Razvoj tržišta luksuznih nekretnina u Crnoj Gori - Investicije vrijedne milijarde eura od mora do sjevera
Gradnja i prodaja luksuznih nekretnina zapravo predstavlja gradnju i kupovinu snova, mogli smo čuti na ovogodišnjoj konferenciji REBEC. I nisu slučajno luksuzne nekretnine bile jedna od tema konferencije - upravo je ovo tržište doživjelo snažan rast u poslednjih nekoliko godina.
To se naročito može vidjeti u Crnoj Gori - razvoj ovog segmenta počeo je prije više od 15 godina, kada su stranci otkrili Crnu Goru i njene investicione potencijale. Danas se vrijednost projekata koji se razvijaju duž crnogorske obale mjeri milijardama eura, interesovanje investitora je i dalje snažno, a u centar pažnje polako dolazi i sjever države.
Iako smo tokom prethodne dvije godine imali krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, a onda je uslijedio i rat u Ukrajini, ulaganja u sektor nekretnina su u ovoj godini značajno porasla. Naime, ukupan priliv stranih direktnih investicija od januara do kraja jula ove godine iznosio je 653,47 mil EUR, 44,53% više u odnosu 2021. Od toga je, kako pokazuju podaci Centralne banke Crne Gore, u nekretnine uloženo 238,03 mil EUR - čak 100,25% više u odnosu na isti period lani. U nekretnine su u prvih osam mjeseci najviše uložili Njemci - 39,55 mil EUR. Slijede građani Rusije sa 31,87 mil EUR, te Srbije sa 28,49 mil EUR.
Snažan razvoj i potencijal tržišta nekretnina prepoznao je i globalni lider u prometu luskuznim nekretninama Sotheby's Realty, pa su svoje predstavništvo otvorili i u Crnoj Gori.
Kako je nedavno u intervjuu za eKapiju rekao Niko Laković, izvršni direktor i partner Montenegro Sotheby's Realty, tržište luskuznih nekretnina je uprkos svim krizama, stabilno.
- Tržište je trenutno veoma jako i očekujemo dobar trend i u budućnosti. Interesovanje za Crnu Goru poprima oblike zrelog tržišta, trend interesovanja je stabilan i što se tiče projekata, vidim da Crna Gora sve više dobija na vrijednosti koju treba da ima kao destinacija - kazao je Laković za naš portal.
Sa njim je saglasna i Nataša Grdinić, izvršna direktorica CMM Investment Consulting Group.
- Interesovanje investitora za Crnu Goru je u stabilnom rastu poslednjih godina, a kriza u cijelom svijetu rezultirala je i porastom interesovanja za kupovinom nekretnina. Trenutno su izgradnja i turizam najrazvijenije grane kod nas i najpristupačnije za ulaganje, pa samim tim i najpopularnije - kazala je Grdinićeva.
Kako je sve počelo?
Razvoj tržišta luksuznih nekretnina počinje 2005. godine. Interesovanje za ovo tržište najprije su pokazali Britanci, a zatim su uslijedile i vrijedne investicije iz Rusije. Prekretnica u razvoju svakako je izgradnja kompleksa Porto Montenegro koji je sa svojom marinom, ponudom nekretnina, hotelskim kapacitetima i brojnim brendovima u potpunosti promijenio sliku Crne Gore kao destinacije.
Ovaj projekat bio je samo prvi u nizu, pa je ubrzo krenula i realizacija novih investicija. Sada na primorju uspješno razvijaju i turistička naselja Luštica Bay, Portonovi, Dukley Gardens, očekuje se početak gradnje kompleksa Bigova Bay, ali i dolazak novih luksuznih hotelskih brendova.
Prema podacima koje je Vlada dobila od investitora, u prioritetne projekte koji se realizuju na primorju do kraja prošle godine uloženo je 2,07 mlrd EUR, od čega se najveći dio odnosi na opštinu Tivat gdje je investirano oko 1,18 mlrd EUR. Slijedi Herceg Novi gdje se realizuju projekti u vrijednosti od 855,24 mil EUR, a potom Ulcinj sa 24 miliona i Budva sa 11,7 mil EUR.
Osim ulaganja u komplekse investitori su zainteresovani i za kupovinu nešto drugačijih nekretnina - istorijskih palata u Boki, luskuznih vila na obali mora, te apartmana u okviru brendiranih hotela. U ovakve objekte spremni su da ulože i više od 10 mil EUR.
Trendovi gradnje
Takođe, sve popularnija je i izgradnja kondo hotela, kondominijuma, vila, ali i apartmanskih objekata, koji, osim sadržaja namijenjenih turizmu, nude i mogućnost kupovine smještajnih jedinica. Upravo je to i novi trend gradnje, kada je riječ o nekretninama u Crnoj Gori, pa i cijelom regionu. To proističe iz činjenice da kupci luksuznih nekretnina žele da dobiju cio paket - dobru lokaciju, kvalitet i uslugu.
- I rado će platiti za to. Žele da kupe nešto u čemu će uživati i o čemu neće morati mnogo da brinu. Prostor je postao veoma važan tokom kovida, pristupačnost lokacije, usluge u blizini, ali i energetska efikasnost i integrisanost objekta u okruženju. Zbog toga smatram da kondominijum projekti imaju svijetlu budućnost, jer ljudi cijene svoje vrijeme - rekao je na konferenciji REBEC Oliver Szocs, nezavisni konsultant za imovinu.
Istog mišljenja je i Slavica Milić, stariji marketing menadžer u Porto Montenegru, koja je na istoj konferenciji istakla da kupci luksuznih nekretnina traže izvanredno iskustvo, koje je potrebno kreirati, jer ono gradi i destinaciju i sam proizvod.
- Trenutno su aktuelna tri trenda koja su u vezi sa kupovinom luksuznih nekretnina: lajfstajl, investicija i velnes, odnosno naša nekretnina mora biti nešto više, mora da bude naše mjesto za život, rad i uživanje, bavljenje sportom - navela je.
I Niko Laković smatra da ljudi gube entuzijazam za kupovinu nekretnina u kojima neće imati nikakve usluge.
- Ta vrsta projekata postaje prošlost, a svi koji budu gradili u budućnosti moraće da rade objekte sa sadržajima, recepcijom, održavanjem, bazenima, teretanom. Ljudi sve više uviđaju prednosti života na moru, posebno u rizortima i sasvim sam siguran da će se sve manje graditi klasične zgrade, a sve više naselja i rizorti sa dodatnim sadržajima. To je prosto trend koji će svi investitori morati da slijede - kazao je nedavno Laković za eKapiju.
Upravo takve projekte razvija i kompanija CMM Investment Consulting Group.
- Ta vrsta projekata postaje prošlost, a svi koji budu gradili u budućnosti moraće da rade objekte sa sadržajima, recepcijom, održavanjem, bazenima, teretanom. Ljudi sve više uviđaju prednosti života na moru, posebno u rizortima i sasvim sam siguran da će se sve manje graditi klasične zgrade, a sve više naselja i rizorti sa dodatnim sadržajima. To je prosto trend koji će svi investitori morati da slijede - kazao je nedavno Laković za eKapiju.
Upravo takve projekte razvija i kompanija CMM Investment Consulting Group.
- Svi naši projekti su rizorti zatvorenog tipa, sa mnoštvom sadržaja poput otvorenih i zatvorenih bazena, konferencijskih sala, spa zonom sa saunom, turskim kupatilom, slanom sobom, dječijim igraonicama, relaks joga zonom - kazala nam je Nataša Grdinić.
Zlatni pasoši doveli investitore na sjever
Pored primorja, intezivna izgradnja kondo hotela, apartmanskih i stambeno-poslovnih objekata počela je i na sjeveru Crne Gore. Razlog za to je projekat ekonomskog državljanstva koji je pokrenut 2019. godine i koji je do sada, prema nedavnim podacima Agencije za investicije, donio Crnoj Gori 310 mil EUR.
Za zlatni pasoš podnijeto je ukupno 779 aplikacija, od čega je odobreno 168, odbijeno 73, a ostali su u procesu obrade. U okviru programa gradiće se 14 hotelskih kompleksa, od čega čak osam na sjeveru. Tako će se u Kolašinu graditi sedam hotela, jedan na Žabljaku, te po dva u Budvi, Tivtu i Baru. Sa poslednja dva projekta koja je Vlada dodala na listu prošle nedelje, ukupna ulaganja investitora u ove hotele trebalo bi da premaše 400 mil EUR, a kapacitet će biti preko 2.500 smještajnih jedinica.
- Projekat ekonomskog državljanstva imao je dosta pozitivnih efekata, pa je krenula gradnja luksuznih rizorta na mjestima gdje se, da toga nije bilo, ti hoteli vjerovatno nikada ne bi ni gradili, ili bi bile potrebne godine da se te investicije realizuju i razviju. Ovaj projekat zaista je donio novu vrijednost Crnoj Gori kao destinaciji, a zahvaljujući njemu na sjever dolaze brendovi kao što su Swiss hotel, Westin, IHG. Na Žabljak dolazi Aman, a planirana je i gradnja hotela Chedi - kazao je Niko Laković za eKapiju.
Uprkos investicijama i otvaranju novih radnih mjesta, ovaj projekat nije naišao na odobrenje Evropske unije, pa će biti ugašen 31. decembra ove godine. Zbog toga je kompanija Henley & Partners, koja je je u proteklih par godina u Crnoj Gori predala 344 aplikacije za program ekonomskog državljanstva, nedavno objavila razloge zbog kojih bi bilo korisno produženje ovog projekta.
- Ukupni efekat do sada predatih aplikacija iznosi 320 mil EUR, što je i samo po sebi izuzetan efekat i pokazuje značajan potencijal programa. Kada bi bio realizovan puni, na početku planirani potencijal programa, realna procjena je da može generisati preko milijardu eura investicija i prihoda, u relativno kratkom periodu trajanja. Kako je program originalno zamišljen da se ispuni kvota od 2.000 aplikacija, koja je planirana zvaničnim dokumentima Vlade, a imajući u vidu stanje javnih finansija, logično je zapitati se da li je pametno u ovom trenutku prekidati ovakav program koji funkcioniše, i koji se ne može nadomjestiti drugim finansijskim izvorima - naveli su iz ove kompanije.
- Projekat ekonomskog državljanstva imao je dosta pozitivnih efekata, pa je krenula gradnja luksuznih rizorta na mjestima gdje se, da toga nije bilo, ti hoteli vjerovatno nikada ne bi ni gradili, ili bi bile potrebne godine da se te investicije realizuju i razviju. Ovaj projekat zaista je donio novu vrijednost Crnoj Gori kao destinaciji, a zahvaljujući njemu na sjever dolaze brendovi kao što su Swiss hotel, Westin, IHG. Na Žabljak dolazi Aman, a planirana je i gradnja hotela Chedi - kazao je Niko Laković za eKapiju.
Uprkos investicijama i otvaranju novih radnih mjesta, ovaj projekat nije naišao na odobrenje Evropske unije, pa će biti ugašen 31. decembra ove godine. Zbog toga je kompanija Henley & Partners, koja je je u proteklih par godina u Crnoj Gori predala 344 aplikacije za program ekonomskog državljanstva, nedavno objavila razloge zbog kojih bi bilo korisno produženje ovog projekta.
- Ukupni efekat do sada predatih aplikacija iznosi 320 mil EUR, što je i samo po sebi izuzetan efekat i pokazuje značajan potencijal programa. Kada bi bio realizovan puni, na početku planirani potencijal programa, realna procjena je da može generisati preko milijardu eura investicija i prihoda, u relativno kratkom periodu trajanja. Kako je program originalno zamišljen da se ispuni kvota od 2.000 aplikacija, koja je planirana zvaničnim dokumentima Vlade, a imajući u vidu stanje javnih finansija, logično je zapitati se da li je pametno u ovom trenutku prekidati ovakav program koji funkcioniše, i koji se ne može nadomjestiti drugim finansijskim izvorima - naveli su iz ove kompanije.
Dragana Obradović
Kompletan sadržaj tematskog biltena Nekretnine i gradnja - Investicije kao zalog za budućnost možete vidjeti OVDJE.