Četiri ekonomske posljedice po svijet zbog previranja oko Ukrajine - Šta bi moglo da se desi s cijenama i kamatama?

Berze su zatreperile poslije govora Vladimira Putina. Zbog straha od rata ili nove energetske krize, skočile su cijene nafte i gasa.

Kako će se dalje odvijati situacija i koje sve posljedice možemo da očekujemo, za Telegraf Biznis je govorio poznati ekonomista Đorđe Đukić koji je vrsni poznavalac monteranih kretanja na svjetskom tržištu.

Komentarišuću strmoglav pad akcija na početku trgovanja, Đukić kaže da tržište reaguje nervozno, što je i prirodno jer je riječ o visokom stepenu rizika. Prema njegovim riječima, za kompanije i realnu privrednu aktivnost uticaj će imati inflacija koja će biti intezivnija u narednom periodu kao posljedica trenutnih previranja.

Sagovornik Telegraf Biznis kao argumente za to navodi skok cijena nafte (skoro 100 USD) i gasa (10%).

- Cijene energenata će zbog rastuće tenzije u Ukrajini nastaviti da ratu. Zbog toga i troškovna inflacija će biti u fokusu monteranih vlasti, mnogo više nego prethodnih dana - navodi Đukić

Kako objašnjava iz svog ugla, ukoliko prostorana inflacija bude sve intezivnija, pritisci na rast potrošačkih cijena će biti sve veći. Vjeruje i šest odsto.

- Ovi faktori guraju inflaciju i stavljaju monterne vlasti u nepovoljan položaj. Do prije dva dana među članovima odbora guvernera američkog Feda se raspravljalo o tome da li bi trebalo pribjeći povećanju kamatnih stopa za 25 baznih poena, odustajući od prvobitne najave da će biti i 50. Zbog toga će se, mislim, intezivirati pritisci unutar sistema. Može biti i otpora guvernera, ali je evidentno da će povećanje kamatnih stopa početi mnogo ranije nego što je bilo predviđeno - kaže Đukić.

Za razliku od toga, ECB je vrlo sporo reagovala, podsjeća ekonomista.

- Prvo su saopštili čak da neće biti povećanja. Međutim, sada je više nego izvjesno zbog trenutnih događaja, da će i oni pribjeći ranije povećanju kamatnih stopa. Kada kažem ranije, mislim ove godine - navodi Đukić.

Kada je riječ o kontraargumentima za eventualno smanjenje inflatornih pritisaka, on ih ne vidi.

- Postoji još jedan razlog, u postpandemijskom periodu, na tržištu rada imamo s jedne strane ogroman broj radnika koji traži posao, a s druge da kompanije daju bonuse da bi zadržale one radnike koji vrijede. To je ranije bilo neviđeno. Sada postoji dodatni trošak za radnu snagu, što je pritisak - kaže Đukić.

Dodatno, iz ugla montetarne sfere, smanjeni su prinosi na državne hartije od vrijednosti, prije svega američke.

- Riječ je o cijenama dugova i kreditiranju duga. Čini mi se da Fed dobro trenutno kontroliše održivost tog duga, zato i vagaju s povećanjem ključnih kamata - navodi on.

Njemački kancelar Olaf Šolc je ranije je stavio "na led sertifikaciju" gasovoda namijenjenog dopremanju gasa iz Rusije u Njemačku, nakon što je Moskva zvanično priznala nezavisnost dva otcijepljena regiona u istočnoj Ukrajini.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 21. februara priznao suverenitet DNR i LNR, i potpisao sa njihovim čelnicima sporazume o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći.

U međuvremenu, Velika Britanija je uvela sankcije za pet ruskih banaka i tri bogataša. A Dmitrij Medvedev je najavio da bi zbog odustajanja od Sjeverenog toka, Evropljani mogli da plaćaju gas po cijeni od 2.000 USD.

FED

Evropska centralna banka

ECB

Đorđe Đukić

Vladimir Putin

Dmitrij Medvedev

Olaf Šolc

ukrajinska kriza

kriza u Ukrajini

inflacija

cijena nafte

cijena gasa

sankcije

Sjeverni tok 2