Restorani traže alternative avokadu - Ova biljka ima ogroman karbonski otisak

Do prije nekoliko godina maltene niko kod nas nije jeo avokado, a onda je tropska voćka iz prašuma Srednje i Južne Amerike naprasno postala popularna i našla svoje mjesto u domaćinstvima i restoranima. Doduše, u svojim zemljama porijekla avokado se jede vijekovima, ali se čini da ga je ostatak svijeta tek nedavno zaista prihvatio.

Međutim, izgleda da ta slava nije dugo trajala. Naime, sada sve više kupaca odbacuje avokado - razlog nisu ni ukus ni cijena ni kalorije, već nešto četvrto - ekologija. Naime, svjetski restorani traže alternative avokadu u drugim namirnicama ili ga u potpunosti napuštaju, jer ova biljka ima ogroman karbonski otisak. Za rast mu je potrebno 320 litara vode, a globalna potražnja je tolika da postaje nedostupan lokalnom stanovništvu, odnosno u područjima gdje se uzgaja.

Tako je, recimo, suvlasnica lanca meksičkih restorana "Wahaca", Tomasina Majers, prije tri godine predstavila zamjenski sos za čuveni gvakamole - u pitanju je vahakamole sos, napravljen od mahunarki, zelenog čilija, limete i korijandera.

Takođe, jedan restoran iz Kanade je uveo promjene. Meksički kuvar Aldo Kamarena predložio je alternativu gvakamoleu, napravljenu od paste od tikvica i sjemenki bundeve, a irski ugostitelj, Dž. P. Mekmahon, razvio je svoju verziju čuvenog "zelenog sosa" - od čičoka.

Ono što avokadu, u kontekstu ekologije, ne ide u prilog - jeste činjenica da raste na drveću. Naime, drveće hvata ugljen-dioksid iz atmosfere i zauzvrat ispušta kiseonik, a njihovo korjenje takođe pomaže u zaštiti tla od erozije.

Drvo avokada potiče iz Meksika, gdje se dan-danas uzgaja veći dio ove biljke. Osim u Meksiku, uzgaja se i u drugim dijelovima svijeta gdje je klima tropska i suptropska. Postojeće plantaže avokada, ako se njima dobro upravlja, same po sebi nisu problematične. Međutim, budući da potražnja za avokadom raste, u nekim područjima nastaju problemi. Kada se zemlja raščisti, kako bi se napravilo mjesta za stabla avokada ili se voda preusmjeri iz potoka i reka radi navodnjavanja, karbonski i vodeni otisak avokada raste. Naravno, avokado u ovoj priči nije "zlikovac", ali jednostavno - njegova proizvodnja nije toliko održiva.

Stabla avokada traže više vode nego druga stabla. Ipak, ako ga uporedimo s mesom, dosta je zahvalniji.

Recimo, za proizvodnju 150 grama junetine potrebno je 2.315 litara vode, za istu količinu svinjetine potrebno je 900 litara, a za piletinu 650 litara. Avokado se, takođe, često koristi kao zamjena za maslac, kao kremasti namaz ili u desertima, a da biste proizveli prosječnu količinu maslaca veličine avokada - potrebno je čak 833 l vode.