NavMenu

Nacionalni tim za preporod sela predlaže lovni turizam i farmski uzgoj divljači kao isplativ posao

Izvor: Beta Ponedeljak, 29.06.2020. 09:47
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Jeffrey B. Banke/shutterstock.com)Ilustracija
Nacionalni tim za preporod sela Srbije je ukazao da je lovni turizam i farmski uzgoj divljači isplativ posao.

Кopredsednici Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, ministar Milan Кrkobabić i akademik Dragan Škorić, odgovarajući na pitanja povratnika iz inostranstva u šta da ulože svoj novac, posle konsultacija s profesorom Novosadskog univerziteta Zoranom Ristićem preporučili su lovni turizam, za koji postoje odlični uslovi i veliki neiskorišćeni potencijal.

Oni su naveli primer iz 2017. godine, kada je u Novom Кneževcu odstreljen najskuplji trofejni srndać na svetu u istoriji lovnog turizma, za koga je strani lovac, turista iz Švajcarske platio 14.000 EUR, a u Bačkom Monoštoru je odstreljen trofejni jelen, koji je osvojio titulu svetskog prvaka. Кrkobabić je istakao da je propise koji regulišu lovni turizam potrebno prilagoditu u korist domaćina, malih poljoprivrednih gazdinstava, koja će se udružiti.

- Činjenica da je Srbija na svetskoj mapi lovišta zanimljiva destinacija i da je sada prihod od lovaca-turista na ovim prostorima manji za čak sedam do osam puta, nego pre 30-40 godina, jasno ukazuje da postoje veliki neiskorišćeni potencijali u farmskom uzgoju divljači i lovnom turizmu - rekao je Krkobabić.

Predložio je da država znatno ublaži uslov za registraciju lovišta, koji sada iznosi 2.000 hektara i da istovremeno poveća podsticaje za uzgoj zečeva, fazana i druge divljači, a da se za formiranje lovišta daje u zakup na duži vremenski period neiskorišćeno državno zemljište.

- Posebna šansa je u uzgoju jelena lopatara, čije meso važi za najkvalitetnije na svetu, a prerađevine višestruko povećavaju zaradu. U Austriji postoji na stotine, a u Nemačkoj oko hiljadu farmi jelena lopatara. A u Srbiji, zbog oštrih veterinarskih propisa, ne postoji nijedna privatna farma za odgoj te najisplativije vrste jelena - naveo je Krkobabić i dodao da gazdovanje na oko 90% teritorije Srbije pripada lovačkim udruženjima, a 10% javnim preduzećima.

U lovačkom savezu cetralne Srbije ustanovljeno je 38 lovišta sa kojima gazduju 38 lovačkih udruženja na površini od 1,2 miliona hekatara, a bave se uzgojem sitne i krupne divljači.

Javno preduzeće Srbijašume koristi 44 lovišta ukupne površine 488.000 hektara, ima 13 ogradjenih lovišta površine oko 4.600 hektara na kojima gaji sve vrste krupne divljači: jelene, jelene lopatare, muflone, divlje svinje.

U svim lovištima to preduzeće ima oko 16.000 grla krupne divljači sa godišnjim odstrelom od 2.200 grla. Raspolažu i sa dve fazanerije kapaciteta 25.000 fazanskih pilića, a trenutna proizvodnja je 15.000 fazanskih ptica.

Smeštaj lovaca turista je u 17 lovačkih kuća kapaciteta oko 250 ležajeva.

Na celoj teritoriji Srbije postoji samo jedno privatno lovište Ecoagri kod Bele Crkve na površini od 2.400 hektara. Nema ih više, jer prema važećim propisima za sticanje statusa korisnika lovišta neophodno je posedovati površinu od najmanje 2.000 hektara, što je poseban problem u centralnoj Srbiji, ocenio je Nacionalni tim za preporod sela.

Član Nacionalnog tima Zoran Ristić podsetio je na zlatna vremena lovnog turizma u Srbiji, kada je u periodu 1970-1990 godina dolazilo od 7.000 do 10.000 lovaca-turista i kada je prihod iznosio oko 11,5 mil EUR godišnje. Od toga je samo promet od sitne divljači u lovačkim udruženjima dostizao 7 mil EUR do 10 mil EUR, dok je danas zarada od lovnog turizma (krupne i sitne divljači) svega jedna do 1,5 mil EUR godišnje.

Ristić je naveo da pre više decenija Srbija u lovišta unosila 800.000-900.000 fazanskih pilića, dok je danas taj broj gotovo četiri puta manji. Mnogo veća bi trebalo da budu i ulaganja u lovišta kroz veštačku proizvodnju zečeva, poljskih jerebica, divljih pataka i druge sitne divljači, smatra on.


Pored već postojećih staništa gde je razvijen lovni turizam (Beograd, Lazarevac, Mladenovac, Lapovo, Кragujevac, Novi Кneževac, Subotica, Sombor, Nova Crnja, Bačka Topola, Niš, kao najbogatija oblast sa prirodnom populacijom autohtone rase poljskih jarebica), odlični uslovi za razvoj lovnog turizma postoje i na Кopaoniku, gde može da se gaji i evropski bizon, u okolini Vranja, Aranđelovca, Niša, u Južnom Banatu i delu Srema – svuda gde ima prirodnih izvora vode, istakli su u Nacionalnom timu za peporod sela.

Po proceni Ristića, četvoročlano poljoprivredno gazdinstvo svoju egzistenciju bi moglo da obezbedi uzgojem 100 jelena lopatara. Preporučuje da se u taj posao krene nabavkom matičnog stada 20 jelena (3-5 mužjaka i 15-17 ženki), koje će nakon četiri godine da naraste na oko 100 grla.

Za nabavku 20 jelena neophodno je uložiti oko 10.000 EUR, a za ogradu na dva do pet hektara livada i šuma potrebno je još oko 2.000 EUR. Za kopanje bunara potrebno je izdvojiti od 200 kopanje bunara (u Vojvodini), 1.000 EUR (u brdima) i 2.000 EUR (u planinskim predelima). Vraćanje uloženog može se očekivati za oko pet godina ili ranije ako se poljoprivrednici udruže i ne prodaju sirovo, već prerađeno meso.

Sa 100 grla jelena lopatara, godišnji prihod može da bude od 12.000 do 13.000 EUR. Isplative su još farme fazana, jerebica, divljih pataka.

Dragan Škorić je upozorio da ubuduće mora strogo da se pazi u upotrebi hemijskih sredstava - pesticida, kako se ne bi ponavljali tragični slučajevi trovanja srna (Nova Crnja 2018. godine) i druge divljači na celoj teritoriji Srbije.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.