Zaboravljena tehnika gradnje uz savremeni dizajn i održivost stiže pravo iz Srbije - Prva kuća od konoplje

Prva kuća od konoplje koja je izgrađena u Srbiji na farmi Bela reka, u netaknutoj prirodi Homoljskih planina, osvojila je Gran pri 44. Salona arhitekture u Beogradu. Kako za eKapiju kaže Predrag Milosavljević, kreator i inicijator koncepta, osnivač Hemplicity.co, projekat je mnogima otvorio šire i nove perspektive šta je sve moguće - uklopiti savremeni dizajn, zadovoljiti evropske standarde, iskoristiti prirodne materijale i uz sve to biti ekonomski prihvatljiv:

- Raduje me da vidim nove ideje i rješenja koje će arhitekte razvijati inspirisani ovim projektom i mojim konceptom. Projekat je jedinstven po konceptu koji je samoodrživ, jer stambeni objekat od konoplje uz sebe ima i staklenik ukopan u zemlju, a važnost ove nezavisnosti svjedočili smo u prethodne dvije godine.

Reč je o najsavremenijoj inovaciji u zelenoj gradnji - kombinaciji industrijske konoplje, kreča i vode. Konoplja je otporna na buđ i vlagu, otporna na štetočine i glodare, otporna na vatru, ima visoku toplotnu izolaciju i pravi uštedu energije i do 80%, nema otpada ni toksina, a materijal je zdrav po životnu sredinu.

- Ideja je nastala kada sam pravio koncept kuće koji bi mogao da nas vrati na periferiju, na selo. Tako sam krenuo da proučavam razne vrste prirodne gradnje. Radio sam sa kućama od naboja, kućama od balirane slame, ali onoga trenutka kada sam se susreo sa konopljom shvatio sam da je ovo materijal budućnosti.

Prije četiri godine kada smo sagradili prvu kuću od konoplje, većina ljudi nije nikada ni čula za ovaj materijal i trebalo je vrijeme da to ljudi vide i prepoznaju. Sada se sve više gradi konopljom širom svijeta i tek sada dolazi do izražaja ovaj način gradnje. I tek će. Ovaj materijal nam je otvorio vidike da je moguće graditi i u gradu od ekoloških i prirodnih materijala - smatra Milosavljević.

Kuća od 100 m² može da se sagradi za sedam do 10 dana. Ovo se odnosi na ispunu zidova, ako već imate konstrukciju koju ste izveli po standardnim principima gradnje, objašnjava sagovornik. Ukoliko se gradi konoblokom (blok za zidanje od konoplje), potrebno je isto vremena kao za gradnju klasične kuće. Još jedan bonus je što nema potrebe raditi dodatne izolacije, niti štemovati zid za instalacije.

Dodaje da je ova ideja doživjela veliko interesovanje kod ljudi baš iz razloga što su željni prirodnih materijala i povratka prirodi i života u sinergiji sa istom.

- Koncept po kome je građena kuća je poseban i jedinstven. Gradnja konopljom je specifična i možda ljudima nova, ali zapravo ova tehnika je stara vjekovima, ali je davno zaboravljena - navodi sagovornik.

Smatra da je potrebno posebno edukovati ljude u vezi sa ovim načinom gradnje, kako bi odgovorili na nedoumice koje imaju, a istovremeno se upoznali i sa prednostima koje dobijaju pri ovom izboru.

- Neosporno je to da su svakom ko je rukom dodirnuo taj zid od konoplje i boravio u ovakvoj kući sva suvišna pitanja nestala, i ljudi to žele za sebe. Tek onda uviđaju razliku između hladnih materijala poput cigle, betona, ili stiropora koji nikako nije dobro za čovjekovo zdravlje. Dovoljno je jednom da prespavate u ovakvoj kući, da se osjećate zdravije i poželite da imate kuću od konoplje - ističe Milosavljević.

Hemplicity nudi ideje i za montažne objekte, dječije kućice, hladnjače.

Sagovornik našeg portala smatra da bi obdaništa i škole trebalo da gradimo od ovoga materijala, jer su upravo djeca u ovoj dobi najosjetljivija na bronhitise, astme i alergije, kojih u ovakvih objektima nema.

- Takođe, moja ideja je da pravimo hladnjače od ovog materijala. Potrebna su još neka istraživanja, ali ako bi pokrenuli ovaj pravac bili bi prvi koji rade hladnjače koje bi bile ekološke od ovog materijala. Na njima bi bili solarni paneli koji bi pokretali energiju same hladnjače - otkriva Predrag Milosavljević.

Osim ovoga, nude i brend Cannaterra, koji objedinjuje prirodne prehrambene proizvode od konoplje, ali i The Cup, biorazgradivu čašu sa semenom u dnu, koja bi mogla da se posadi.

Sagovornik podsjeća da je konoplja godinama stavljana po strani da ne bi doživjela ekspanziju koju zaslužuje, te da je nekada Jugoslavija bila druga u svijetu po izvozu konoplje.

Navodi i da je u svijetu krenula velika ekspanzija i zainteresovanost za ovaj materijal kao i sve proizvode od konoplje, a samim tim se pokreće privreda i širi u pozitivnom smjeru. Dodaje da se ovo isto interesovanje javlja i kod nas:

- Zbog velike tražnje imamo deficit u materijalu, i uskoro će se izbalansirati potražnja sa ponudom. Od ove biljke se može napraviti 50.000 proizvoda, a kuće i građevinski materijali su samo jedan od njih. Ova biljaka može da nam pomogne oko zagađenja, da zamijeni papir koji se dobija sječom šuma, da zamijeni plastiku koja bi bila biorazgradiva. Ovo je biljka koja će nam u budućnosti pomoći da živimo bolje.

Kada je riječ o planovima za budućnost, Milosavljević kaže da je cilj da angažuju što više svesnih investitora koji prepoznaju ovu ideju i imaju slične ciljeve i da ih zainteresujemo da ulažu u konoplju i njene pogone, kao prosperitet i budućnost zemlje tako i svijeta.

- Tako je došlo i do ideje našeg slogana koji glasi "Budućnost koju gradimo sada" ovog sada trenutka biramo svjesno najbolje za nas. Pokrenućemo privredu koja sa sobom nosi ogromne mogućnosti. U svijetu je krenulo pozicioniranje veliki fondova, kao i država koji su počeli da investiraju u proizvodnju ove biljke. Nadam se da ćemo uspjeti da što pre uđemo u tu trku, i ostvarimo veliki povratak na osnovu stare slave koju nosimo u genima predaka – zaključuje sagovornik.

Kuća od konoplje je izdužene forme i proteže se iznad višeg platoa, lebdeći nad pejzažom. Izduženi plan je uparen sa velikodušnim prozorskim otvorima od poda do plafona. Objekat ima dva sprata, a glavni program je raspoređen na gornjem spratu u okviru međusobno povezane prostorne osmougaone šeme (pčelinje saće) koja daje prioritet fluidnosti, vizuelnoj i fizičkoj komunikaciji.

Kuća ima dvije spavaće sobe sa zasebnim balkonima. Dnevnu sobu sa kaminom, i 360° pogledom, "open space" trpezariju sa kuhinjom koja predstavlja ujedno i centralni dio kuće. Zatim vinariju, saunu i podrumski dio, kao i staklenu baštu.

U posebnom dijelu kuće se nalazi master apartman sa kupatilom koji nudi pogled na sjevernu stranu objekta.

Unutrašnjost objekta se prostire na 228 m², suteren iznosi 55 m² + 38 m² staklenik. Sprat iznosi 135 m², sa terasama od 90 m² koje se nalaze oko cijelog objekta.

Arhitekte projekta je srpsko-švajcarski tim Ljubica Arsić i Daniel Fuchs, a saradnik Aleksandar Simonović. Gradnja je počela 2017. i trajala je četri godine.

Plan je da se u sklopu 600 hektara nalaze 33 slična samoodrživa objekta.