NavMenu

Posle 3 do 4 godine od sadnje borovnica može se računati na soldine prihode - Koliko novca je potrebno za podizanje zasada?

Izvor: Agrosmart Četvrtak, 16.03.2023. 06:11
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Eli Nastasijević)Ilustracija
Tanja Štrbac uzgaja borovnicu na Kosmaju u selu Rogača. Zasad se nalazi na 2,5 ha, gdje je svoje mjesto našlo preko 10.000 sadnica. U pitanju je porodični projekat u koji se naknadno uključio i njihov kum, kao partner u poslu.

Kako priča sagovornica portala Agrosmart, sve je počelo iz želje da pobjegnu iz kancelarije u prirodu i zelenilo. Čitali su dosta o uzgoju voća, posjećivali poljoprivredne skupove, razgovarali sa dobavljačima sadnica i opreme. Nisu se libili da obilaze druge voćnjake, razgovaraju sa domaćinima i saslušaju njihova iskustva u uzgoju ove voćke. Danas, Tanja, njena porodica i kum imaju bogato iskustvo sa terena iz sopstvenog voćnjaka.


Planiranje zasada borovnice

Šta je važno na samom početku, na šta treba obratiti pažnju prilikom planiranja zasada?

- Prvo, potrebno je provjeriti da li ima dovoljno vode za navodnjavanje na imanju. Zatim, treba uraditi analizu zemljišta i vode. Nama je analiza zemljišta pokazala da je moguća sadnja u bankovima, dok je analiza vode pokazala visok nivo pH, bikarbonata i natrijuma, odnosno, da je nepogodna za uzgoj borovnice. Ipak, raznim tretmanima uspjeli smo da dovedemo kvalitet vode do zadovoljavajućeg nivoa za gajenje borovnice. Na kraju smo se odlučili za varijantu u saksijama (vrećama), jer je za nekoga ko nije iskusan poljoprivrednik, lakše da nauči tehnologiju uzgoja u kontrolisanim uslovima - priča Tanja za Agrosmart.

Na samom početku napravili su nekoliko grešaka koje su ih skupo koštale. Zato sada Tanja upozorava ljude da obavezno provjere da li imaju dovoljnu količinu protoka vode u bunaru i da nikako ne koriste vreće za sadnju, jer im je rok trajanja kratak. Njena preporuka su plastične saksije jer su dugovječnije, što automatski smanjuje troškove proizvodnje.


Početna i proizvodna ulaganja

U ovom zasadu zastupljena je sorta Duke koja se bere početkom juna. Ona daje čvrste i kvalitetne plodove, pogodne za manipulaciju, odnosno, transport. Kupili su dvogodišnje sadnice, ali su sadili u talasima, te tako imaju tri generacije biljaka. Na rod nisu dugo čekali.

- Prvi rod je došao godinu dana nakon sadnje, jer smo kupili dvogodišnje sadnice. Međutim, važno je da naglasim da početna ulaganja nisu mala i da ljudi treba dobro da promisle, nađu ko će da im otkupljuje plodove prije nego što se upuste u posao. Početna ulaganja, uključujući i kupovinu zemlje se kreću između 50.000 -100.000 EUR po hektaru. Koliko će sve izaći zavisi od samih uslova na terenu, da li treba da se kopa bunar ili ne, da li već ima struje ili ne, od kvaliteta sistema za navodnjavanje, protivgradne mreže, mehanizacije, vrste ograde, itd. - objašnjava Tanja.

Nakon početnog ulaganja, slijede troškovi proizvodnje.

- Troškovi proizvodnje nisu isti svake godine. Zavisi da li je te godine potrebno neko dodatno investiranje, kao što je zamjena saksija, zamjena osušenih sadnica, filtera za prečišćavanje vode, nešto oko uređaja za stabilno snabdijevanje električnom energijom… Prosječno, mogu da kažem da su nam troškovi proizvodnje oko 15.000 EUR po hektaru - otvoreno priča Tanja.


Uzgoj i prinosi

Borovnica traži dosta vremena i angažovanosti. Kako priča sagovornica Agrosmarta, osim u periodu od novembra do februara, stalno su u zasadu, a posao se intenzivira u periodu prihrane biljaka. Tada je neophodno da se svakodnevno mjere parametri (pH, EC i drugi parametri) i dozira prihrana u supstratu.

Kada ozbiljno planirate posao i ulaganje novca, ništa ne prepuštate slučaju. Borovnica se na ovom imanju gaji po GLOBAL GAP standardu koji garantuje kvalitet i zdravstvenu ispravnost proizvoda, što je priznato u cijelom svijetu.

Prošle godine, prosječan prinos za sve tri generacije borovnice bio je otprilike 1,5 kg po sadnici. Domaćica kaže da su zadovoljni proslogodišnjim prinosom i kvalitetom roda. Vrijeme ih je poslužilo, iako je tokom berbe bilo natprosječno toplo, što je imalo uticaj i na kvalitet plodova.

- S ozbirom na to da je prošle godine bilo izrazito toplo, morali smo da se prilagodimo sa berbom. Počinjali smo rano ujutro, oko 6 sati i završavali oko 3 popodne. Ukoliko bi se nastavila berba posle tri sata, ubrani plodovi bi postajali mekani, što nije prihvatljivo za prijem u hladnjaču i kupac može da ih odbije - objašnjava Tanja.

U zasadu radi cijela porodica, a angažovali su i poslovođu koji je mještanin i koji preko cijele godine brine o zasadu, angažuje sezonske radnike za poslove rezidbe, berbe i slično.

- Trudimo se da zadržimo naše radnike i da oformimo zadovoljan tim ljudi koji će stalno biti angažovan kod nas. U poslednje vrijeme broj novoformiranih voćnjaka na Kosmaju je dramatično porastao, tako da je i ovdje postao problem da se nađe potreban broj sezonskih radnika, naročito u vrijeme berbe koja traje od polovine juna do polovine jula (sa malim prekidima). Svakako, ovaj projekat ne bi bio moguć bez stručnih savjeta agronoma koji se preko cijele godine brine o ishrani i zaštiti biljaka - kaže Tanja.


Državne subvencije od velike pomoći

Prema njenim riječima, da nije bilo državnih subvencija, ne bi ni proizvodnja bila isplativa.

- Koristili smo subvencije koje daju Uprava za agrarna plaćanja i Uprava za zemljište. Na taj način smo ogromna početna ulaganja značajno smanjili. Subvencije su nam pomogle u kupovini sadnica, saksija i supstrata, ograđivanju zasada, kupovini protivradne mreže, sistema za navodnjavanje, mehanizacije. Čak smo iskoristili subvencije za sertifikaciju za Global Gap i Grasp. Da nije tako bilo, vjerujte mi, ništa se ne bi isplatilo - kaže Tanja.


Otkup i cijena borovnice

Svježi plodovi se prodaju kao premijum proizvodi i to najviše hladnjačama koje vrše otkup na veliko. Samo mali dio se prodaje direktno krajnjim kupcima, isključivo u Beogradu.

Kako Tanja navodi, prošlogodišnja prosječna otkupna cijena, koju su uspjeli da postignu kroz sve kanale prodaje, bila je oko 4 eur po kilogramu. Sa ovom cijenom uopšte nisu bili zadovoljni, jer je došlo do njenog dampiranja. Naime, prve nedelje otkupa cijena je bila zadovoljavajuća da bi posle toga naglo počela da opada, tako da je na kraju jedva pokrila troškove proizvodnje. Ona se nada da se takva situacija neće ponoviti i ove godine.

Prema njihovom iskustvu potrebno je oko 3-4 godine od sadnje borovnice da bi moglo da se računa na solidne prihode od kojih je moguće da se živi.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.