Ren daje prinos od 10 do 15 tona po hektaru - 60% naijmenjeno tržištu
Ljekovita svojstva rena koriste se u liječenju bronhitisa, astme, jetre, opekotina, herpesa, a štiti i od prehlade.
To je višegodišnja biljka, koja u drugoj godini razvija cvetonosno stablo. Međutim, za ishranu se koristi korijen jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg rena.
Koja zemljišta pogoduju renu?
Kako piše Jorgovanka Vlajkovac, dipl. ing. PSSS Požarevac, ren najbolje uspijeva na plodnim, srednje lakim, odnosno srednje teškim zemljištima, sa neutralnom ili slabo kiselom reakcijom zemljišta, pH 6,5-7,0. Najčešći i najbolji predusjevi su strna žita, posebno pšenica, zatim mahunarke, odnosno razne leguminoze. On nije dobar kao predusjev, jer se regeneriše i postaje korov.
Koja đubriva se koriste?
Kod đubrenja, koriste se organska i mineralna đubriva. Ren najbolje uspijeva uz đubrenje organskim đubrivima, a stajnjak se unosi u jesen zajedno sa dubokim oranjem. Mineralna đubriva se koriste pred sadnju rena i u toku vegetacije. Azot utiče na rast lišća, a posebno korijena, ali preobilnim đubrenjem azotom podstiče se rast lišća na račun korijena, produžava vegetacija i pogoršava hemijski sastav korijena. Fosfor je važan za formiranje korena, a kalijum za optimalan sadržaj suve materije, šećera i otpornost biljaka. U početku vegetacije više se troši azot, u fazi debljanja korena kalijum, dok je uzimanje fosfora ravnomjerno. Način đubrenja i količina mineralnih hranjiva zavise od plodnosti zemljišta i tipa proizvodnje
Razmnožavanje rena
Ren se uglavnom razmnožava vegetativno, odnosno korjenovim reznicama, koje se dobiju od bočnih žila. Reznice sadnog materijala se dobijaju dijeljenjem podzemnog stabla. Reznice se uzimaju od jednogodišnjih izdanaka. U jednogodišnjoj proizvodnji se sade reznice debljine 1-3 cm, koje moraju da imaju 1-2 pupoljka. U jesen ili proljeće sa reznica koje su izorane da bi se spremile za sadnju moraju se ukloniti središnji pupoljci s tim da se na oba kraja ostavljaju vršni pupoljci. Na taj način, na vršnom pupoljku se razvijaju listovi, dok se iz donjeg pupoljka razvija podzemno stablo. Tokom vegetacije jedna biljka rena daje 3-10 reznica, što znači da sa jednog ha dobijamo sadni materijal za 3 ha. Za sadnju jednog ha potrebno je 600 - 1200 kg reznica.
Jesenja sadnja reznica je od polovine avgusta do polovine oktobra, dok je prolećna sadnja tokom marta mjeseca. Reznice se mogu saditi vertikalno, koso ili horizontalno. Reznice se pripremaju tokom vađenja rena, obično u kasnu jesen. Da bi se izbjeglo obrnuto postavljanje u zemlju, gornji kraj se presiječe ravno, a donji ukoso. Uglavnom se koristi prolećna sadnja, ali ren dobro podnosi i jesenju sadnju.
Koliko je prinos?
Visok prinos se postiže kvalitetnom osnovnom obradom na dubini 20-25 cm. Gaji se na ravnoj površini, dok su bankovi pogodniji za teže i vlažno zemljište. U toku vegetacije treba odraditi 2-3 okopavanja, s tim da se prvo okopavanje uradi desetak dana nakon nicanja, a u povoljnim vremenskim uslovima ren nikne za 20-25 dana. Biljke se u vegetaciji štite od korova, bolesti i štetočina i nekoliko puta kultiviraju, prihranjuju i zalivaju. Prinos dostiže 10-15 t/ha, od čega je oko 60% tržišni ren, a ostatak se koristi kao reznice.
Top priče
17.04.2024. | Industrija
Predstavnik Komisije ispred Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Miro Vračar saopštio je da je ponuda švajcarske kompanije 8B Capital S.A. za zakup pogona Čeličane i Kovačnice, u sklopu nikšićke Željezare nezadovoljavajuća. Ta kompanija se jedina prijavila na drugi međunarodni javni poziv. Vračar je, nakon razmatranja ponude, kazao da što se tiče švajcarske kompanije, niti postoji bankarska garancija niti uplata depozita i da moraju
17.04.2024. | Industrija, Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
17.04.2024. | Industrija, Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
17.04.2024. | Finansije
Akcija snižavanja kamatnih stopa na kredite za građane trajaće do kraja godine
17.04.2024. | Finansije
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Zemljište za gradnju vjetroparka u Šavniku zakupiće konzorcijum podgoričkih firmi
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
17.04.2024. | Finansije, Turizam, sport, kultura
Ugostitelji Crne Gore tražili ocjenu ustavnosti Zakona o PDV-u, nelogično im da plaćaju veći porez
17.04.2024. | Finansije, Turizam, sport, kultura
23.09.2023. | Vijesti
Izračunajte kolika bi vam bila plata po programu Evropa sad 2
23.09.2023. | Vijesti
17.04.2024. | Građevina
Ruski investitor ne odustaje od gradnje rezidencijalnih vila na samom ulazu u Budvu
17.04.2024. | Građevina
eKapija+
18.04.2024. | Finansije
Modernizacija domaćih platnih sistema je preduslov za širu ekonomsku integraciju
18.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vijesti
Ubrzana EU integracija značajna za privredu i poslodavce
18.04.2024. | Vijesti
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Sezona na pragu, u Budvi se dnevno izda do 130 dozvola za strance
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Primijetan interes britanskog tržišta za Crnu Goru
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije
ICT kompanije nastavljaju jačanje IT industrije u Crnoj Gori
17.04.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije
17.04.2024. | Građevina
Domovi u Podgorici stari skoro pola vijeka, stotine brucoša ostalo bez kreveta
17.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Finansije
EBRD najavljuje tender za autoput - Vrijednost dionice od Mateševa do Andrijevice 530 mil EUR, banka finansira 200 miliona
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za sanaciju dva mosta na magistralnom putu Bar-Ulcinj preko 2 mil EUR
18.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Industrija
CEDIS nabavlja rashladne uređaje
16.04.2024. | Industrija
16.04.2024. | Građevina
Budva naručila gradnju saobraćajnice kod gradskog groblja Podkošljun - Vrijednost posla skoro pola miliona eura
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Agro, Građevina
Raspisani tenderi za izgradnju kuća poljoprivrede u Beranama i Pljevljima
16.04.2024. | Agro, Građevina
16.04.2024. | Građevina
Raspisan tender za regulaciju rijeke Grnčar nizvodno od mosta u Gusinju
16.04.2024. | Građevina