Izvor: Nezavisne novine | Petak, 11.11.2022.| 11:46
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Raste interesovanje za mušmulu, zaboravljeno voće

(Foto: YouTube/screenshot)
Sve je veće interesovanje za uzgoj i sadnju autohtonog, često i zaboravljenog voća na našim prostorima, a među njima je i mušmula, stara voćka koja se danas sve rjeđe sadi i konzumira.

Prema riječima Adisa Zukića, vlasnika rasadnika i uzgajivača autohtonih vrsta voća, u proteklom periodu rasprodao je sve sadnice mušmula koje je posjedovao.

- Ne znam šta je tome doprinijelo, ali veliki broj građana dolazi i želi da kupi sadnice ove voćke. Nju je najbolje saditi u jesen, a ono što je karakteristično za nju jeste da je to veoma otporna vrsta voća, ne zahtijeva prskanje, upotrebu hemijskih preparata, niti bilo kakav poseban tretman - kaže Zukić.

Prema njegovim riječima, značajno je poraslo interesovanje i za druge domaće sorte voćaka.

- Ljudi su se osvijestili, pa se sve više odlučuju da zasade domaću kalatušu, crnu krušku, jabuku petrovku, ašlamu bjelicu ili šljivu savku. Često volim reći prijateljima i poznanicima da, ukoliko žele jesti zdravo voće, zasade vlastiti voćnjak. Mislim da svako domaćinstvo, ukoliko postoje uslovi, treba da uzgaja voće, a ja preporučujem naše domaće sorte - ističe Zukić.

Kako kaže, zbog uvoznih lobija i neselektivne politike mnoge domaće sorte voća bile su pred nestankom, a među njima je i mušmula.

Inače, sredina jeseni je godišnje doba kada dospijevaju i zriju plodovi ove stare voćke, koja se danas može pronaći tek ponegdje.

Sanski književnik i publicista Amir Talić posjeduje nekoliko stabala, te objašnjava kako su njeni plodovi okruglasti i liče na izduženu jabuku sa spljoštenim vrhom.

- Kora im je kožasta i kestenjaste boje, a kada se beru, plodovi su tvrdi i treba neko vrijeme da odstoje. Tek kada ugnjile, sočni su i ukusni za jelo, poput kruške crnice - objašnjava Talić.

Kaže kako se radi o listopadnom grmu koji naraste do visine od pet metara i može živjeti oko pedesetak godina, dok se sa jednog stabla može ubrati oko dvadesetak kilograma plodova. Stablo mušmule ima dekorativnu vrijednost, a posebno je lijepo u proljeće kada cvjeta ružičasto-bijelim cvjetovima.

- Zanimljivo je da se radi o vrlo rodnoj biljci i svake godine uberemo velike količine plodova. Nešto podijelimo rodbini i prijateljima, dio ostavimo za sopstvenu upotrebu, a zbog toga što plodovi sadrže dosta pektina i šećera, nešto završi u pekmezu, koji je naročito ukusan - kaže Talić.

Mušmula je u proteklom periodu bila prilično zanemarena, iako se radi o voćki koja bez problema raste i opstaje u našem podneblju.

Plodovi mušmule su bogati vitaminima i mineralima, a za liječenje se ne koristi samo njen plod, nego i koštice, lišće, cvjetovi i kora drveta. Mušmula potiče s područja sjevernog Irana i prostora Kaspijskog jezera, a na područje Evrope proširila se s grčkim osvajanjima. Posebno je bila popularna u srednjem vijeku, kada se u značajnoj mjeri uzgajala i konzumirala, a danas se sve više prepoznaju i cijene njena ljekovita svojstva.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE