Strani ulagači spas za banjolučku "Toplanu" - Uskoro pregovori sa firmom iz Austrije

Rješenje problema u vezi sa zastarjelim toplifikacionim sistemom "Toplane" i velikim gubicima u poslovanju mogli bi da ponude investitori iz Austrije ili jedna slovenačko-srpska kompanija.

Ovo je "Glasu Srpske" rekao gradonačelnik Slobodan Gavranović i dodao da još nema definitivnih dogovora, ali da se razmatraju sve mogućnosti koje bi mogle da spasu "Toplanu".

- U idućih nekoliko dana trebalo bi da razgovaramo sa jednim od potencijalnih saradnika na tom projektu, firmom iz Austrije. U prvoj dekadi februara pregovaraćemo sa slovenačko-srpskom kompanijom. Tragamo za modelom spasa za "Toplanu", jer je taj sistem u cijelosti loš. Grad definitivno nema sredstava da je sam osposobi - dodao je Gavranović.

Gradonačelnik je krajem 2013. najavio da grad jedino rješenje vidi u pronalasku partnera koji je u stanju da preuzme ovo komunalno preduzeće, investira u njega, osposobi kapacitete i upravlja njime određeni period, najvjerovatnije nekoliko godina, sve dok se "Toplana" finansijski ne oporavi.

Iz gradske "Toplane" su u više navrata naglašavali da se ovo preduzeće ne može samo rehabilitovati i da je u dubokoj krizi.

- "Toplana" je u teškom tehničkom i ekonomskom stanju. Oprema, distributivna mreža, kao i proizvodni kapaciteti su već odavno dotrajali. Trenutno otplaćujemo kredite iz 2006. godine, a posljednja kreditna zaduženja ističu 2024. godine. U sadašnjim okolnostima najbolji izlaz iz ovakve situacije je javno-privatno partnerstvo - rekao je direktor "Toplane" Mićo Milovanović.

Odbornik NDP-a Milenko Jaćimović rekao je da u toj stranci podržavaju rješenja koja služe poboljšanju grijanja u gradu.

- Ona ni u kom slučaju ne smiju biti na uštrb građana, odnosno ne smije da dođe do poskupljenja grijanja. Taj problem se samo može riješiti ogromnim ulaganjem koje sigurno nije ispod 100 mil KM - dodao je Jaćimović.

"Toplana" zagrijava oko 22.000 stanova i 1.500 poslovnih prostora, a prije početka sezone za redovni remont sistema u kojima su obnavljani dijelovi dotrajale distributivne mreže izdvojeno je 1,7 mil KM. Početak i sam tok grejne sezone obilježili su brojni kvarovi zbog kojih su pojedini dijelovi grada danima bili bez grijanja.