Izvor: Mina | Utorak, 26.05.2020.| 12:54
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Područje Crne Gore pogodno za uzgoj smilja - Za pokretanje posla potrebna značajna investicija, sav asortiman izvozi se na strana tržišta

Smilje (Foto: fmua/shutterstock.com )
Područje Crne Gore je veoma pogodno za uzgoj smilja, jedne od najpopularnijih biljaka u narodnoj medicini i kozmetologiji, ocijenio je izvršni direktor kompanije Agrolife Montenegro, Bojan Kalezić i dodao da kompletan asortiman izvozi za strano tržište.

Kalezić je kazao da je došao na ideju da u proizvodnju svoje kompanije, čija je primarna djelatnost ljekovito i aromatično bilje, uključi i smilje prije nešto više od šest godina.

Trenutno na području Golubovaca ima 15 hektara podignutih zasada pod smiljem, kao i zemljište površine 33,7 hektara koje je u procesu obrade i sadnje.

- Mi smo pokušali da realizujemo tu ideju i za sada uspijevamo u tome. Imamo svoju destileriju, gdje od biljke pravimo finalni proizvod, ulje - rekao je Kalezić za Infobiro.

On je saopštio da se kompletan asortiman izvozi za strano tržište, s obzirom na neveliku platežnu moć domaćih kupaca.

- Većinom su to Sjedinjene Američke Države (SAD), ostaje nešto malo i u Evropi. Trenutno ne postoji interesovanje na našem tržištu. Da li će tako biti u budućnosti, budući da je proizvod dosta skup, nijesam baš siguran - naveo je Kalezić.

Eterično ulje, kako je objasnio, prodaje se na kilogram.

- Za jedan kilogram ulja potrebno vam je od 750 kilograma do jedne tone zelene mase, koju ćete prethodno izdestilirati. Sve zavisi od sezone i količine ulja u samoj biljci. Dakle, sa jednog hektara možete dobiti od četiri do pet kilograma ulja. To jeste jako velika količina, računajući da na plantaži od 15 hektara možete da dobijete nekih 100 kilograma u toku godine - rekao je Kalezić.

On je dodao da su velike i investicije, od samog formiranja plantaže pa sve do njenog održavanja.

- Primjera radi, samo na zemljištu u blizini Aerodroma Podgorica do sada je uloženo oko 400.000 EUR - precizirao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu da se radi o 100% organskoj proizvodnji, sve se radi ručno, sve rade radnici i ne koriste se hemikalije za suzbijanje korova.

- Ne postoji mogućnost suzbijanja korova osim fizičkim radom - rekao je Kalezić.

On je naveo da je njegova kompanija imala pomoć Vlade u vidu davanja 33,7 hektara zemljišta u zakup na 15 plus 15 godina, kroz program valorizacije državnog zemljišta.

S druge strane, imaju i pomoć Ministarstva poljoprivrede kroz IPARD program, gdje taj resor finansira 60 odsto od ukupne investicije na površini od 33,7 hektara.

Kalezić je rekao da posljedice pandemije koronavirusa osjećaju u poljoprivredi, iako ta grana nije okarakterisana kao ugrožena djelatnost.

Tako je od ranije pomenutih 33,7 hektara zemljišta, koji su u procesu obrade i sadnje, na jesen prošle godine zasađeno 17 hektara, odnosno 500.000 sadnica.

Ostatak zemljišta moraće da sačeka završetak vanrednih mjera.

- Planirali smo da ostatak od 460.000 sadnica posadimo na proljeće ove godine. Imajući u vidu novonastalu situaciju sa pandemijom virusa Covid-19, bili smo prinuđeni da odložimo realizacijom tog projekta - precizirao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, problem predstavlja obavezna socijalna distanca, koja otežava sadnju, ali i nedostatak radne snage.

- Prije svega, ugroženi smo zbog nedostatka radne snage i nemogućnosti obrade zemljišta, računajući da uzgoj aromatičnog ulja, u konkretnom slučaju smilja, radimo 100% organski - rekao je Kalezić.

On je podsjetio da se ne koriste nikakvi pesticidi za suzbijanje korova koji najviše smeta smilju, a sa druge strane, nemaju radnike koji bi bili na polju, čistili travu i okopavali biljke.

- Jednostavno, to za sada ide nekim svojim tokom, ne izgleda baš sjajno, ali se nadamo skorijem rješavanju kompletne situacije. Prolongirali smo rok za sadnju za jesen, u slučaju da sve bude u redu, kao što i očekujemo - zaključio je Kalezić.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.