NavMenu

Plavsko jezero nestaje, a država ne reaguje

Izvor: Dan Petak, 29.09.2023. 10:22
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock/chrisontour84)
Stručna javnost već godinama ukazuju da je zbog niza negativnih i štetnih uticaja doveden u pitanje dalji opstanak Plavskog jezera, kao najvećeg ledničkog jezera u Crnoj Gori, kojeg tokom godine posjete na hiljade stranih i domaćih turista. O toj temi je bilo riječi i na nedavno održanoj Međunarodnoj naučnoj konferenciji u Plavu pod nazivom "Zaštita prirode i životne sredine, stanje, značaj i perspektive". Na tom skupu konstatovano je da nije dobro što se kasni sa zaštitom i revitalizacijom Plavskog jezera, te da se ovo pitanje u narednom periodu mora ozbiljnije tretirati.

Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović uputio je apel državnim institucijama da povedu više računa o zaštiti prirodnih resursa Plava, među kojima vodeće mjesto zauzima Plavsko jezero.

- Moraju se prodložiti stručna rješenja i uputiti javni apel institucijama da se nađe rješenje za Plavsko jezero koje predstavlja pravi biser prirode. Jednostavno jezero se mora sačuvati od nestajanja. Mora se znati da je to problem čitave Crne Gore, a ne samo opštine Plav. Mi u opštini Plav moramo biti iskreni i reći da nemamo ni finansijskih ni stručnih ni bilo kakvih drugih kapaciteta da riješimo ovaj problem. Zato očekujemo od svih državnih organa i institucija da konačno priđu rješavanju ovog problema - naglasio je Canović.

Sa zaštitom jezera se kasni i pored saznanja da se ono, zahvatajući površinu od oko dva kilometra kvadratna i prostirući se na nadmorskoj visini od oko 900 metara, ubraja u jedno od najljepših jezera na Balkanu. Iz lokalne uprave podsjećaju da je urađena studija na osnovu koje bi trebalo da se krene u proces očuvanja svih vrijednosti koje Plavsko jezero nosi sa sobom.

- Urađena je studija zaštite i revitalizacije Plavskog jezera, zašta je izdvojeno oko 250.000 EUR. Ta studija je dala glavne smjernice koji su to problemi zbog čega dolazi do smanjenja površine i dubine Plavskog jezera, na koji način riješiti taj problem i koliko bi iznosili troškovi predviđenih radova - naglasili su iz Opštine Plav podsjećajući da predračunska vrijednost radova zaštite i revitalizacije Plavskog jezera iznosi oko 16 mil EUR.

Stručnjaci ukazuju da se Plavsko jezero smanjuje iz više razloga. Prvo zbog nasipa koji dolazi iz rijeka Ljuča i Grnčar, potom zbog neuređenog pitanja kanalizacije u naseljima oko Plavskog jezera, ali i zbog neodgovorno ponašanje ljudi koji svojim aktivnostima utiču da se jezero smanjuje. Iz lokalne uprave ističe da postoji rješenje da se ovi negativni uticaji eliminišu.

- Radovi predviđeni studijom o revitalizaciji podrazumijevaju da se postave barijere na rijekama koje bi zaustavljale da mulj iz njih dolazi u Plavsko jezero. Radovi bi, takođe, podrazumijevali i uklanjanje već postojećeg mulja koji je u izuzetnim količinama nastanjen na tlu jezera. Taj mulj bi mogao da se iskoristi za izvođenje građevinskih radova, ali i za formiranje poljoprivrednog zemljišta, o čemu struka treba da da poslednju riječ. Takođe, prilikom uređenja Plavskog jezera treba da se riješi i pitanje ševara koji se tu nalazi, ali i sva druga pitanja koja imaju štetne uticaje - saopštili su iz Opštine Plav.


Prirodni dragulj sa 5,4 smanjen na oko dva kilometra kvadratna

Da je Plavsko jezero, sa trenutnom površinom od oko dva kilometra kvadratna, zaista ugroženo kroz brojne radove i naučne studije ukazao je i Plavljanin prof. dr Marko Knežević koji apeluje da se po ovom pitanju hitno reaguje.

- Plavsko jezero relativno brzo nestaje. Takoreći pred našim očima zarasta u barsko bilje i pretvara se u baru. Od 1913. godine kada je jezero imalo površinu od oko 5,4 kilometra kvadrazna, prema tadašnjim mjerenjima Jovana Cvijića i Stevana Stankovića, površina mu je smanjena za 3,4 kilometra kvadratna. Uz to jezero je sada turistički neuređeno, riblje bogatstvo osiromašeno, obale nepristupačne, izuzev malog broja prilaza, dok je istoimeni hotel odavno zatvoren, što sve zajedno odavno opominje. Sve se to dešava i pored toga što se radi o izuzetnom turističkom resursu - naglasio je Knežević.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.