuma ima dovoljno. Imamo problem mina po šumama. Imamo ograničeno tržište na Kanton, pa kad ja odem u Tuzlu oni mi kažu ti si iz ZD kantona ja tebe uopšte ne poznajem. Mi nemamo Zakona o šumama u FBiH, nigdje u svijetu nećete naći da država nema Zakona o šumama. ZD kanton se izborio vrlo teško da napravi taj zakon da pokrije tu oblast i sada je pitanja da li će taj zakon biti usvojen, ali su se ljudi potrudili da nešto pokriju. Ako nemate Zakon, niko ne može funkcionirati, znači niko nije obavezan da obnavlja šume, pošumljava teritorij nakon sječe stabala. Kad se priča o šumama, šumska gazdinstva imaju po hiljadu zaposlenih, tu je 20, 30 % uhljebljenih što utiče na cijenu trupca, a da ne pričamo o tehničkom smislu, šta je prva, druga, treća ili tehnička klasa drveta. Nemamo uopće razvijenu bio masu. Šumarije se ne žele baviti bio masom. Zašto? Zato što je to njima dodatni teret, jer oni znaju da će dobiti osiguranu platu za ono što rade i za njih razvijati tu bio masu ložiti je dodatni teret, a trenutno ložimo živo drvo, i zagađujemo okoliš dodatno.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta agencije FIPA od 11.04.2014.)



Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.