NavMenu

Uzgoj lješnika iz ličnog iskustva - Kako izbjeći greške i višestruko zaraditi

Izvor: Agrosmart Petak, 19.02.2021. 08:52
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Valentyn Volkov/shutterstock.com)Ilustracija
Uzgoj lijeske je poslednjih godina doživio veliku ekspanziju, prvenstveno zato što je lješnik tražen u konditorskoj industriji. Ipak, riječ je o investiciji za budućnost, kod koje se greške skupo plaćaju i teško ih je kasnije ispraviti.

Dva prijatelja, Vladimir Perišić i Srećko Ilić iz Obrenovca započeli su svoju priču sa lješnicima 2007. godine. Srećko je dobio jednu parcelu od svog dede u selu Ušće, te su odlučili da zajedno ulože u sadnice lijeske. U to vrijeme, tek su počela govorkanja kako je isplativo gajiti lijesku i oni su praktično, kako sami kažu, uletjeli "grlom u jagode".

Ne znajući ništa o tome i sa vrlo malo literature na ovu temu morali su da budu snalažljlivi. Srećom, u selu je tada radio PKB kombinat koji je imao velike zasade jabuke, a agronom Toma Stanišić pružio im je veliku podršku svojim znanjem i savjetima, baš kad im je bilo najpotrebnije. To im je omogućilo da oforme zasad kako treba, a kasnije i da ga prošire.

- Počeli smo sa jednom parcelom na 1,2 hektara u jesen 2007. godine, a sada imamo tri zasada lješnika na gotovo šest hektara, sa oko 3.000 stabala. Uzgajamo žbunastu lijesku, najviše Tonda Gentille della Langhe i Tonda Romana sorte. Od ostalih sorti zastupljeni su Rimski, Istarski dugi i Istarski okrugli lešnik. U najnovijem zasadu imamo manji broj Halskog džina - navodi Vladimir.

Svoju priču sa lješnikom, Vladimir i Srećko su započeli kao hobi. Priča se nastavila punih 14 godina i od njih je napravila uspješne uzgajivače lijeske, spremne da podijele znanje i iskustvo sa drugima, baš kao što je to za njih učinio agronom Toma.


Koju sortu lješnika odabrati za uzgoj?

Ukoliko razmišljate o uzgoju lešnika ili proširenju zasada lijeske, preporuka ovog dvojca su sorte Tonda, a evo i zašto.

- Tondu preporučujemo svakom ko želi da se bavi uzgajem lješnika iz više razloga: prvo, najviše se koristi u konditorskoj industriji; drugo, otpornija je od drugih sorti na bolesti; treće, ima stabilan prinos koji ne oscilira iz godine u godinu i na kraju, vrijeme skupljanja je ograničeno prije svega na avgust i početak septembra, dok se sorte kao Rimski i Istarski skupljaju tokom septembra, kada rad može biti otežan zbog kiše - objašnjava Vladimir.

Osim toga, kasnije sorte (Rimski i Istarski) su podložne oscilacijama u rađanju.

- Iz našeg iskustva, svake druge godine, inače odličan rod se umanjuje, što se najnovijim metodama može preduprediti vještačkim oprašivanjem - kaže Vladimir.

Njima se nikada nije desilo da lijeska ne rodi.


Kolika su ulaganja u podizanje zasada leske po hektaru?

Ulaganja po hektaru zavise od nekoliko faktora i variraju. Treba dobro promisliti i sve staviti na papir.

- Prvo, neophodno je uraditi analizu zemljišta, jer ćete na taj način utvrditi u kojoj mjeri je potrebno đubrenje, prije oranja. Može se đubriti stajnjakom, glistenjakom ili mineralnim đubrivima. Ukoliko se ispostavi da je kvalitet zemlje loš, troškovi za đubrenje mogu ići i do 1.000 eura po hektaru. Međutim, ukoliko je kvalitet zemlje dobar - troškovi su oko 200 eura po hektaru - navodi Vladimir.

Kako sam kaže, duboko oranje nije neophodno, ali se preporučuje.

- Trošak za sadnice lijeske ne bi trebalo da prelazi 1.000 EUR po hektaru, ali ne treba zaboraviti da zasad treba ograditi, prije svega zbog srna i zečeva, što u nekim slučajevima može da bude i najveća stavka, i do 2.000 EUR. Mnogi koje znamo nisu ogradili i sada imaju velike probleme. Zatim, neophodno je navodnjavanje. Ulaganje je oko 1.000 EUR po hektaru, ne računajući bunar. Koliko će vas koštati kopanje bunara zavisi, prije svega, od dostupnosti vode. Kod nas je voda bila na 20 metara i koštalo nas je oko 400 EUR - kaže Vladimir.

Prema njegovim riječima, kada bi se podvukla crta, ako imate parcelu koja ispunjava uslove za uzgoj lješnika i sve uradite kako treba, ulaganje za podizanje hektara zasada leske iznosi najmanje oko 5.000 EUR.


Najčešće greške pri zasnivanju zasada

Ne uraditi analizu zemljišta - U slučaju da je zemljište loše (previše kiselo ili bazno, ima nedostatak makroelemenata) nećete imati dovoljno dobar prinos, što, kako Vladimir navodi, možete da ustanovite posle 5-6 godina, a onda će biti kasno i preskupo popravljati kvalitet.

Odabir sorti - Uz glavne sorte neophodno je imati oprašivače i na to treba obratiti posebnu pažnju. Osim toga, nisu sve sorte lijeske pogodne za prodaju i tražene na tržištu.

Način sadnje - Česta greška je pregusta sadnja. Prema Vladimirovom iskustvu, sve gušće od 5*4m čini se na početku kao dobra odluka, ali posle 7-8 godina nećete imati dovoljno svjetlosti u zasadu i prinos će početi da opada, baš u onim godinama kada leska stupi u pun rod.

- Neki voćari se u tom slučaju odlučuju na vađenje svakog drugog žbuna lijeske u okviru reda, što je izuzetno teško. Ipak, najbitnija stavka koju neko treba da uzme u obzir, prije podizanja zasada, jeste kontakt sa lokalnom zajednicom i izgrađivanje dobrih odnosa, jer jedna osoba ne može imati uspješan voćnjak bez pomoći sa strane - zaključuje Vladimir.


Troškovi održavanja

U prvim godinama održavanja zasada lijeske najbitniji su navodnjavanje, okopavanje i prihrana.

- Navodnjavanje je neophodno od prve godine, jer u slučaju sušnog proljeća i ljeta prve godine može se desiti da izgubite veliki broj sadnica ili u najmanju ruku da one potpuno stagniraju. U zavisnosti od padavina navodnjavanje je neophodno od maja do avgusta, nekad je potrebno mlade zasade navodnjavati i u aprilu i septembru. Prihranjivanje imamo dva puta godišnje, zimsko i proljećno. Okopavanje je obavezno prve dvije godine (od marta do septembra i do šest puta godišnje) - kaže Vladimir.

Što se tiče mašina i opreme, naš sagovornik ističe da, ukoliko imate jedan hektar ili manje, možete u prvim godinama proći i bez nabavke traktora, sa kosačicom koja se vozi. Ipak, ako imate zasad lijeske veći od 1 hektara, traktor i kosačica su neophodni, a za prve 2 godine eventualno i tanjirača.

- Okopavanje, orezivanje i zaštita prve 2-3 godine se rade ručno, a od četvrte godine potreban vam je i atomizer - objašnjava Vladimir.

Zaštita je neophodna, a najčešće štetočine u zasadima lijeske su, pre svega, surlaš i azijska stenica (poznata i kao smrdibuba), kao i biljne vaši i grinje. Sa vjevericama nemaju problema, jer oko voćnjaka nema puno šume. Od bolesti najčešće su Monilija, bakterioza leske i trulež ploda.

- Za sakupljanje lješnika angažujemo jednog radnika, jer posjedujemo usisivač u okviru Udruženja. Ostale stvari uspijevamo, za sada, da odradimo nas dvojica. Ono što je važno i što hoću da naglasim, to je da smo uvijek imali podršku ljudi iz sela, pogotovo kad su nam zasadi bili mlađi i to je jedna od najbitnijih stavki vezana za uspješno podizanje i održavanje voćnjaka - kaže Vladimir.

On ističe da pri planiranju treba uzeti u obzir i nove troškove koji dolaze 4-5 godina nakon početnog ulaganja, u vidu linije za krckanje, prostora za skladištenje. Ne treba zaboraviti usisivače, jer ručno skupljanje osim što povećava troškove, predstavlja i logistički problem, s obzirom da radne snage ima sve manje i da je sve skuplja.

Kako navodi, kada se saberu troškovi za održavanje lješnika u punom rodu, potrebno je između 600 i 1.000 EUR godišnje, ne računajući troškove sakupljanja lješnika, gdje treba platiti radnu snagu, ako to ne radite sami ili nemate pomoć.



Koliki su prinosi?

Što se tiče prinosa, u prvom zasadu lijeske od 1,2 hektara, u punom rodu, prosečno sakupe oko 3,5 tone lješnika u ljusci. Zajedno sa drugim voćnjakom imali su prošle godine oko sedam tona, s tim da rod od trećeg, najnovijeg zasada očekuju tek sledeće godine.


Zašto je bolje skladištiti lješnik?

- Ukoliko imate uslova za skladištenje i čuvanje bolje je ne prodavati lješnik odmah posle skupljanja. Cijena lješnika je najveća u toku ljeta, dok od septembra do proljećnih dana cijena lješnika je najniža - otkriva Vladimir.

Lješnik se obavezno čuva u ljusci i može da traje i do dvije godine. Nakon skupljanja je neophodno osušiti lješnik. Kako Vladimir navodi, u slučaju da imate manji zasad, nije vam potrebna sušara, već je dovoljno držati lješnik desetak dana na promaji.


Višestruka zarada od lijeske

Plantaže lješnika Ušće, kako se zove gazdinstvo Vladimira i Srećka, prodaje lješnik u ljusci, ali i očišćen.

- Prodaja nam nikada nije bila problem. Postoji više otkupljivača koji mogu otkupiti i sav rod u ljusci, ali mi se ipak odlučujemo da većinu naših proizvoda prodajemo očišćeno i "na malo" po nešto višoj cijeni - navodi Vladimir.

U kontaktu su sa konditorskim fabrikama, ali za sada nemaju dovoljnu količinu za njihove potrebe, a imali su ponude i za izvoz.

- Sve češće se zainteresovani javljaju, tako da slobodno mogu reći da je nemoguće ne prodati lešnik - zadovoljno zaključuje Vladimir.

Osim što prodaju lješnik, vrijedni dvojac iz Obrenovca ima i svoju liniju za krckanje, te uslužno pružaju uslugu krckanja lješnika, a mogu da obrade količinu do jedne tone.

Pored toga, od njih možete nabaviti kvalitetne sadnice lijeske. Ne proizvode ih na veliko, već za uzgajivače koji imaju do jednog hektara. U ponudi su tri vrste lješnika sorte Tonda, sa oprašivačima, uz pružanje stručnih savjeta o održavanju zasada iz njihovog bogatog iskustva.


Ulje i brašno od lješnika

Od ove godine, Vladimir i Srećko imaju u ponudi i gotove proizvode: ulje i brašno od lješnika koji se dobijaju hladnim cijeđenjem. Proces hladnog cijeđenja znači da nema rafinisanja i da ulje zadržava sve kvalitetne i zdrave sastojke koje ima lješnik.

Ulje lješnika je bogato vitaminom E i omega 6 masnim kiselinama koje mogu imati udjela i do 80 odsto, a djeluju na prevenciju kardiovaskularnih bolesti i poboljšanje funkcije mozga. Prodaje se u pakovanjima od 50 ml do litra.

Brašno od lješnika ne sadrži gluten i bogato je proteinima i vlaknima. Najveći broj antioksidanata se nalazi u opni lješnika koja u procesu hladnog cijeđenja postaje dio brašna. Ima manje ugljenih hidrata od drugih vrsta brašna i zbog ovih svojstava idealno je za ljude koji su alergični na gluten. Može se koristiti i presno u blenderima pri pravljenju raznih napitaka, kao i u pravljenju vegetarijanskih burgera.


Da li je uzgoj lješnika isplativ posao?

- Gledano iz ugla proizvođača, koji se ovim poslom bavi već 14 godina, mogu da kažem da je uzgajanje lijeske isplativ posao i da postoji više opcija za zaradu - kaže Vladimir i dodaje - ali, ne treba se zanositi. Prvobitni period od 4-5 godina je vrlo problematičan, s obzirom na to da su te godine "čist minus", a rada ima puno. Kada dođete do prvog ozbiljnog prinosa onda imate nove troškove za mašine i infrastrukturu. Ko god želi da sadi lijesku kako bi od toga imao dodatni ili glavni izvor prihoda treba da bude vrlo strpljiv i spreman na višegodišnje odricanje. Ko izdrži cio ovaj period, onda se svakako neće pokajati što se ovim bavi - zaključuje Vladimir.

Vladimirov i Srećkov plan je da u narednoj godini prošire zasade lijeske na ukupno osam hektara.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.