Bh. tržište preplavljeno lažnom robom - Falsifikuju sve, od CD-ova do hrane

Uz sve to, na ulicama i pijacama uživaće u zvuku neoriginalnih CD izdanja koja prodavci puštaju na muzičkim uređajima.

I filmove se samo rijetki odlučuju pogledati u bioskopu, jer na jednom piratskom DVD izdanju za pet KM građani mogu kupiti čak šest filmova.

Takva odjeća će izblijedjeti već nakon drugog pranja, parfem se ne osjeća ni u neposrednoj blizini, dok piratski CD-ovi "preskaču" i zvuk im je dosta lošijeg kvaliteta.

Potrošači koji, zbog slabe platežne moći, ne mogu da priušte sebi originale, uglavnom se odlučuju kupiti kopije. Međutim, veliki broj falsifikovanih proizvoda ne odgovara ni najblažim kvalitativnim kriterijumima, pa roba koju kupe ubrzo završi u kontejnerima.

U udruženjima za zaštitu potrošača tvrde da je bh. tržište prezasićeno falsifikatima obuće, odjeće, kozmetičkih sredstava, igračaka, posuđa, električnih aparata, nosača slike i zvuka, pa čak i hrane i pića.

U tim udruženjima savjetuju građanima da kupuju samo proizvode za koje su sigurni da će potrajati, odnosno, da uzalud neće potrošiti novac, jer se takvi proizvodi često mogu upotrijebiti samo nekoliko puta.

Problem nije samo u tome što kupci ne dobijaju dovoljno kvalitetnu robu. Naime, velike gubitke bilježe proizvođači, prodavači i distributeri originalnih proizvoda.

Tako u muzičkoj produkciji "BN Music" iz Bijeljine naglašavaju da je tržište u BiH prezasićeno neoriginalnim (piratskim) izdanjima.

"Autorska prava je nemoguće zaštiti u našoj zemlji, neizvodljivo i teško je boriti se sa piraterijom. Smatramo da inspekcijski organi i ostale nadležne institucije ne rade dovoljno na suzbijanju prodaje piratskih CD i DVD izdanja. Mogli bi se malo više pozabaviti time", kažu u "BN Music".

Ističu da se kupci često odlučuju na kupovnu piratskih izdanja jer su mnogo jeftinija.

"Kupci ne gledaju na kvalitet i vijek tog CD-a. Znamo i sami da su to narezivani CD-ovi i da je njihov kvalitet loš, a vijek trajanja kratak", kažu u toj muzičkoj produkciji.

I bioskopi, kao i filmska industrija uopšte, bilježe značajne gubitke zbog takozvanih "pirata".

Vladimir Ljevar, direktor "Oskar" filma, kaže da se u zemljama gdje je borba s piraterijom uspješno završena, gledanost filmova u bioskopima poveća za 30 odsto.

"Problem piraterije kod nas je dosta prisutan. Država bi trebalo da rješava taj problem, ali ona to ne čini. Gledaoci se odlučuju kupiti piratski CD i pogledati ga kod kuće jer on dođe prije filma u bioskop. S druge strane, sad je to jako jeftino. Film na takvom CD-u ili DVD-u košta jednu marku. Sada se može kupiti i šest filmova na jednom DVD-u za pet maraka, i to nema veze s mozgom", rekao je Ljevar.

U Federalnom ministarstvu trgovine kažu da je, kada je u pitanju falsifikovana roba, BiH dio otvorenog svjetskog tržišta - crnog tržišta i sive ekonomije. Priznaju da falsifikovanih artikala ima dosta, ali i ističu da se građani zbog toga rijetko žale.

"Evidentno je da se na bh. tržištu nalazi veliki broj falsifikovanih roba svih vrsta, ali se potrošači veoma rijetko zbog toga obraćaju našoj službi za zaštitu potrošača", kaže Amra Vučijak, načelnica Ureda za zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine.

Slučajevi u kojima dobijaju žalbe, odnose se na kupovinu falsifikovane robe u buticima i drugim vrstama prodavaonica, gdje kopije prodaju kao original i po istim cijenama kao original.

"Također, poneku žalbu dobijemo i za falsifikate deterdženta, parfema i slično. U takvim slučajevima od tržne inspekcije zahtijevamo kontrolu prijavljenih privrednih subjekata, te u većini slučajeva potrošač bude obeštećen", kaže Vučijakova.

Dodaje da se na tržištu BiH mogu naći falsifikati skoro svih poznatih svjetskih marki.

"To su najčešće sportska oprema, patike, odjeća, kožna galanterija, kozmetika, parfemi i tako dalje. Nažalost, u ovakvoj trgovini BiH je dio otvorenog svjetskog tržišta - crnog tržišta i sive ekonomije. Kako se ipak takva roba najčešće nalazi na raznim pijacama i buvljacima, sa nižom cijenom od originalne, potrošači su prilikom njene kupovine najčešće svjesni da kupuju kopiju, pa i ne podnose žalbe vezano za kvalitet, obmanu i slično", kaže Vučijakova.

Prema njenim riječima, razlozi koji opredjeljuju potrošača za kupnju te vrste robe su prije svega u slaboj kupovnoj moći, i s druge strane, u želji da se prate trendovi.

"Veliki problem i potencijalno veliku opasnost za zdravlje potrošača ogleda se i u činjenici da se na našem tržištu može naći i veliki broj falsifikovanih alkoholnih i bezalkoholnih pića", upozorava Vučijakova.

Naglašava da ta roba najčešće dolazi iz Kine, Tajlanda, Turske i iz nekih zemalja EU.

Ona smatra da nije realno očekivati da se bh. tržište očisti od falsifikata u skorije vrijeme, dok god postoji potražnja za takvom vrstom roba.

"Problem prodaje falsifikovanih roba postoji u većini zemalja, pa i u zemljama EU. Međutim, tu je svijest potrošača i kupovna moć na znatno višem nivou nego kod nas, pa je u tim razvijenim zemljama ovaj problem iako prisutan, izražen u manjoj mjeri", objašnjava Vučijakova.

U Udruženju građana "Oaza" iz Trebinja takođe smatraju da je na bh. tržištu dosta falsifikovane robe.

Oni smatraju da je osnovni razlog zbog kojeg građani kupuju takve artikle niska cijena, jer za mnogo manje novca dobiju, kako kažu u "Oazi", nešto slično originalu.

"Neki od mogućih načina rješavanja tog problema su pojačan carinski nadzor, kontrola sanitarne, tržišne i ostalih nadležnih organa i institucija, češći inspekcijski nadzor, zabrana istih ili sličnih oznaka na falsifikovanoj robi, atestirana deklaracija na svakom proizvodu, veći novčani iznosi kazni te povećanje životnog standarda", kaže Nedeljka -Neška Ilijić, izvršni direktor Udruženja građana "Oaza" iz Trebinja.

Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, smatra da je teško reći koliko je falsifikovane robe na tržištu.

"Sigurno je da dosta takve robe prođe, ne bude uhvaćena u švercu, i nalazi se na našem tržištu. Čini se da smo mi preplavljeni, na primjer, armanijem i drugim robnim markama koje nisu originalne i došle su kanalima koji nisu legalni", pojašnjava Petrović.

Trgovci originalne robe kažu da se desi da građani koji kupe "falš" artikle saznaju da su prevareni tek kad robu odnesu kući.

Srđan Jaćimović iz Sektora nabavke u preduzeću "Jaćimović" iz Banja Luke, ističe da su se, osim standardnih kopija adidas, nike i puma, u posljednje vrijeme pojavile kopije brenda fred perry, koji posljednjih godina doživljava veliki komercijalni uspjeh kako na svjetskom tržistu tako i kod nas.

"Građani koji su upućeni u "originalni" kvalitet određene robe mogu relativno lako razlikovati original od falsifikata. Ipak, većina građana nema dovoljno znanja za to, pa se, nažalost, uvjere da su prevareni tek kad robu kupe, odnosno, operu je", kaže Jaćimović.

Dodaje da se često dešava da kupljena roba ne ispunjava elementarne standarde kvaliteta materijala i bojenja, zbog čega građani dobijaju osipe i razna kožna oboljenja.

"Treba razumjeti trgovce koji pokušavaju doći do što jeftinije robe i zaraditi što više, ali zato postoji inspekcija i državne institucije koje moraju obratiti pažnju i kazniti prestupnike kako intelektualne svojine, tako i one koji, zarad profita, ugrožavaju zdravlje potrošača", smatra Jaćimović.

Dok potrošači tvrde da je bh. tržiše prezasićeno falsifikatima, a proizvođači se žale da im falsifikatori oduzimaju posao, u institucijama zaduženim za oduzimanje "falš" robe ističu da je intenzivno oduzimaju.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO) kažu da su za osam mjeseci ove godine, službenici te institucije podnijeli 334 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog nelegalnog pokušaja uvoza robe u BiH.

Ratko Kovačević, portparol UIO, rekao je da, kad je u pitanju privremeno oduzeta falsifikovana roba, tu je prvenstveno riječ o kopijama poznatih svjetskih brendova, bilo da je u pitanju sportska oprema poput pume, adidasa, nike, ili sunčanih naočala i parfema poznatih svjetskih kreatora.

"Najčešće se pokušaj uvoza robe koja je falsifikat poznatih svjetskih marki otkrije tako što fakturna vrijednost robe bude niska. Detaljnim pregledom te robe od strane carinskih službenika utvrdi se da roba ima neki od zaštićenih znakova, poput nike, puma, adidas... U tom slučaju, kad se posumnja da se radi o falsifikovanoj robi, Uprava za indirektno oporezivanje ima obavezu da pozove ovlaštenog zastupnika te određene robne marke koji potvrđuje da li se zaista radi o fasifikatu", objasnio je Kovačević.

Prema njegovim riječima, u određenim slučajevima lako je prepoznati da je riječ o falsifikatu, ali u pojedinim slučajevima samo stručno lice iz ovlašćenog zastupnika, prema određenim sitnim detaljima, može utvrditi da je riječ o falsifikovanoj robi.

U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove kažu da, u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, tržišna inspekcija oduzima svu robu bez porijekla koju nađe u prometu, a među tim proizvodima moguće je naći i plagijate. Dodaju još da su proizvodi koje inspektori najčešće oduzimaju odjeća i obuća, nosači zvuka i slike, tehnička roba i prehrambeni artikli.

U toj ustanovi ističu da je u 2008. godini oduzeto više od 7.000 različitih nelegalnih nosača zvuka i slike i izrečene su kazne u vrijednosti od 17.000 KM. U ovoj godini oduzeto je oko 2.500 komada različitih nelegalinh nosača zvuka i slike.

Aktivisti udruženja za zaštitu potrošača, građani, proizvođači i trgovci legalne robe, ipak, rad institucija nadležnih za oduzimanje falsifikovane robe ne ocjenjuju visokim ocjenama.

Građani se, kako smatraju aktivisti udruženja za zaštitu potrošača, s pravom pitaju kako je moguće da se, na primjer, u Banjoj Luci, u najprometnijem dijelu grada, u Ulici Bana Milosavljevića, svakodnevno mogu kupiti piratski CD-ovi.