Ostoja Kremenović, predsjedavajući Ureda za razmatranje žalbi - Čuli smo da ima namještanja tendera

Ostoja Kremenović

Ostoja Kremenović, novi predsjedavajući Ureda za razmatranje žalbi, čije je imenovanje izazvalo određene kontroverze i tužbu njegovog prethodnika Sudu BiH, u intervjuu za "Nezavisne" pojašnjava uzroke i posljedice ovih dešavanja.

Kremenović navodi da je rješavanje žalbi osnovni cilj rada ovog ureda te zaključuje da je za efikasan sistem javnih nabavki neophodno donijeti zakone koji prate savremena kretanja u EU.

Nedavno ste imenovani za novog predsjedavajućeg Ureda za razmatranje žalbi BiH. Međutim, Vijeće ministara nije razriješilo starog predsjedavajućeg Amira Pilava. Šta se zapravo desilo?

- Kolega Pilav je bio predsjedavajući praktično od momenta osnivanja Kancelarije za razmatranje žalbi, međutim od 1. januara 2011. nadležnost za imenovanje predsjedavajućeg je preuzeo Savjet ministara BiH. A Savjet ministara njega nikada nije imenovao, ne postoji nijedna odluka o tome. Na sjednici 8. maja Savjet ministara je prihvatio prijedlog Kancelarije i imenovao mene za predsjedavajućeg, a Pilava nije razriješio zato što ga nikada nije ni imenovao. Prema tome, Savjet ministara je postupio u okviru svojih ovlaštenja, mi smo već izvršili primopredaju i ne vidim razlog da ovo pitanje bilo ko problematizuje jer svako je nastavio da radi svoj posao, a to je rješavanje žalbi. Mi smo samo prošle godine riješili 2.200 žalbi, a to je, u odnosu na okruženje, četiri puta više nego u Sloveniji, a jedan i po puta više nego u Srbiji. U ovoj godini već smo riješili 1.300 žalbi.

Ipak, Pilav je pokrenuo i spor pred Sudom BiH. Je li Vam poznato u kojoj je to fazi i može li se ipak desiti neki zaplet, ili da možda dobijemo dva direktora, odnosno predsjedavajuća?

- Mi se ovdje u Kancelariji ne bavimo tim pitanjem. Nismo uticali na donošenje odluke o izboru predsjedavajućeg, u smislu vremenskog roka kada će to i kako biti urađeno. Ovdje se pokušavamo ne baviti tim stvarima, jer imaju organi koji će donijeti odluke na način koji će u punoj mjeri obezbijediti primjenu zakona.

Porazan je podatak da su u prvih šest mjeseci ove godine javne nabavke koje su ugovorene direktnom pogodbom, dakle između četiri oka, a ne putem javnih oglasa, dostigle nivo veći od 70%. Ovo samo potvrđuje da korupcija doslovno jede bosanskohercegovačko društvo i državu.

- Mi iz sredstava informisanja pratimo stanje u sistemu javnih nabavki, ali želim da svi razumiju da mi isključivo odlučujemo po žalbama. Najveći broj postupaka završi bez žalbi i našeg učešća. Međutim, od ukupnog broja žalbi mi ih procentualno usvajamo oko 80%, što je vrlo visok stepen. Čak neki smatraju i da je mali broj žalbi u odnosu na ukupan brojnih procedura koje se vode; čini mi se da daleko više treba raditi na monitoringu provođenja propisa o javnim nabavkama, naročito u onim postupcima koji nisu predmet žalbi. A to je nadležnost drugih organa, revizije, Agencije za javne nabavke...

Kako, ipak, komentirate predviđanja da zbog ove koruptivne pojave, dakle direktne pogodbe između četiri oka, ili još preciznije - namještanja tendera, godišnje u privatne džepove ode čak milijarda maraka?

- Mi zaista ne možemo govoriti o nekim ciframa, to su cifre koje izriču oni koji vjerovatno nemaju dovoljno činjenica na kojima ih zasnivaju. Ali sigurno da se veliki iznos javnih sredstava potroši na taj način. Čini mi se da je to više proizvod ukupne neaktivnosti raznih organa i jednog normativnog okvira koji ne prati savremena kretanja u EU i okruženju. Potrebno je daleko brže raditi na reviziji Zakona o javnim nabavkama i učiniti da imamo što manje žalbi. Ali, naglašavam, naš zadatak je da obezbijedimo primjenu zakona u procedurama gdje se žalba pojavi kao pravni lijek.

Postoje, međutim, i informacije, a one više nisu ni javna tajna, o tome da se tenderi štimaju za odabrane čak i putem javnih natječaja. Imate li Vi neke pokazatelje o ovoj vrsti korupcije?

- Mi ne možemo stvari gledati na takav način, mi se krećemo u okviru onih elemenata koje sadrže žalbe. A kad ocijenimo da ima elemenata zloupotrebe prava od strane ugovornih organa, uklanjamo posljedice. Ali kažem ponovo, naša kancelarija je dužna da se drži samo onoga što je sadržaj žalbi, a na osnovu sadržaja žalbe vrlo je teško doći do procjene o zloupotrebi.

A da li ste čuli za takve priče?

- Tih priča ima i one dolaze i do nas.

Kako nadležne institucije ocjenjuju rad vašeg ureda?

- Podnijeli smo izvještaj parlamentu BiH i on je usvojen u oba doma. Mi pokušavamo obezbijediti da u roku od mjesec odlučimo po žalbama i čini mi se da smo jedini organ u BiH koji, bez obzira na sve probleme, uspijeva odlučiti o žalbama u skladu sa svojim zakonskim obavezama.

Kad već spominjete izvještaj parlamentu BiH, iz Udruženja "Tender" vaš ured su optužili da krije podatke o javnim nabavkama jer ne objavljuje izvještaje.

- Ne radi se o svjesnoj radnji da bi se podaci sakrili, pogotovo što je po Zakonu o slobodi pristupa informacijama svakome dostupan svaki postupak. Započeli smo tu aktivnost i sada se nalazimo u završnoj fazi da obezbijedimo da rješenja koja donosimo budu dostupna javnosti. To je naš interes, jer smo zainteresovani da rješenja koja donosimo budu od koristi ugovornim organima. Postoji samo jedan objektivan razlog zašto se to još nije desilo: nisu obezbijeđena adekvatna finansijska sredstva. Jednostavno, morate obezbijediti lektorisanje, morate obezbijediti prevođenje na više jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH, i niz drugih tehničkih stvari koje je neophodno obezbijediti za kontinuitet objavljivanja izvještaja. A sama dostupnost naših predmeta nikada nije bila sporna.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.nezavisne.com 01.08.2013.)