Ljekovito bilje na niskim granama - Crna Gora nekad bila gigant, potencijali za uzgoj ogromni
To je Vijestima kazao Milorad Mitrović, predsjednik Ekološkog društva Breznica, koji se i sam nekada bavio plantažnim uzgojem ehinacee, jedne od najtraženijih farmaceutskih biljaka, da bi zbog, kako navodi, neuređene zakonske regulative - odustao.
Sa druge strane, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) poručuju da ovu oblast podstiču kroz programe subvencija kreirane kroz grobudžet i IPARD programe.
Da bi država mogla više da se uključi, smatra i Bojan Kalezić, izvršni direktor kompanije Agrolife, jedne od rijetkih u Crnoj Gori koja se bavi proizvodnjom i izvozom ljekobilja.
- Država bi mogla puno više da se posveti promociji i stimulaciji proizvodnje ljekovitog bilja, jer smo jedna od rijetkih država koja ima nevjerovatan potencijal, što je i korišćeno u prošlosti i davalo je izvanredne rezultate. Jedan takav primjer je Ljekobilje Risan koji je bio gigant, a sada više i ne postoji - kazao je Kalezić za Vijesti.
Govoreći o potencijalu, Mitrović naglašava da je samo fabrika Ljekobilje za preradu ljekovitog i aromatičnog bilja iz Risna izvozila žalfiju na američko tržiste u količinama od oko pola miliona kilograma.
- To više nikada nijedna fabrika, ma kolika bila, neće moći postići. Mi smo uništili sve čega smo se dokopali, pa smo tako uspjeli uništiti ne samo pogone za preradu ljekovitog bilja, već smo uništili i otkupne stanice i potpuno demotivisali stanovništvo da se uopšte bavi sakupljanjem i branjem prirodnog bogatstva kojeg imamo u izobilju - novodi on.
- Crna Gora u tom velikom potencijalu za uzgoj i sakupljanje stotinama vrsta ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja nije baš dovoljno uradila da započne sopstvenu proizvodnju ili da brendira neki proizvod bilja, iako postoji sve veća svjetska potražnja - tvrdi Mitrović za Vijesti.
Koliko je ova oblast nekada bila popularna, govori i podatak da je osamdesetih godina prošlog vijeka oko 10.000 porodica živjelo uglavnom od sakupljanja ljekobilja, a država je samo od izvoza žalfije (pelina, kadulje) u SAD svojevremeno zarađivala 15 miliona dolara godišnje.
Mitrović, ipak, navodi da postoji i dobrih primjera i pozitivnih praksi, poput posla u koji je ušao Rudnik uglja Pljevlja.
- Svakako dobar primjer je pokušaj Rudnika uglja koji je na eksploatisanom području u Pljevljima zasadio lavandu, žalfiju, miloduh i timijan, i to su neki pionirski koraci u rekultuvaciju, neuobičajeni do sada, jer Rudnik uglja svih ovih godina jako malo radio na tome. Takođe znam da postoje i pojedinačni zasadi lavande, kao na Grahovu… - navodi Mitrović.
Rudnik uglja će do septembra zasaditi nove sadnice ljekobilja na površini od deset hektara, pa će ukupne površine pod ljekovitim travama sa prošlogodišnjim zasadima iznositi dvadeset hektara.
U najvećoj pljevaljskoj kompaniji tvrde da na taj način oplemenjuju zemljište, odnosno vraćaju ga u prvobitno stanje, dok će od same rekultivacije kompanija imati i dodatnu finansijsku korist...
Iz MPŠV kažu da je u Registru poljoprivrednih gazdinstava upisano 70 onih koji su prijavili da uzgajaju aromatično i ljekovito bilje na 106,53 hektara površine.
- Investicije koje se podržavaju odnose se na podizanje novih zasada nabavkom sertifikovanog sjemenskog i sadnog materijala višegodišnjeg ljekovitog i aromatičnog bilja (smilja, matičnjaka, lavande, pelina, itd.), kao i na nabavku opreme za modernizaciju primarne proizvodnje, tj. nabavku sistema za navodnjavanje "kap po kap" - odgovorili su Vijestima.
Navode da korisnici podrške moraju biti upisani u Registru Ministarstva, da je minimalna površina zasada u zasnivanju 0,3 hektara, te da je minimalna visina investicije 500 eura, a maksimalno prihvatljiva 10.000 eura uz budžetsku podršku do 60 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do 6.000 eura.
- Pored iznosa podrške od 60 odsto još dodatnih 10 odsto, odnosno ukupno 70 odsto podrške od iznosa prihvatljive investicije mogu ostvariti oni podnosioci zahtjeva koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje.
Poručuju da su uzgajivačima ljekovitog i aromatičnog bilja na raspolaganju i druge mjere podrške.
- Uzgajivačima višegodišnjeg ljekovitog i aromatičnog bilja na raspolaganju je bespovratna podrška po hektaru kroz program direktnih plaćanja u biljnoj proizvodnji, podrška za izgradnju bunara i bistijerni, nabavku mehanizacije, adaptaciju i opremanje prerađivačkih kapaciteta, kao i mjere 1 i 3 IPARD II programa. Kroz mjeru 1 koja je namijenjena investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, prihvatljive su investicije od 10.000 eura do 500.000 eura, gdje se bespovratna podrška ostvaruje u iznosu do 70 odsto za sektor ljekovitog i aromatičnog bilja. Kroz mjeru 3 namijenjenu prerađivačkom sektoru investicije su prihvatljive u iznosu od 40.000 pa do 1.500.000 eura, uz bespovratnu podršku od 50 odsto od strane MPŠV u kofinansiranju sa EU - navode iz Ministarstva.
- Da bi podstakli ovu granu i industriju, treba raditi na nabaci mehanizacije, raditi na pospješivanju branja i uzgoja. Moraju se steći uslovi da se nađu ljudi koji su zainteresovani da se bave ovom vrstom proizvodnje i tek kada se na većim površinama počne uzgajati ljekovito bilje, tek tada se može očekivati neka uspješnija proizvodnja. Hrvatska i Bosna i Hercegovina su među najvećim proizvođačima smilja, a mi bismo mogli da budemo među najvećim tržištima Evrope, ali i svijeta - zaključuje Mitrović.
Mitrović navodi da Crna Gora nema obučene sakupljače i berače bilja i ističe da se to najbolje ogleda na primjeru lincure.
- Ogromna većina njih nema ni dozvole za sakupljanje i branje, niti zna kako se to vrši. Bere se stihijski, neodrživo i predatorski. Primjer za to je češljanje borovnica, kopanje lincure, koja je zaštićena vrsta, ali koja je istrijebljena i skoro da je mi više i nemamo. Imamo situacije da turisti sa strane kopaju srčanik i lincuru, obje zaštićene vrste čiji je biološki opstanak vrlo upitan. Skoro da ih nema koliko se one krijumčare. U Albaniji je kilogram lincure dostigao ogromnu cijenu i neophodno je uvesti neke kazne za nedozvoljeno branje i ugrožavanje biljnih vrsti. One biljne vrste koje se nalaze na crvenoj EU listi treba potpuno zabraniti za branje i zaštititi njihove habitate i na taj način pokušati njihovu repredukciju učiniti bar malo većim nego što je slučaj sada - poručuje on.
Mitrović upozorava da su mnoga staništa ljekovitog bilja devastirana, odnosno desetkovana ili potpuno uništena u šumskim požarima od 2012. godine do danas.
- Svake godine imamo vatrene stihije koje gutaju hektore šuma sa kojima nestaje bilje. Na nekim požarnim površinama možda se neće ni za hiljadu godina pojaviti neke vrste, jer jednostavno vatrena stihija je to uništila i na tim površinama će se javiti neke druge vrste - kaže Mitrović.
- Smilje se destilacijom prerađuje u ulje koje ima značajnu primjenu u farmaceutskoj industriji. Ulje od smilja uklanja bore, podmlađuje i regeneriše kožu. S obzirom da podstiče obnavljanje ćelija čest je sastojak u preparatima za njegu kože. Ljeti se naročito koristi za ublažavanje opekotina i crvenila od sunca, a može da otkloni i razne mrlje i fleke sa kože. Eterično ulje od smilja se smatra jednim od najboljih sredstava protiv hematoma, odnosno modrica. Još jedna zdravstvena korist od ulja od smilja jeste što pomaže u detoksikaciji organizma od alkohola, nikotina i droga, a pomaže i u uklanjanju teških metala i toksina iz tijela. Ulje od smilja je idealno rješenje za sve koji imaju problema sa probavom, a takođe je važno da ulje od smilja sadrži takozvane diketone, pomoću kojih podstiče regeneraciju tkiva. Ulje od smilja poboljšava i funkciju jetre, liječi probleme grudnog koša i odličan je lijek protiv kašlja i bronhitisa. Poznato je i da snižava krvni pritisak i nivo holesterola u krvi, a služi i kao energetski stimulans cijelom organizmu -govori Bojan Kalezić o biljci koju zovu i immortelle ili besmrtnom.
Ističe da kompletnu količinu ulja od smilja izvoze za inostrano tržište, pretežno u SAD.
Top priče
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Izgradnja turističkog kompleksa Otrant Reefs na Velikoj plaži počinje sledeće nedelje
Naredne sedmice počeće izgradnja turističkog kompleksa Otrant Reefs na Velikoj plaži u Ulcinju, prenosu portal Ul-Info. - U subotu, 6. aprila, biti svečano postavljen kamen-temeljac za turistički kompleks Otrant Reefs na Velikoj plaži. Najavljeno je da će se ovaj kompleks prostirati na preko 40.000 kvadrata, te da će imati dva hotela sa 5 zvjezdica i 23 vile, te brojnim drugim pratećim sadržajima uz Port Milenu - prenosi portal.
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
21.03.2024. | Građevina
Stanogradnja u Podgorici - Planirana nova stambena zgrada u Zagoriču (FOTO)
21.03.2024. | Građevina
eKapija+
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Agro
Kina spremna da aktivno promoviše izvoz crnogorskih visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije
Na kraju februara 1,29 miliona korisnika mobilne telefonije
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije
27.03.2024. | Finansije
Radović: Pozicija žena u crnogorskoj ekonomiji još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou
27.03.2024. | Finansije
27.03.2024. | Agro, Industrija
Kreće info-kampanja o Agrobudžetu po opštinama
27.03.2024. | Agro, Industrija
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja Željezničkog prevoza i Održavanja željezničkih sredstava
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024.. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za asfaltiranje ulica u Herceg Novom, vrijednost 820.000 EUR
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Korak bliže izgradnji kompleksa olimpijskog bazena u Baru - Raspisan konkurs za idejno rješenje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Tender za rekonstrukciju tvrđave Španjola do kraja juna - Radovi vrijedni 4 mil EUR
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura