NavMenu

Reindustrijalizacija jedini put razvoja u Republici Srpskoj - Potrebno stvaranje brendova sa regionalnom prepoznatljivošću

Izvor: Nezavisne novine Petak, 29.11.2013. 08:41
Komentari
Podeli
Za podizanje konkurentnosti privrede RS, kao osnovne poluge njenog ekonomskog razvoja, neophodno je započeti dugoročni proces reindustrijalizacije sprovođenjem autentične strategije razvoja.

Istaknuto je to na okruglom stolu pod nazivom "Pretpostavke i mogućnosti unapređenja konkurentnosti privrede RS", koji je juče u Banjoj Luci organizovao Odbor za ekonomske nauke Akademije nauka i umjetnosti (ANU) RS.

Rajko Tomaš, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci i predsjednik Odbora za ekonomske nauke ANU RS, kazao je na otvaranju skupa da je najnoviji talas globalne ekonomske krize pokazao da dosadašnje strategije ne donose izlaz iz krize.

On je rekao da razvijene ekonomije Zapada stoga sprovode novi oblik državnog intervencionizma i kreću u reindustrijalizaciju kroz pojačano ulaganje u istraživanja i inovacije uz stvaranje čvršćih veza između nauke i privrede. Navodeći da ključni uzroci krize leže u strukturnim poremećajima privrede, Tomaš je rekao da su male zemlje osjetljive na nagli pad priliva novca iz inostranstva, zbog čega moraju povećati izvozne kapacitete.

U tom smislu predlaže dugoročni projekat reindustrijalizacije u RS, koji bi, kaže, podrazumijevao kreiranje i vođenje politike kojom se povećava vrijednost takozvanog razmjenjivog dijela bruto domaćeg proizvoda (BDP) kao faktora makroekonomske stabilnosti.

Tomaš je, naime, ukazao da je učešće razmjenjivog udjela (industrija i poljoprivreda) u BDP-u RS u protekloj deceniji palo sa 31,5 na 24,5%, dok se istovremeno povećao nerazmjenjivi udio baziran na uslugama banaka, osiguravajućih kuća i trgovačkih lanaca sa stranim kapitalom.

Radovan Rodić, direktor Ekonomskog instituta iz Banja Luke, prezentovao je rezultate istraživanja globalne konkurentnosti RS iz 2011/2012. godine, prema kojima RS zauzima 113. mjesto na svjetskoj ljestvici zemalja, što je lošije od 88. mjesta koje zauzima BiH.

Kao problem izrazito niske konkurentnosti privrede RS naveo je njeno oslanjanje na prirodne resurse i jeftinu radnu snagu, bez značajnijih iskoraka u oblastima koje stvaraju visoku dodatnu vrijednost.

- RS nema nijedan brend ili karakterističan proizvod koji bi bio regionalno prepoznatljiv - istakao je Rodić predlažući pritom niz mjera na podizanju konkurentnosti domaće privrede.

Zdravko Todorović, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj luci i član ANU RS, govoreći o potrebi finansiranja inovativnih biznisa, rekao je da država treba da uspostavi sistem finansiranja univerziteta i naučnih instituta koji bi preko uvođenja novih tehnologija i primjene znanja pomogli rast poslovanja i zapošljavanja.

Akademik Novo Pržulj izjavio je da poljoprivreda predstavlja privrednu granu RS s komparativnim prednostima, navodeći da je 53% našeg stanovništva orijentisano na agrar.

Kao jedan od osnovnih problema u poljoprivredi, istakao je usitnjenost zemljišta, odnosno male posjede po gazdinstvu, a gdje, pak, vidi šansu za proizvodnju zdravstveno-bezbjedne hrane i razvoja srodnog turizma.

Jasmin Komić, ministar nauke i tehnologije RS, u obraćanju učesnicima kazao je da je jedan od ciljeva ekonomske politike RS za 2014. upravo podizanje konkurentnosti privrede, izražavajući uvjerenje da će "odjeci sa ovog skupa naći svoje mjesto u konačnoj verziji tog dokumenta".

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta lista "Nezavisne novine" od 28. novembra 2013.)
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.