Izdvojite članak Odštampajte vijest
Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak

U EU godišnje se baci 10 miliona tona namještaja - Da li je rješenje u reciklaži i iznajmljivanju?

(Foto: Breadmaker/shutterstock.com)
Brza moda koja je karakteristična za modnu industriju zahvatila je i industriju namještaja. Građani i poslovna lica u Evropskoj uniji godišnje bace 10 miliona tona namještaja, ako je vjerovati procjeni Evropskog biroa za zaštitu životne sredine. U SAD je situacija, prema Agenciji za zaštitu životne sredine, još ozbiljnija, jer Amerikanci godišnje bace 12 miliona tona namještaja.

Većina bačenog namještaja završava na deponijama ili u spalionicama, pa su sve češći apeli na industriju namještaja da ponudi rješenje za ovaj problem, bilo u vidu platformi za iznajmljivanje namještaja ili otkupa i prepravki starog namještaja. Međutim, za razliku od modne industrije, gdje je tržište polovne robe sve prisutnije i procjenjuje se da će u narednih pet godina rasti 11 puta brže nego ritejl prodaja garderobe, polovni namještaj nema tako mnogo poklonika.

Prema podacima Statiste, prihod u industriji namještaja u ovoj godini širom svijeta dostići će 696 mlrd EUR. Koliki je udio polovnog namještaja, ne zna se, ali mogućnosti za cirkularni sektor namještaja su velike. Kako tvrdi Evropski biro za zaštitu životne sredine, uvođenjem cirkularnosti u ovaj sektor, što podrazumijeva i korišćenje recikliranih materijala u proizvodnji, kao i iznajmljivanje i prodaju polovnog namještaja, otvorio bi se prostor za 160.000 novih radnih mjesta, dok se bruto dodata vrijednost procjenjuje na 4,9 mlrd EUR do 2030. godine.

Najveći udio u prihodima u industriji ima namještaj za dnevnu sobu
Najveći udio u prihodima u industriji ima namještaj za dnevnu sobu (Foto: Unsplash/Sophia Baboolal)

I u Srbiji raste ekološka svijest kupaca

Korišćenje recikliranih materijala u proizvodnji namještaja u Srbiji i dalje je na nivou entuzijazma pojedinaca. Radionica Vredni dabar, koju čini bračni par Jasmina Lazić i Slobodan Branković, pravi nov namještaj od starog. Počeli su za vrijeme korone, u martu 2020. godine, prvo za prijatelje, a posle nekoliko mjeseci i dobrih reakcija, proširili su posao.

U fokusu su im tri proizvoda - taburei, lampe i čiviluci.

- Taburee pravimo od starih ormara. Koristimo stare daske i od njih pravimo osnovu koja se posle tapacira. Stari namještaj nije teško naći, nabavljamo ga od prijatelja, poznanika ili na platformama za prodaju proizvoda gdje ga ljudi prodaju veoma povoljno, a nekad daju i besplatno - objašnjava za portal eKapija Jasmina Lazić.

Kako kaže, sam postupak proizvodnje umije da bude izazovan i otežan činjenicom da daske sa kojima rade nisu istovjetne.

- Neke su starije, neke novije, za neke moramo da se dovijamo kako da ih tapaciramo. Poteškoća ima, ali sve se riješi, najbitnije je da su kupci na kraju zadovoljni - kaže Lazićeva.

Kupci odlično reaguju i na lampe za koje je na prvi pogled teško pretpostaviti od čega su zapravo napravljene. A prave se od plastičnih kantica ili starih flaša ispunjenih kamenčićima.

- Kada smo tek počeli da radimo, bilo nam je malo neprijatno da kažemo od čega pravimo naše proizvode, jer je to za neke ljude đubre. Ali kasnije smo shvatili da je upravo to prednost. Ima naravno mušterija koje kupuju iz praktičnih razloga i ekološki aspekt priče ih ne zanima. Ali, generalno, raste ekološka svijest kupaca i mnogi žele prednost da daju upravo ovako napravljenom namještaju jer shvataju da se tako štiti životna sredina - kaže Lazićeva.


Polovni namještaj za škole i kancelarije

U Evropi je mnogo više ovakvih primjera, od malih porodičnih radionica koje "spašavaju" stari namještaj, do velikih firmi koje su shvatile da put leži u prihvatanju ekoloških trendova.

Holandski Gispen nudi opciju prodaje polovnog, ali prepravljenog kancelarijskog namještaja.

U ponudi imaju i nov namještaj koji je kako kažu, potpuno cirkularan - koriste modularne oblike koji se mogu lako rasklopiti, kao i reciklabilne materijale. Nude popravku, ali i pretvaranje namještaja u druge, korisne predmete. U oba slučaja garantuju kvalitet i kako kažu, niko ne može ni da primijeti da nije riječ o novom namještaju. Među njihovim klijentima su škole, univerziteti, kancelarije.

Uveli su i uslugu "cirkularnog skeniranja" gdje se analizira postojeći namještaj koji klijent posjeduje i daju mogućnosti za njegovu ponovnu upotrebu, tehničku ili stilsku prepravku, kao i reciklažu.

____________________

Uvođenje "zelene" oznake na namještaju

Evropski biro za zaštitu životne sredine predlaže uvođenje "zelene" etikete kako bi se podstakla kupovina namještaja koji je izrađen u skladu sa ekološkim principima.

- Moguće je uvesti GFM (Green Furniture Mark) kao oznaku koja govori o ekološkim svojstvima namještaja. Kriterijum bi se redovno nalazio na reviziji od strane industrije. Za javni sektor bi se mogla uvesti obaveza kupovine namještaja sa GFM etiketom, dok bi se na namještaj koji zadovoljava ove kriterijume mogao primijeniti značajan popust - zaključak je Izvještaja o cirkularnoj ekonomiji u sektoru nameštaja.

____________________


Od velikih proizvođača, IKEA je imala slične programe širom Evrope gde je otkupljivala polovni namještaj od svojih mušterija i nudila im vaučere u vrijednosti do 50% od prvobitne cijene namještaja koji se mogu potrošiti u njihovoj prodavnici. Prije dvije godine, IKEA je u Švedskoj otvorila prvu "second-hand" prodavnicu namještaja.

Neke firme prepravljaju polovni kancelarijski namještaj koji izgleda kao nov
Neke firme prepravljaju polovni kancelarijski namještaj koji izgleda kao nov (Foto: Designed by rawpixel.com / Freepik)

Raste i broj platformi koje se bave donacijama namještaja. Brend sa bazom u Londonu, Made.com, koji se bavi dizajnom i onlajn prodajom namještaja, udružio se sa onlajn platformom za donacije Geev u inicijativi koja će olakšati kupcima da proslijede korišćeni namještaj. Na ovaj način će se smanjiti otpad jer će stari namještaj dobiti novi dom, a takođe, ljudi će se povezati sa komšijama, rekli su u kompaniji.


Prepreke i prilike

Prema podacima Statiste, prihod u industriji namještaja u ovoj godini širom svijeta dostići će 696 mlrd EUR, u čemu najveći udio ima namještaj za dnevnu sobu. Očekuje se da će tržište godišnje rasti 6,33%. Lider po prihodima je SAD, druga je Kina, treća Njemačka.

Države članice EU proizvode 28% od ukupne količine namještaja prodate širom svijeta, prema podacima Evropskog biroa za zaštitu životne sredine. Riječ je o tržištu vrijednom 84 mlrd EUR koje zapošljava oko milion radnika i sastoji se dominantno od malih i srednjih preduzeća. Najznačajniji proizvođači su Italija (17.5 mlrd EUR), Njemačka (14,5 mlrd EUR) i Poljska (7,1 mlrd EUR).

Tražnja za polovnim namještajem i dalje je slaba
Tražnja za polovnim namještajem i dalje je slaba (Foto: Unsplash/eduard)

Ali, mogućnosti za cirkularni sektor namještaja su velike - time bi se otvorio prostor za 160.000 novih radnih mjesta, dok se bruto dodata vrijednost procjenjuje na 4,9 mlrd EUR do 2030. godine, navodi se u Izvještaju o cirkularnoj ekonomiji u sektoru namještaja koji je objavio Evropski biro za zaštitu životne sredine.

Ipak, mnogo je i prepreka. Slaba tražnja za polovnim namještajem, kao i recikliranim materijalima, dizajn koji nije napravljen tako da se namještaj na kraju svog životnog ciklusa lako rasklopi - samo su neke od prepreka.

Toksične supstance predstavljaju izazov i dodatni trošak za reciklere, pogotovo u kombinaciji sa nedostatkom informacija o hemikalijama koje proizvodi sadrže. Problem je i manjak rezervnih djelova zbog čega se kupci prije odluče da bace stari komad nego da ga zamijene novim. Troškovi radne snage i transporta u mnogim djelovima EU su visoki, pa se popravka i zbog toga ne isplati.

Da bi se popravke isplatile, neophodne su finansijske stimulacije i ekonomija obima, predlaže Evropski biro za zaštitu životne sredine. Među predloženim mjerama su i uvođenje produžene odgovornosti proizvođača za vraćanje namještaja, mjere u eko dizajnu koje se tiču trajnosti proizvoda ili obavezna garancija od 5 godina, stimulisanje potrošača u vidu npr. kredita koji može bit potrošen za kupovinu novog proizvoda. Obavezne su, kako se navodi, zelene javne nabavke kojima će se podstaći tražnja za upotrebljavanim i prepravljanim namještajem, kao i zabrana odlaganja namještaja na deponije.

Marija Dedić


Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak