12 dana kada je Sarajevo bilo centar svijeta - Posjetili smo izložbu posvećenu Zimskim olimpijskim igrama 1984.(FOTO)

Prije tačno četiri decenije u ovo vrijeme, tokom 12 februarskih dana, Sarajevo je bilo centar svijeta – mjesto susreta Istoka i Zapada, sloge i jedinstva, optimizma i nade. Sportisti iz 49 zemalja, 4.500 novinara, desetine hiljada posetilaca sjatili su se u grad na Miljacki gdje su od 8. do 19. februara 1984. godine održane XIV Zimske olimpijske igre.

Bile su to prve ZOI koje su održane u jednoj socijalističkoj državi, a na njima su učestvovali takmičari iz oba tadašnja politička bloka. Sarajevo je živjelo svoje zlatne dane.

Djelić te euforije mogu osjetiti posetioci izložbe "12 dana kada smo bili centar svijeta – 40. godina od XIV ZOI u Sarajevu" u Olimpijskom muzeju, otvorenom istog dana kada i Igre, sa željom da trajno čuva uspomenu na zlatno doba.

(Foto: Milutin Labudović)

Do 19. februara, dana kada su ZOI svečano zatvorene prije 40 godina, ulaz u muzej je besplatan.

A tamo vas čeka blago – skije koje je poklonio jedini dobitnik medalje za Jugoslaviju Jure Franko, jakna koju je na otvaranju nosio predsednik MOK Huan Antonio Samaran, skijaška odela prvog domaćeg brenda sportske odeće YASSA, poštanske markice sa slikama skijališta, limenka koka-kole sa čuvenom pahuljom i natpisom Sarajevo, optimistične izjave o zajedništvu, novinski izveštaji kao svedočanstva "pobede zanosa". I nezaobilazni Vučko, maskota Igara koja se uvukla u srca svih koji su ga ikada videli.

"Ako vaš izbor budu Jugoslavija i Sarajevo…"

Vijest o kandidaturi Sarajeva dočekana je sa velikim interesovanjem, u kom je bilo "i radosti i nevjerice i oduševljenja i opreza". Jedni su je shvatili kao idealnu priliku da Sarajevo ispravi do tada negativan imidž "grada atentata" koji ga je pratio još od početka XX veka. Drugi su sumnjali u sposobnost grada da organizuje tako veliki događaj, poručujući da novac može biti bolje utrošen.

Sarajevo nije odustajalo, uprkos jakoj konkurenciji u vidu japanskog Sapora koji je već bio domaćin zimskih igara 1972. godine i švedskog Geteborga.

- Ukoliko se opredijelite za Saporo, Japanci će vam ponuditi avion da skoknete do Tokija. Ako se opredijelite za Geteborg, Šveđani će vam omogućiti da vidite fjordove i ledene sante. Ako vaš izbor budu Jugoslavija i Sarajevo, dočekaće vas široka i iskrena srca, prelijepe planine i snježni tereni koji oduzimaju dah – rekla je britanska novinarka Pat Bedford o kandidaturi Sarajeva.

I, široka srca su pobijedila. Na zasjedanju MOK-a u Atini 18. maja 1978, Sarajevo je dobilo organizaciju OI.

- Još sinoć, to je bila možda želja ili san. Od ovog trenutka to je stvarnost. Sarajevo je danas, ovde u Atini, izvojevalo iznenađujuću pobedu, koja bi se mogla nazvati pobedom Davida nad Golijatom, ili otvorenije: pobjeda zanosa nad iskustvom – pisala je Politika tog 18. maja.

(Foto: Milutin Labudović)

Trebević, Jahorina, Bjelašnica, Igman postali su bogatiji za preko osamdeset kilometara staza za alpsko i nordijsko skijanje, šest žičara i jedanaest ski-liftova. Otvoreno je 9500 novih radnih mjesta, a u radnim akcijama učestvovalo je više od 10.000 mladih.

"Olimpijski ulog za sutra", "Zar je to Sarajevo", "Udarnički nastavljaju započeti posao" - samo su neki od novinskih natpisa koji su pratili gradnju objekata i iskazivali nevericu koliko se grad promijenio i razvio za samo nekoliko godina.

- Ove igre održavaju se između igara u Moskvi i Los Anđelesu: one će biti most koji će doprineti daljem jačanju olimpijskog pokreta i duha međusobnog poverenja među ljudima cijelog svijeta, bez obzira na to u kakvim društvenim sistemima oni živeli, bez obzira na njihovu nacionalnu, versku i rasnu pripadnost i njihovo ideološko i političko uverenje – bio je siguran Branko Mikulić, predsjednik Organizacionog komiteta XIV ZOI.

I Koka-kola je u znaku Igara (Foto: Milutin Labudović)

Ko to plaća – Federacija dala samo 3,8% sredstava

Najskuplji objekat vrijedan milijardu jugoslovenskih dinara, bio je novi sportsko-rekreativni kompleks Zetra i u njemu olimpijska dvorana površine 28.000 m² namijenjena za takmičenja na ledu. Cjelokupna organizacija ZOI koštala je 142,6 mil USD.

A ko je sve to platio? Odgovor daje Delegatski bilten, na čijoj je trećoj strani objavljen Društveni dogovor o organizovanju i finansiranju XIV OI 1984. u Sarajevu. Učesnici konstatuju da je za finansiranje potrebno obezbijediti iznos od 5,5 milijardi dinara, i to za izgradnju sportskih objekata i borilišta 4,802 milijardi i 698 miliona za pokriće troškova organizovanja i održavanja igara.

Kako je navedeno u biltenu koji se takođe može vidjeti na izložbi, najveći dio troškova snose grad Sarajevo i SR Bosna i Hercegovina (85,8%), druge republike i autonomne pokrajine (10,4%), dok je iz budžeta federacije opredeljeno 3,8% .

Svoj prilog organizaciji, u iznosu od 1.300 miliona dinara, dalo je više od 1,2 miliona ljudi i 4.500 radnih organizacija.

Igre počinju – "Ljudi iz svih krajeva Zemljine kugle mogu živjeti u slozi i prijateljstvu"

Nakon pet godina priprema, došao je trenutak da se vide rezultati zanosa i euforije.

- Sarajevo je, nema više sumnji, potpuno spremno da cijelom svijetu pokaže da ljudi iz svih krajeva Zemljine kugle mogu živjeti u slozi i prijateljstvu – vjerovao je predsjednik MOK Huan Antonio Samaran.

U sredu, 8. februara, tačno u 14:30 sati, na stadionu Koševo, pred oko 60.000 ljudi, fanfare su označile početak svečanosti. Olimpijski plamen upalila je najbolja jugoslovenska klizačica Sanda Dubravčić, a TV prenos sarajevske Olimpijade pratilo je oko dvije milijarde ljudi.

(Foto: Milutin Labudović)

Desk ekipe ABC sports iz SAD krasio je natpis "Nema problema", omiljena fraza Sarajlija tokom Olimpijade, koju su i međunarodni gosti rado ponavljali. Bile su to najbolje organizovane igre, nisu štedjeli pohvale svijetski novinari okupljeni u glavnom pres centru u Skenderiji.

Ništa bez Vučka

Najbolje organizovane igre pratila je i nezaboravna zvanična maskota ZOI, legendarni Vučko. Simpatični vuk kog je osmislio slovenački akademski slikar Jože Trobec, pobedio je u konkurenciji grudve snijega, divokoze, vjeverice, bodljikavog praseta i jagnjeta. Još jedna predrasuda je pala, ovaj put ona o vuku kao krvoločnoj životinji.

Sa Vučkom danas možete popiti kafu u Muzeju iluzija (Foto: Milutin Labudović)

Vučko se smiješio sa tanjira, šolja, privezaka, šalova, majica, olovaka, pribora za šivenje, osvojivši srca svih, od najmlađih do najstarijih. Čak je i progovorio zahvaljujući Zdravku Čoliću koji mu je pozajmio glas za TV spotove.

Da je popularni Vučko bio pun pogodak pri izboru za maskotu OI, govori i činjenica da do danas nije oboren rekord u prodaji suvenira koji je postavio davne 1984. godine.

Od "Lijepo je bilo u Sarajevu" do ratnih strahota

Lijepo je bilo u Sarajevu, doviđenja u Kalgariju – ovim stihovima Duška Trifunovića Sarajevo se oprostilo od XIV ZOI na ceremoniji zatvaranja u Zetri 19. februara 1984. Ali, optimizam, nada i vjera u zajedništvo i bolje sutra srušeni su samo osam godina kasnije kada u svet iz Sarajeva stiže potpuno drugačija slika – rata, tuge i razaranja.

- Mjesta koja su tokom Igara bila središta sporta, druženja, uspjeha, zabave i ponosa Sarajlija, postaju tokom ratnih dešavanja mesta stradanja i razaranja – podsjećaju autori izložbe.

(Foto: Milutin Labudović)

Danas, olimpijska infrastruktura je ruinirana, većina objekata napuštena, a vjera u zajedništvo nestala. Preživio je Vučko, kao simbol zlatnih dana i obećanje da se oni nekad mogu vratiti.

To se privremeno i desilo najavom od pre dve godine da Sarajevo i Barselona pripremaju zajedničku kandidaturu za ZOI 2030, kada se probudila nada da će Sarajevo ponovo biti centar svijeta.

U planu su bili renoviranje skakaonica i nordijskih staza na Igmanu, bob-staze na Trebeviću. Snovi su se ubrzo raspršili, a ideja o slozi i jedinstvu naroda doživela još jedan udarac, jer je Španija odustala od kandidature zbog nesuglasica između regionalnih vlada Katalonije i Aragonije.

Lijepo je bilo u Sarajevu…

Marija Dedić

Mapa : Olimpijski muzej Sarajevo