Izvor: Agroklub | Petak, 01.05.2020.| 12:37
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Ljekovito bilje mogu da uzgajaju i mala gazdinstva - Zarada i do tri puta veća od uloženog

Divlja nana (Foto: Aleksandar Parezanović)
Kamilica, nana, žalfija, bijeli sljez, ali i bosiljak, vranilovka, valerijana i lincura, samo je dio ljekovitih i aromatičnih biljaka koji se mogu uzgajati u valjevskom kraju. Relejf, klima i zemljište i nadmorska visina pogoduju ovim biljnim vrstama, nisu zahtjevne za gajenje, a sa druge strane imaju svoje tržište.

Da je u ovim krajevima moguće gajiti ljekovito bilje pokazala je i studija "Mogućnosti gajenja ljekovitog i aromatičnog bilja na području grada Valjeva", koju je Poljoprivredna stručna i savjetodavna služba Valjevo uradila u saradnji sa JP Agrorazvoj - valjevske doline. Prema dobijenim podacima u valjevskom kraju postoje odlični uslovi za gajenje skoro svih vrsta ljekovitog bilja koje postoji u Srbiji.

- S obzirom na to da su u ovim krajevima najzastupljenija mala gazdinstva, ljekovito bilje moglo bi da se gaji i da donese dodatnu zaradu domaćinima, jer ne zahtijeva dodatnu radnu snagu ni mehanizaciju. Za one koji se odluče da gaje ljekovito bilje trebalo bi da se organizuju obuke i predavanja, jer za ovu vrstu uzgoja ne postoji tradicija i mnogo je nepoznanica - kaže Svetlana Jerinić, jedna od autora Studije i stručni saradnik za ratarstvo u PSSS Valjevo.

Mala ulaganja, a prihodi se svake godine povećavaju

Ono što treba znati i što pokazuju istraživanja i iskustva drugih je da je isplativije uzgajati ljekovito bilje nego neke druge poljoprivredne kulture, a prihod može biti i do tri puta veći od onoga što se uloži.

- Matičnjak je, na primjer, biljka koja može donijeti dobru zaradu, jer raste i razvija se desetak godina. Svake godine ova biljka daje određeni prihod, a ulaganja su minimalna. Da bi se podigao zasad matičnjaka na jednom hektaru površine, za sjeme, đubrivo, radnu snagu, zaštitu u prvoj godini treba uložiti oko 1.200 EUR. Prosječan prinos je oko 1,5 tona i od toga je prihod oko 1.500 EUR, što znači dobit od oko 300 EUR - objašnjava Svetlana i dodaje da su već naredne godine, ulaganja manja, ali se dobija mnogo veći prinos, čak i do tri tone, pa je prihod, ako se računaju i subvencije od oko 3.000, domaćinu ostaje zarada od oko 2.100 EUR.

Pet godina za punu zrelost lincure

Predrag Savić iz sela Donje Leskovice, prije nepune dvije godine počeo je da gaji lincuru.

- Počelo je tako što sam u saradnj sa Institutom Josif Pančić napravio rasadnik, da vidimo da li se na ovim prostorima lincura može gajiti. Ovde je nadmorska visina viša od 600 metara i ispostavilo se da može. Sjeme smo posijali i ono je bilo u rasadniku godinu dana. Onda se jednogodišnje biljke rasađuju. Potrebno je otprilike oko pet godina da koren biljke dostigne težinu od oko kilogram i tada se može vaditi - objašnjava Savić i dodaje da biljka ne traži neke posebne uslove, samo je potrebno u prvoj godini uklanjati travu i korov dok biljka ne ojača.

Biljku ne napadaju štetočine, pa nije potrebna nikakva hemijska zaštita niti neke posebne agrotehničke mere, zbog čega nema mnogo posla. Jedino je potrebno čekati četiri do pet godina da korijen dobije svoju težinu i zrelost. Tržište za ovu biljku postoji, nešto se i izvozi, a cijena je 300 dinara za kilogram svježeg korijena.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.