NavMenu

Od batata moguće zaraditi i 10.000 EUR po hektaru

Izvor: Bolja zemlja Srijeda, 10.02.2021. 10:53
Komentari
Podeli
(Foto: mama_mia/shutterstock.com)
Bio narandžaste, bijele ili ljubičaste boje, batat je postao nezaobilazan dio pijaca i supermarketa. Zovemo ga još i slatki krompir, iako sa krompirom nema nikakve veze.

Batat niti pripada krompirima, niti su u rodu, zajednički im je samo krtolast korijen i to što se manje-više pripremaju na isti način, s tim što batat ima široku upotrebu i u slatkim dezertima, koja kod krompira manjka. Sve ostalo, a tu spadaju nutritivni sastav i ljekovitost, ide u prilog batatu.

Batat potiče iz Južne Amerike, gdje se uzgaja skoro 5.000 godina, ali je rasprostranjen na svim kontinentima, a od prije nekoliko godina ova višegodišnja tropska biljka stidljivo se proizvodi i kod nas.

Oni koju se drznuli da se upuste u avanturu gajenja nečega što nije opšte poznato na ovim prostorima tvrde da se od ove krtole može zaraditi i do 10.000 EUR po hektaru, a to što je sve traženiji, a još nedovoljno rasprostranjen na tržištu još je jedna stvar koja mu na našem podneblju ide u prilog.

Bijeli batat daje najveći prinos, ljubičasti je na glasu kao najzdraviji, a u ovdje je najpopularniji narandžasti batat.


Nutritivna bomba

Batat je prava nutritivna bomba: 200 grama tog nepravilnog korijena sadrži istu količinu beta-karotena koliko i pet kilograma brokolija, a samo 140 grama batata namiri preporučenu dnevnu potrebu za vitaminom E.

Ukus mu je slatkast, kremast, malo podsjeća na pečenu bundevu, a prepun je vitamina i minerala, pa ga roditelji biraju kao prvu hranu za bebe. Restorani su počeli u jelovnicima da umjesto klasičnog pomfrita služe onaj od batata, jer lijepo izgleda, a i zdraviji je.


Paprena cijena

Za razliku od krompira kome cijena pada tokom godine i mnogo niže, cijena slatkog krompira se ne mijenja mnogo već godinama, pa je za kilogram u Srbiji potrebno izdvojiti oko 250, 300 dinara.

Uprkos paprenoj cijeni, batat ima svoje redvovne kupce, pa veći marketi ne dozvoljavaju da gajbica sa njim bude prazna.


Jedna biljka daje do tri kilograma korena

Batat se sadi tokom juna, a najveća boljka poljoprivrednika, suša, njemu ide u prilog. Ovaj krompir može da izdrži temperature iznad 50 stepeni celzijusovih, ali mu zato minus uopšte ne prija. Otporan je na štetočine, pa se sredstva za zaštitu praktično ne koriste, što je još jedan od razloga njegove popularnosti na tržištu.

Batat se vadi kada korijen dostigne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Vadi se od avgusta do oktobra i važno je završiti taj posao prije mraza. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi iz biljke.

Jedna biljka daje do tri kilograma korijena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata, koji su takođe jestivi, moguća je i nekoliko puta godišnje.

Za one koji hoće da odu korak dalje od same proizvodnje, mogu da se otisnu u preradu i da prave brašno od batata, pire, čips, kašice.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.