Vlada KS traži izvođača radova na implementaciji mjera energetske efikasnosti na 15 javnih objekata

Neadekvatna toplotna izolacija zgrada, zastarjeli sistemi grijanja i neučinkovita rasvjeta osnovni su razlozi velike potrošnje energije, odnosno visokih troškova grijanja i hlađenja zgrada u Bosni i Hercegovini.

Ovaj problem je prepoznala i Vlada Kantona Sarajevo, te je putem Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS pokrenula projekat "Energijska efikasnost u javnim zgradama Kantona Sarajevo".

Projekt podrazumijeva implementaciju mjera energijske efikasnosti na 40 javnih zgrada u našem kantonu, koje su evidentirane UNDP studijom izvodljivosti još 2017. godine. Mjere energijske efikasnosti podrazumijevaju provođenje niza intervencija, prevashodno na vanjskoj ovojnici zgrada, kao što su zamjena dotrajale vanjske stolarije, termoizolacija fasada, zamjena rasvjetnih tijela, ugradnja termostatskih ventila i sl.

Očekivani benefit projekta jeste smanjenje potrošnje energije za najmanje 30% ili u apsolutnom iznosu 11,67 Gwh/godišnje, te smanjenje emisije CO2 za oko 3.420 tona godišnje. Osim uštede energije, mjere energijske efikasnosti će poboljšati uslove rada i boravka uposlenika i korisnika ovih javnih zgrada.

- U toku 2021. godine završeni su detaljni energijski auditi, idejni i glavni projekti i revidovana tehnička dokumentacija za 30 objekata. Trenutno je u toku izrada audita za preostalih 10 objekata. Odabran je konsultant za projekt, tj. za podršku i nadzor nad radovima. Sa ovim aktivnostima stečeni su uslovi za pokretanje procedure izbora izvođača radova za prvih 15 objekata. Pozivam domaće kompanije da se prijave na javni poziv za nabavku izvođača radova i tako iskažu svoj interes za implementaciju ovog projekta - objasnio je resorni ministar Enver Hadžiahmetović.

Dodao je i kako svi zainteresirani neophodne informacije o ovoj nabavci mogu preuzeti sa slijedećeg linka:

Finansiranje projekta je obezbijeđeno iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 8 mil EUR, dok je Europska unija, putem Regionalnog programa energijske efikasnosti, osigurala nepovratna sredstva u iznosu od 2 mil EUR-a.

U svrhu tehničke pomoći provedbe projekta, EBRD je mobilizirao dodatne grantove, i to od Vlade Austrije grant sredstva od 492.240 EUR-a i grant EBRD-ovog Posebnog akcionog fonda (Shareholder Special Fund) u iznosu od 600.000 EUR-a.