(Foto: Sunny Forest/shutterstock.com) Čuvanje šuma nije na zadovoljavajućem nivou, a prije svega zbog nefunkcionalnosti kantonalnih uprava za šumarstvo što je posljedica nepostojanja Zakona o šumama na nivou Federacije BiH, kadrovske nepopunjenosti, nedovoljnog broja čuvara šuma, loše opremljenosti čuvara, prevelikih čuvarskih rejona te pojačane ilegalne sječe šuma iz socio-ekonomskih razloga, kazao je u razgovoru za Fenu direktor Federalne uprave za šumarstvo Zihnet Muhić.
Dodao je da je čuvanje državnih šuma u nadležnosti kantonalnih uprava za šumarstvo u šest kantona dok je u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Srednjo-bosanskom i Kantonu Sarajevo čuvanje šuma povjereno kantonalnim preduzećima koja gospodare državnim šumama.
Naglasio je da je prema kantonalnim zakonima o šumama, koji su na snazi, Federalna uprava za šumarstvo potpuno isključena iz svih procesa po pitanju upravljanja, korištenja i zaštite šuma.
Govoreći o biološkoj reprodukciji, odnosno koliko je pošumljeno teritorije u FBiH, Muhić ističe da je biološka reprodukcija/obnova šuma skup više segmenata u koji između ostalog spadaju i šumsko-uzgojni radovi.
- Najvažnija vrsta šumsko-uzgojnih radova je pošumljavanje. Šumsko-uzgojni radovi unutar državnih šuma, a čiji su obim i vrsta definisani važećom šumskoprivrednom osnovom, trenutno se finansiraju iz prihoda koje korisnici državnih šuma - šumskoprivredna društva, ostvare prodajom šumskih drvnih proizvoda i prodajom ostalih proizvoda šuma. Šumsko-uzgojni radovi u većem obimu od onog definisanog šumsko-privrednom osnovom se finansiraju iz namjenskih sredstava koja se na posebne račune kantonalnih budžeta prikupljaju po osnovu uplate raznih naknada definisanih važećim kantonalnim zakonima o šumama: naknada za korištenje državnih šuma, naknada za općekorisne funkcije šuma i druge naknade - naglasio je Muhić, prenosi
Zenicainfo.ba.
Dodao je da se ranije, tačnije u periodu 2002. – 2009. godina, biološka obnova šuma također finansirala i sredstvima koja su se na osnovu člana 60. tada važećeg Zakona o šumama FBiH (sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma i dr.) izdvajala i uplaćivala u budžet FBiH (20%) i budžete kantona (80%).
- Nažalost, prestankom važenja Zakona o šumama FBiH šuma je ostala uskraćena za ova veoma važna sredstva za njenu obnovu. Kada je u pitanju budžet FBiH veliki dio tih sredstava je u navedenom periodu trošen nenamjenski, u 2009. cjelokupan iznos prikupljenih sredstava utrošen je nenamjenski, dok je način trošenja namjenskih sredstava iz budžeta kantona nepoznat - kazao je Muhić.
Prema njegovim riječima, u zadnjih 10 godina (2012-2021) od korisnika državnih šuma/šumskoprivrednih društava na području FBiH (bez područja HNK) je pošumljeno ukupno 11.023,3 ha što je samo oko 60% od njihovog ukupnog desetogodišnjeg plana (18.313,8 ha). U poslednjih 14 godina (2008 – 2021) od ŠPD-a pošumljeno je 15.266,5 ha a što je oko 63% od planiranog iznosa (24.291,4 ha) za isti period.
- Prethodna navedena desetogodišnja pošumljena površina je znatno manja od površine koja je predviđena šumskoprivrednim osnovama - od trideset trenutno važećih ŠPO-a samo se kod pet poštuje planirano tako da je stvarni desetogodišnji plan od 18.313,8 ha znatno niži od onog predviđenog šumskoprivrednim osnovama, kao i kontinuirano smanjenje procenta izvršenja planiranog u toku zadnjih pet godina, od 2017.-2021. godine, što predstavlja jedan od glavnih uzroka da sa jedne strane imamo kontinuirano smanjenje površina pod novim zasadima/kulturama, a sa druge strane kontinuirano povećanja površina pod izdanačkim šumama što u konačnici za rezultat ima kontinuirani smanjenje površina pod visokim šumama sa prirodnom obnovom u periodu nakon 2016. godine - ističe Muhić.
Naglašava, takođe, kako je u toku proteklih deset godina (2012-2021.) realizacija planiranog godišnjeg obima sječa u većini godina bila oko 95% (u nekoliko godina čak i veća od planirane).
To je, kako navodi, jasan zaključak da se veliki dio onoga što se prilikom gospodarenja treba vratiti šumi, nažalost, ne vraća, a što je u direktnoj suprotnosti principima održivog gospodarenja šumom i šumskim zemljištem.
Dodao je da se na osnovu svega prethodnog može konstatovati da je "ovakav trend ulaganja u šumsko-uzgojne radove kao osnovni segment biološke reprodukcije/obnove državnih šuma neprihvatljiv".
- Jedino nam ostaje da i u narednom periodu, do donošenja zakonskog rješenja na nivou entiteta FBiH, i dalje insistiramo da kantonalna šumskoprivredna društva/preduzeća poštujući planirano šumsko-privrednim osnovama uvećavaju iznose sredstava za šumsko-uzgojne radove kao i da se sredstva namjenski prikupljena u budžete kantona konačno počnu trošiti u ovu svrhu u punom iznosu. Samo u 2021. je u budžetima kantona SBK, ZDK i KS prikupljeno ukupno oko 6 mil KM od čega za šumsko-uzgojne radove nije ništa utrošeno, dok u ostalim kantonima, nažalost i pored zakonske obaveze ništa nije ni prikupljeno - kazao je Muhić.
Na području FBiH trenutno ima osam kantonalnih šumskoprivrednih društava/preduzeća šumarstva kojima je ugovorom prenešeno pravo gazdovanja državnim šumama na području kantona, bez Hercegovačko-neretvanskog i Posavskog kantona.
Ukupan broj zaposlenih u tih osam preduzeća je 4.825 radnika od kojih je 51% šumarske struke. Radnika sa srednjom stručnom spremom je 44%, sa visokom stručnom spremom je oko 16% (od čega su 1,9% zaposleni magistri i 0,1% doktori nauka) a niže kvalifikovanih radnika (KV, PK i NK) je 33% (koji su zaposleni uglavnom u proizvodnji).