NavMenu

Od hektara zove zarada oko 5.000 EUR - Proizvode se džemovi, vina, rakije ili čajevi

Izvor: Blic Utorak, 03.09.2019. 08:32
Komentari
Podeli
(Foto: Ralphs_Fotos/Pixabay)
Zova traži suvu i peskovitu zemlju, pa je sever Vojvodine trenutno centar njenog uzgoja u našoj zemlji. Na ovom području desetak voćara uspešno uzgaja zovu, najčešće sortu koja dolazi sa zapada Evrope, pod nazivom Hazberg. Zova rađa od 10 do 12 tona po hektaru, trenutno je otkupna cena 45 dinara, može se prodati i za više, ali proizvođači računaju ukupno oko 600.000 dinara po hektaru od prodaje. Jene Šerfeze, uzgajivač zove iz Horgoša, kaže da se prinos po hektaru može i udvostručiti, ako proizvođač savlada sve veštine i priroda podari dobre uslove.

- Otkup je 15% povoljniji nego prošle godine, ali nekad smo prodavali kilogram i za 65 dinara. Na istoj parceli možete dobiti najmanje istu količinu kao grožđe, sasvim moguće i mnogo više, čak duplo, a ulaganja su vam mnogo manja. Nema hemijske zaštite, gotovo da je organska proizvodnja. Lako se umnožava, a nema ni mnogo posla oko nje. Na kraju, mnogo se lakše i bere od grožđa - kaže Šerfeze, koji ima oko tri i po jutra pod zovom. Orezivanje počinje u novembru, posle se samo održava međunarodni prostor, što zovu čini jednom od najrentabilnijih kultura bobičastih plodova. Na našem tržištu potražnja za zovom je veća nego što trenutno možemo da proizvedemo. Otkupljivači su često zainteresovani i za cvet zove, ali voćari čekaju kraj avgusta i berbu plodova jer je prinos od njihove prodaje i šest puta veći.

- Zova se koristi u farmaceutske svrhe, u prehrambrenoj industriji, poznato je da ima 75 načina primene i u odnosu na druge vrste odmah je iza aloje vere. Iako sam nekoliko ponuda iz Švajcarske da ovde prerađujem zovu i izvozim im te proizvode, koji su tamo jako popularni, pogotovo u lečenju. Ali ja ću sada 70 godina, to treba neko mlađi da radi. Od kada je na Zapadu zabranjena upotreba sintetičkih boja u prehrambrenoj industriji, zova je dobikla doadtno na zanačaju, jer služi i za farbanje - nastavlja Šerfeze.

Ovo je jedna od biljnih vrsta čiji svaki deo ima hranljivu ili farmaceutsku vrednost kaže Vladislav Ognjanov, redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ali i uzgajivač zove.

- Od plodova mogu da se proizvode džemovi koji su sve popularniji. Kod nas se u Bačkim vinogradima pravi taj specijalitet. Porto vina ne mogu bez zove, a proizvode se i rakija ili čaj. Ulaganja su mala - zaključuje Ognjanov.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.