NavMenu

Uzgoj lipske pramenke - Vuna za pirotski ćilim, velika mlečnost, izuzetna otpornost

Izvor: Agroklub Petak, 09.04.2021. 13:28
Komentari
Podeli
(Foto: Heath Johnson/shutterstock.com)
U Srbiji postoji oko 1.000 grla ovaca rase lipska pramenka, a u Pomoravskom okrugu ovu staru autohtonu rasu, koja je genetički resurs Srbije, čuva jedino Marko Stanisavljević iz Despotovca. Po obrazovanju je diplomirani ekonomista, a ovčarstvom je počeo da se bavi pre oko 15 godina, iako se u porodici niko pre toga nije bavio poljoprivredom.

- Igrom slučaja izgubio sam posao, počeo sam da čuvam ovce, prvo pet grla, pa kupio stado, a sada imam 70 priplodnih grla i 80 jagnjadi - kaže Stanisavljević.

Lipska pramenka dobila je ime po selu Lipe kod Smedereva, pa je najzastupljenija u smederevskom, požarevačkom i mladenovačkom kraju.

- Vuna ove ovce se razlikuje od vune ostalih, jer je u pramenovima. Zbog toga može da bude i na kiši, ne natapa se već se sliva preko pramenova. Od te vune se prave čuveni pirotski ćilimi - kaže Stanisavljević.

Kaže da je to najmlečnija pramenka, mlečnija i od sjeničke i od svrljiške ovce. U toku laktacije proizvede od 60 do 100 litara mleka, od kojeg se pravi i dobro poznati lipski sir. Kombinovan je tip, meso-mleko. Samim tim što je autohtona ona ima gen za otpornost na mnoge bolesti.

- Otporne su i na vremenske prilike. Podnose temperature od minus 30 do plus 40. Kod mene su smeštene u otvorenoj štali koja je samo natkrivena i zaštićena senom. Ovcama smeta vlaga. Zato je potrebno da imaju svež vazduh, da bude dobra cirkulacija, da se ne oseća amonijak - navodi Stanisavljević.

A posla oko ovaca ima dosta. Sve radi sam, jer mu se ne bi isplatilo plaćanje radnika.

- Osim toga radnik ne može ni da se nađe. Dnevno provedem po tri do četiri sata čisteći objekte - kaže stočar.


Rasa za ispašu

Stanisavljević prodaje priplodnu jagnjad, a ovce ne muze, jer kako kaže - nema vremena, kako već ima dosta posla oko spremanja hrane.

- Sam proizvodim hranu na svojim parcelama i na parcelama prijatelja i rođaka koji su mi dali na korišćenje bez nadoknade. Samo koncentrat za jagnjad kupujem. Čim krene trava i sunce izvodim ovce na ispašu. Dva puta po dva sata dnevno idu na pašu i tako od proleća do snega. Čak i po manjem snegu ih puštam da se prošetaju, jer to nije štalska rasa već za pašu - objašnjava.


Prodaja veliki problem

Ovce prodaje putem oglasa, kao i preko društvenih mreža. Najveći problem stočara, kaže sagovornik Agrokluva, je to što tržište nije sigurno. Pogotovo sada u vreme pandemije kada su zbog epidemiološke situacije zatvoreni restorani pa i prodaja mesa "ide" slabije.

- Prodaja je veliki problem. Ovo što ide za priplod je malo skuplje nego da se prodaje na pijaci za meso. Cena jagnjadi je 200 dinara, pre deset godina je bila 2,5 EUR, to je 300 dinara. Tada je nafta bila 80 dinara. Vidite koja je to razlika. Sada bi jagnje trebalo da bude 500 dinara po kilogramu. Preko prodaje pokrivam troškove, ostane mali deo koji ulažem u repromaterijal, seme, đubrivo, naftu - kaže ovaj despotovački stočar i dodaje da je u oslednjih meseca dana nafta je tri puta poskupela.


Ne bi je menjao za francuske i nemačke rase

S obzirom na to da ova rasa pripada genetičkom resursu i subvencije su veće.

- Subvencija od države za ovu rasu po grlu iznosi 11.500 dinara. Međutim, već tri godine nisam dobio subvencije - navodi.

I pored svih problema Marko Stanisavljević ne odustaje od ove rase i ne bi je zamenio za francuske i nemačke koje daju više mleka i mesa, jer smatra da svaka država i narod moraju da sačuvaju ono što je njihovo i autentično.

- Nama sve što je naše ne valja, već su nam bolje nemačke i francuske rase. Naše rase smo tako uništili. Godinama unazad smo uvozili tovne rase i izgubili smo to naše što smo imali. Svaka normalna zemlja koja na normalan način razvija poljoprovredu i stočarstvo čuva svoje rase. I zato i treba dodatno da se stimuliše - kaže Stanisavljević.

U despotovačkom kraju se sve manje ljudi bavi ovčarstvom. Ovde je nekada bilo oko 20.000 ovaca, dok ih danas ima svega 2.000.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.