Uprkos potresima, oporavak tržišta kriptovaluta desiće se 2024. godine

Okidač trenutnog tržišnog pada bilo je i nekoliko nepovoljnih vijesti. To su prije svega propast jedne od većih kriptovaluta, Terra (LUNA), zatim jednog od većih kripto hedž fondova, 3 Arrows Capital, kao i Celsius-a, jedne od vodećih firmi u oblasti davanja kredita i kamata na kripto, navodi naš sagovornik. Elemente scenarija dostojnog filma ova priča dobija u septembru kada je raspisana Interpolova poternica za osnivačem blokčejn startapa Terraform Labs čiji je krah težak 60 mlrd USD. Ali, problemi tu ne prestaju.

Početak novembra obilježio je kolaps jedne od najvećih kripto mjenjačnica, FTX. Mnoge je ova vijest iznenadila jer je riječ o jednoj od najvećih kriptoberzi. Zbog veličine berze FTX neki na ovo gledaju kao na ekvivalent propasti Liman bradersa 2008. godine u bankarskom sektoru koji je bio okidač za svjetsku finansijsku krizu.

- Na sve to, imamo rat u Ukrajini, koji je uz ostale faktore, doveo do najviše inflacije u istoriji Evro zone i bojazni od globalne recesije. Tržište akcija je itekako osjetilo posljedice ovoga, S&P 500 indeks, koji mjeri performanse 500 najvećih američkih kompanija na berzi, u padu je preko 20%, s time da su akcije nekih tehnoloških giganata u padu i po 70%. Takav pad zabilježen je samo jedanput od velike ekonomske krize 2008, u toku Covid pandemije. Kripto tržište nije ostalo imuno na ova dešavanja. Ono što je interesantno je da je ovo prvi put od kada postoje kriptovalute, da "bear market" na kripto tržištu koincidira sa opštom ekonomskom krizom, tako da je zanimljivo pratiti šta će se u narednim mjesecima dešavati na tržištu - kaže Radonjanin i dodaje da je zbog pada cijena i interesovanje za kriptovalute opalo, tako da se i obim trgovanja na kripto mjenjačnicama smanjio za 70%.

U Srbiji kriptovalute koristi više od 200.000 ljudi

Procjenjuje se da u Srbiji više od 200.000 ljudi koristi kriptovalute, što je nešto manje od 3% populacije. To je, kako kaže naš sagovornik, ispod prosjeka na svjetskom nivou, koji je oko 5% i daleko ispod nekih zemalja gdje je usvajanje kriptovaluta mnogo veće, kao što su npr. Turska, Rusija i Ukrajina.

Razlog za činjenicu da malo stranih firmi targetiraju naše tržište, Radonjanin vidi prije svega u maloj kupovnoj moći lokalnog stanovništva, ali dijelom i u lokalnoj regulativi.

- Naime, do sada nijedna kripto mjenjačnica u Srbiji, niti domaća, niti strana, nije dobila licencu za legalno obavljanje mjenjačkih poslova. Postoji nekoliko lokalnih kripto igrača, međutim određena pravila usporavaju masovno usvajanje kriptovaluta na našem tržištu. Jedno od njih je obaveza manuelne identifikacije svakog korisnika, što podrazumijeva da vi fizički odete kod korisnika i identifikujete ga. Postoje i druge opcije, ali sve te opcije su daleko komplikovanije u odnosu na strane mjenjačnice, gdje je dovoljno da putem svog mobilnog telefona prikažete neki dokument. Kada se pravila pojednostave i ljudi dovoljno edukuju, vjerujem da će i broj korisnika na našim prostorima biti daleko veći - kaže Radonjanin.

Oko 60% energije za rudarenje bitkoina dobija se iz obnovljivih izvora energije

Dok se to ne desi, Srbiji ostaje da iz bezbjedne uloge posmatrača prati razvoj dešavanja na kriptotržištu. Neke analize pokazuju da bitkoin koristi više energije svake godine od zemlje veličine Argentine, što posebno upada u oči danas u vreme poziva na smanjenje potrošnje energije. Ipak, kompanije koje se bave kriptovalutama imaju odgovor na izazove koje donosi energetska kriza.

- Istina je da pojedine kriptovalute, kao što je bitkoin, koriste određenu vrstu konsenzus algoritma, POW (proof of work), koji koristi električnu energiju za rudarenje, odnosno za obezbeđivanje mreže i potvrđivanje transakcija. Ono što je bitno i što većina ljudi ne zna, jeste to da se od ove godine više od 60% energije za rudarenje bitkoina dobija iz obnovljivih izvora energije, kao što je korišćenje solarnih panela - otkriva Radonjanin.

Takođe, kako kaže, velika većina kriptovaluta danas, baš zbog energetskog problema u svijetu, koristi drugačije konsenzuse obezbjeđivanja mreže kao što je POS (proof of stake), koji ne koristi toliko električnu energiju, već se njihova mreža obezbjeđuje zalaganjem (stejkovanjem) tokena.

- Najbolji primjer je skorašnji prelazak Ethereum-a, druge po veličini kriptovalute, sa POW konsenzusa na POS. Valja spomenuti i da se blokčejn tehnologija danas koristi za uklanjanje ugljen dioksida i poboljšanje atmosfere. Takođe, ove godine zbog svjetske ekonomske krize, obim trgovanja je znatno opao, tako da i malobrojne kriptovalute koje i dalje koriste POW sistem troše veoma malo energije - kaže naš sagovornik.

Gube li kriptovalute podršku država - Slučaj Rusije, Kine i Španije

Bez obzira na poboljšanja, ipak, stiče se utisak da kriptovalute gube podršku na državnom i međunacionalnom nivou. Ruska centralna banka je početkom godine predložila zabranu rudarenja i korišćenje kriptovaluta u zemlji navodeći da to predstavlja prijetnju finansijskoj stabilnosti, dobrobiti građana i suverenitetu ruske monetarne politike. Sa druge strane, španski tržišni regulatori su nametnuli snažna ograničenja kada je u pitanju reklamiranje platformi za razmjenu kriptovaluta.

Naš sagovornik, međutim, smatra da kriptovalute ne samo da ne gube, već i dobijaju podršku mnogih država, kao i najvećih korporacija.

- Ja u kripto industriji radim od 2018. godine i svako ko je malo duže na ovom tržištu rekao bi vam isto što i ja. Rusija i Kina su do sada uvijek imale odnos sa kriptom "od ljubavi do mržnje". U početku su tržišta burno reagovala svaki put kada bi Kina ili Rusija zabranile kripto (rudarenje ili trgovinu i slično). Sada to više nije velika vijest, niti kripto tržište reaguje na takve stvari. Štaviše, internetom kruže razni mimovi vezani za te zabrane kripta od strane Kine - kaže Radonjanin.

Kako dalje navodi naš sagovornik, obje zemlje su velike ekonomije koje samostalno rade na razvoju državnih kripto projekata.

- Dovoljno je reći da vlada Kine drži više od 200.000 bitkoina u svom posjedu, trenutne vrijednosti preko 4 mlrd USD. Takođe, 21% ukupne distribucije bitkoina potiče iz Kine i Kina je druga zemlja u svijetu po rudarenju bitkoina. Oko 11% ruske populacije drži u svom posjedu kriptovalute, preko 12% svih kriptovaluta, vrijednosti veće od 100 mlrd USD - ističe Radonjanin.

Odluku španskih tržišnih regulatora koji su nametnuli snažna ograničenja kada je u pitanju reklamiranje platformi za razmjenu kriptovaluta, naš sagovornik ne vidi kao dramatičnu. Kako kaže, u ovoj zemlji do skoro nije postojala kripto regulativa.

- Od skoro su pojedine zemlje krenule da uvode regulativu za kripto mjenjačnice i Španija je samo jedna u nizu. Regulativa nije sama po sebi nešto negativno, jer doprinosi većoj bezbjednosti investitora i povećava povjerenje u industriju, a to je ono što je najviše potrebno za masovno prihvatanje kriptovaluta - kaže Radonjanin.

Prema njegovim riječima, trenutno je tržište veoma fragmentisano i različite evropske zemlje imaju lokalnu regulativu, što je komplikovana situacija za kripto mjenjačnice koje moraju da istraže regulativu u različitim zemljama i apliciraju u svakoj državi posebno, što može biti dugačak i skup proces.

- Dobro je što se na nivou EU priprema MiCa regulativa koja će povezati sva evropska tržišta i one firme koje su regulisane u jednoj članici EU, moći će da operišu i u ostalim zemljama članicama. Ovakva regulativa bi trebalo da poveća sigurnost investitora, tako da očekujemo da će znatno veći broj banaka i penzionih fondova ući u kripto nakon njenog uvođenja - vjeruje Radonjanin.

Sada treba kupovati, i to svaki mjesec po malo

Kada se sve ima u vidu, naš sagovornik nema dilemu - danas bi apsolutno uložio u kriptovalute. Kada je tržište u padu ljudi su u strahu i tada obično prodaju svoje kriptovalute sa gubitkom, objašnjava Radonjanin i savjetuje da je zapravo tada najbolje uraditi suprotno, jer su veliki padovi najbolje vrijeme za ulaganje.

- "The time to buy is when there's blood in the streets", dobro je poznati citat u svijetu investitora. Pošto se ovaj "bear market" poklapa sa opštom ekonomskom krizom, ne postoji još konsenzus gdje se nalazi dno tržišta, odnosno do koje cijene će bitkoin da pada. S obzirom da je teško pogoditi najniži trenutak, odlična strategija u ovakvom periodu za dugoročne investitore je DCA (dollar cost averaging), odnosno kupovina svaki mjesec po malo, kako bi se ostvarila dobra srednja cijena. Kako cijena pada, tako se i mjesečni ulozi povećavaju - pojašnjava Radonjanin.

On bi prije svega ulagao u bitkoin, koji je, kako kaže, predvodnik tržišta i među prvim je kriptovalutama koje se oporave. Ali, tu je i nekoliko većih kriptovaluta za koje smatra da imaju interesantan poslovni model i rade ozbiljno na širenju svog ekosistema i da u narednom periodu mogu rasti, a to su Ethereum, Matic (Polygon), Fantom, Chainlink, Chiliz.

- Pratio bih i razvoj situacije što se tiče tužbe protiv Ripple-a od strane SEC-a (Securities and exchange commission), jer ako i kada pobede, XRP (Ripple) bi mogao da eksplodira. Naša platforma, Veli, imaće u ponudi preko 350 najvećih kriptovaluta, tako da će korisnici kroz jedan nalog moći da kupuju kriptovalute sa različitih kripto berzi - kaže Radonjanin.

Šta nas čeka u budućnosti

Kada govorimo o budućnosti kriptovaluta, već je na vidiku tokenizacija drugih investicionih klasa, objašnjava naš sagovornik. To znači da će sve što ima vrijednost, kao što su na primjer nekretnine, zlato, akcije, biti prenijeto na blokčejn u vidu tokena. Ključne prednosti tokenizacije uključuju povećanu likvidnost, trgovinu 24/7, znatno niže troškove kupoprodaje.

- Vjerujem da će ovo napraviti svojevrsnu revoluciju, gdje će ljudi pored kriptovaluta imati priliku da i sa malim iznosima investiraju u nekretnine i grade diverzifikovan portfolio. Što se kriptovaluta tiče, još je veoma rano i vjerujem da će se nove primjene tek pojaviti u narednim godinama, isto kao što se internet nekada koristio samo za slanje mejlova, a danas imamo socijalne mreže, virtuelne svjetove (Metaverse) - napominje Radonjanin.

A da li će se nastaviti naslovi s početka teksta o sunovratu bitkoina? Naš sagovornik kaže da će samo vrijeme pokazati da li je ova valuta dostigla dno ili može padati i dalje. Neki od događaja koji mogu da doprinesu daljem padu su, kako navodi, zvaničan ulazak Amerike i ostatka svijeta u recesiju, nastavak dizanja kamatnih stopa i eskalacija rata u Ukrajini. Ali, sa oporavkom svjetske ekonomije i obuzdavanjem inflacije, kripto tržište krenuće putem oporavka kao i sva ostala tržišta, vjeruje Radonjanin.

- Da li će BTC postati prošlost? Iskreno, ne vjerujem. Iako neki kažu da su CBDC prijetnja bitkoinu, smatram da, barem za sada, nisu. Iako postoje efikasnije kriptovalute, bitkoin je prva i najveća i svojevrsni predvodnik tržišta i deluje da će za njega i u narednom periodu postojati budućnost. Moguće je da će i bitkoin evoluirati tokom vremena, a već sada postoji više forkova bitkoina, kao što su bitkoin keš, bitkoin SV itd. Mnoge kriptovalute koje su bile aktuelne i među najvećima prije 5 i više godina, više nisu ni blizu svoje tadašnje pozicije na tržištu, dok je bitkoin izdržao zub vremena i ostao na poziciji broj 1. Institucionalni investitori i dalje najviše ulažu u bitkoin, ali su polako počeli da investiraju i u Ethereum i u još nekoliko većih kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji - zaključuje naš sagovornik.

Marija Dedić