NavMenu

Šire se zasadi lešnika u Sremu - Važnost sortimenta i navodnjavanja

Izvor: Agroklub Četvrtak, 08.04.2021. 08:43
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Valentyn Volkov/shutterstock.com)Ilustracija
Sve više je zasada leske i u regonu Srema. Ova kultura bi mogla da postane voće budućnosti, imajući u vidu činjenicu da u našoj zemlji ima otkupljivača koji nude pomoć pri podizanju zasada u smislu sertifikovanih sadnica kao i stručnih saveta. Ali i u tom slučaju treba biti veoma oprezan, jer i najmanja greška može skupo da košta, a grešaka ima, ocenjuju poljoprivredni stručnjaci.

- Prilikom podizanja zasada treba voditi računa, jer sama proizvodnja nije baš jeftina, a prvi rod se dobija tek posle nekoliko godina, pa ako se greške naprave u samom početku, može biti problema. Kao i za sve višegodišnje, tako je i za lesku potrebno dobro planiranje, dobar izbor samog mesta sadnje, priprema odgovarajuće zemlje, ali i da se dobro izabere sortiment - kaže Sanda Klještanović iz Poljoprivredne stručne službe Ruma i dodaje da je ono što je uočeno kao greška kod postojećih useva u Sremu - sama sadnja.

Sađena je dominantna sorta, ali i oprašivači su ubacivani u te redove, gde se nalazi ona dominantna, što je problem kod branja, jer ne mogu da se razdvoje i nastaje problem kod krajnjeg proizvoda.


Insistiranje na domaćem proizvodu

Sagovornica Agrokluba ističe da je lešnik prozveden kod nas izuzetnog kvaliteta i da nema potrebe za kupovinom onog iz uvoza. Takođe, kaže da bi se taj kvalitet i ostvario mora da se vodi računa i o agrotehnici, posebno zalivanju.

- Konditorske industrije traže uniforman materijal kod same primene u proizvodu. Proizvođači moraju da imaju najmanje tri i četiri različite sorte u zasadu, da prave mini polja, u redovima, odnosno četiri do šest redova dominantne sorte, a oprašivač onda da ide i sa jedne i sa druge strane, tako da kad se bere da se smanji mogućnost da dolazi do mešanja plodova različitih sorti - kaže Klještanovićeva.

Druga stvar, koju sugerišu stručnjaci, jeste da proizvođači, pošto se dugo čeka na rod, naprave ugovore sa kooperantima i otkupljivačima i koje su to sorte koje su njima potrebne.

- Samo treba proizvođači da se povežu sa kooperantima ili sa kupcima i kod samog podizanja zasada da se isplanira sortiment i domaći proizvod - predlaže Klještanovićeva.


Skromna voćka ali traži punu agrotehniku

Pored svega ovoga treba da se vodi računa i o navodnjavanju kao veoma važnoj agrotehničkoj meri.

- Ova voćna vrsta je skromna, može da se uzgaja na zemljištima na kojima druge voćne vrste ne mogu, ali ove sorte koje su tražene u konditorskoj industriji traže i punu tehnologiju. To znači da treba da postoje sistemi za navodnjavanje, kao i odgovarajuće đubrenje i zaštita - dodaje sagovornica Agrokluba.

Kako dalje objašnjava rumski stručnjak, tokom perioda od jula do septembra, bez obzira na moguće padavine potrebno je posebnim aparatima meriti vlagu u zemljištu, i ukoliko nije odgovarajući treba navodnjavati.

- Količina vode koju dodajemo u zoni korena vratiće se u plodovima. Dešava se da ako je sušni period u vreme nalivanja ploda, može doći do umanjenog randmana ukoliko nije navodnjavanje obavljeno na vreme - tvrdi Klještanovićeva.


Za stenicu potreban objedinjeni program zaštite

Leski je potrebna i zaštita. Obavezno je zimsko prskanje bakarnim preparatima, velike probleme može da izazove mramorska stenica koja napade i druge voćne vrste, ali i povrća. Upravo zbog toga bilo bi dobro kada bi se svi voćari i povrtari dogovorili da istovremeno obave zaštitu odgovarajućim preparatima kako bi efekat bio potpun.

- Primetili smo da nije toliko štetan lešnikov surlaš, koji prezimljava u zoni korena, pa se obradom na neki način može eliminisati, koliko je mramorasta stenica, i možda bismo svi trebalo da napravimo objedinjeni program zaštite, jer ona čini štete i na ostalim voćnim i povrtarskim kulturama, praktično da se tretmani obavljaju jednovremeno - kaže sagovornica Agrokluba i dodaje da je leska vrlo dobra voćna vrsta i da se svi zainteresovani o ovoj proizvodnji informišu u rumskoj poljoprivrednoj službi.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.