NavMenu

Pad broja narudžbi iz inostranstva neće ugroziti radna mjesta u BiH

Izvor: Nezavisne novine Srijeda, 13.09.2023. 09:26
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Omar Alrawi/Unsplash)Ilustracija
Iako je broj narudžbi iz inostranstva kada su u pitanju obuća, tekstil i koža iz BiH u padu već određeno vrijeme, alarm u ovom sektoru ne može se smatrati upaljenim, a zaposleni u brojnim pogonima u BiH u sve tri industrijske grane ne bi trebalo da brinu za svoja radna mjesta.

To tvrde privrednici i sindikalci, odgovarajući na pitanje da li gašenje pogona određenih kompanija u BiH i otpuštanje radnika mogu da dovedu u dalji kolaps navedeni industrijski sektor i ugroze još veći broj zaposlenih.

Podsjetimo, gašenjem jednog od pogona Alme Ras zbog manjka posla iz inostranstva otpušteno je više od 50 radnika u Bosanskom Petrovcu, dok je kompanija Prevent, koja je lider u privatnom sektoru u BiH i jedan od vodećih industrijskih proizvođača u regiji CEE, nedavno zatvorila svoj pogon u Visokom ostavivši bez posla 150 radnika. Mediji su prenijeli i da ova kompanija planira zatvoriti svoj pogon i u Bužimu, te su navodno već uručeni otkazi za 42 zaposlena.

Prethodno je objavljeno kako je kompanija Dubicotton otpustila 64 radnika, a direktor ove firme kaže da je to zbog smanjene potražnje na inostranom tržištu, gdje izvoze 100% svojih proizvoda.

Sagovornici Nezavisnih novina ističu da je sve navedeno rezultat recesije koja očigledno u velikoj mjeri pogađa tržište Evropske unije, sa kojim kompanije iz BiH tijesno sarađuju.

- Pad potražnje proizvoda je za neke kompanije i do 30%, ali ne sve jer neki dobijaju poslove koji nisu vezani za zapadnoevropsko tržište i imaju više nego što su imali. Ali, evo, ova kompanija, predionica pamuka u Kozarskoj Dubici, koja ima smanjen broj narudžbi, i vlasnik kompanije iz Italije je otpustio 64 radnika kao tehnološki i ekonomski višak jer ne mogu prodati ono što su oni proizveli. Dakle, dešavaju se neki problemi - kaže Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće Republike Srpske.

Problemi, tvrdi, postoje i u fabrikama obuće u Srpskoj, ali do sada nije bilo otkaza za radnike.

- Nadam se i da neće. Ali ti kupci, poznati zapadnoevropski brendovi za koje smo radili, bukvalno imaju smanjenu prodaju svojih proizvoda, tako da ne ispostavljaju iste narudžbe kao ranije. To se dešava u kompletnoj prerađivačkoj industriji, ne samo u tekstilu, obući i koži. To je poznato da je i u metalskom sektoru, pa i u drvoprerađivačkoj industriji - navodi on, poručujući da ne može reći da je sve navedeno dovoljno za paljenje alarma u industrijskom sektoru.

Privrednici tvrde da crvena lampica nije upaljena.

- Činjenica jeste da su smanjene narudžbe u industriji obuće, ali su zalihe poprilično popunjene na tržištu EU. Što se tiče tekstilne industrije, situacija da je pao broj narudžbi bila je još prije dvije godine. Ipak, konkretno otkazivanja narudžbi u cijelosti ili kompletne saradnje od strane inostranih partnera zasad nemamo - ističe Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, smatra da je i tekstilna i obućarska industrija na izlasku iz BiH te da će se to desiti u narednih nekoliko godina.

- To je niskoakumulativna djelatnost koja ima veliku konkurenciju na Dalekom istoku, gdje je rad još značajno jeftiniji. Ono što sada definira ovu industriju u BiH jeste da imamo jedan blagi pad broja narudžbi s obzirom na recesiju u Evropi, ali to nas neće u velikoj mjeri pogoditi s obzirom na to da još nismo veliki proizvođači - kaže Smailbegović.

Kao dobru stvar, kada su u pitanju Republika Srpska i FBiH, Smailbegović izdvaja subvencije u smislu doprinosa na ovu djelatnost.

- Zahvaljujući tim doprinosima još se održavaju ta radna mjesta. Bez toga, ja sam sasvim siguran, bilo bi već više od pola zatvorenih pogona - smatra on.

Ali, sve i da dođe do toga da se zbog nedostatka naružbi/posla zaustavljaju mašine, sindikalci smatraju da poslodavci ne treba da dozvole otpuštanje radnika.

- Ako je moguće treba iskoristiti odredbu Zakona o radu, koja omogućava da se ljudi pošalju na čekanje tamo gdje nema uposlenih svih kapaciteta. Oni bi po Zakonu o radu trebalo da prime 50% od svoje plate, a nije neobično da se posebnim kolektivnim ugovorom ugovori da bude i više. Znamo da je u jednoj poznatoj kompaniji to bilo i 65% za vrijeme korone, a poslodavac nije otpuštao radnike uprkos tome što nije imao posla mjesec i više - pojašnjava Danko Ružičić.

On podsjeća i da su sindikalci tražili povećanja plata za zaposlene u oblasti tekstila, obuće i kože, ali da je sada to veoma upitno.

- Sad imamo situaciju da poslodavci imaju pravdanje da im je smanjen broj narudžbi da ne mogu povećati plate. S druge strane, oni na taj način ne mogu zadržati radnike. Onaj ko dobije otkaz zbog toga ide dalje, a poslodavac će jako teško onda naći njihove zamjene - zaključio je Ružičić.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.