Izvor: Agroklub | Utorak, 07.04.2020.| 10:08
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Stenlej, šljiva za sve namjene - Rađaju čak i oboljela stabla

Ilustracija (Foto: Aleksandar Parezanović)
Stenlej jeste prisutna u zasadima šljiva ali, u većini slučajeva, kao pomoćna sorta. Mnogi voćari je ne vole jer, navodno, nije pogodna za rakiju i teže se prodaje u svježem stanju, što nije istina.

Pogodna je za pravljenje pekmeza, iako se pokožica više kuva, za sušenje i proizvodnju rakije, a kada je kišnija godina plod, inače prosječne veličine, ne zaostaje mnogo za plodovima čačanske ljepotice, najbolje ili felicije, što joj pospješuje prodaju u svježem stanju.


Rano prorodi

Košpica se djelimično odvaja od mesa (polukalanka), cvjeta srednje rano i kao većina sorti šljiva, osjetljiva je na kasne prolećne mrazeve koji su sve više izraženi poslednjih godina. Dešava se da na stablu bude mnogo plodova blizanaca. Rano stupa u punu rodnost, stablo je umjereno bujno, a sazrijeva u prvoj polovini avgusta.

Plod može dugo da ostane na grani tako da je neki voćari beru u septembru. Samooplodna je sorta, ali je bolje da ima pored sebe još sorti za uspješnije oprašivanje i oplodnju, kao što su rut gešteter, kalifornijska plava, čačanska rodna i ljepotica.


Zahvalna za svaki tip rezidbe

Stenlej rađa na kratkim rodnim grančicama i majskim kiticama, jer se slabo razgranava i nema mnogo skeletnih grana. Upravo to je najvažnije za ovu šljivu - ostaviti više kratkih rodnih grančica, a izrođene grane mijenjati, ako nemaju dovoljno pupa ili skratiti na bočnu kratku grančicu, ako je puna rodnih pupoljaka.

Većina rezača prilikom rezidbe, voli da radi sa sortom stenlej upravo zbog mnoštva kratkih grančica punih rodnih pupoljaka i imaju običaj da kažu da kako god da se orezuje, ona će roditi. Drugačije je na primjer sa čačanskom rodnom, koja je sa širokom krošnjom i dugačkim jednogodišnjim granama teža za rezidbu.


I oboljela stabla mogu da rađaju

Što se tiče otpornosti na bolesti, stenlejka je osjetljiva na moniliju, ali nema problema u praksi, ako se na vrijeme, odnosno u zimu i proljeće, koriste bakarni preparati i sredstva na bazi kreča. Nije 100% otporna na šarku šljiva, ali je dobro podnosi, još bolje od čačanske rodne. Uz redovnu zaštitu kontaktnim preparatima, nema mnogo problema ni sa plamenjačom.

Prihrana se obavlja stajskim i mineralnim đubrivima, što će omogućiti redovne prinose i obilan rod ove sorte, a samim tim i veću otpornost na bolesti pa se često dešava da stablo, iako oboljelo od raka grana, odnosno, Pseudomonasa i dalje rađa.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.