NavMenu

Vuk Đurović, predsednik UO CEP-a - Tvorac formule urbanog razvoja

Izvor: eKapija Ponedeljak, 02.01.2012. 12:31
Komentari
Podeli

Vuk ĐurovićVuk Đurović

Protivi se posmatranju grada kao statične celine. Beograd, Lisabon i Istanbul stavlja ispred Barselone, Pariza ili Praga. Jedan je od onih koji nije navikao da živi i radi po principu "lako ćemo". Arhitekta Vuk Đurović od pripravnika u Centru za planiranje urbanog razvoja stigao je do vodeće pozije u toj kompaniji.

Majka slikarka i otac novinar i književni kričar uticali su da na svet gleda drugačijim pogledom. U kući Đurovića uvek je bilo umetnika, interesantnih ljudi. Stvaralaštvo i kreacije bili su lajtmotiv njegovog odrastanja, uz stalno prisutne rasprave kako da svet bude bolji.

- Ima li bolje teme od arhitekture da se oblikuje bolji prostor za bolji svet – kaže Vuk Đurović, na pitanje kako se odlučio za svoj životni poziv.

Još u vreme kada je bio u XIV Beogradskoj gimnaziji sa društvom je, kako kaže, osvojio beogradske prostore urbanog i kulturnog života - SKC, Kinoteku, Akademiju.

- Arhitekturu sam želeo da studiram od malih nogu, jer je to za mene bio poligon najuzvišenijeg stvaralaštva koje u odnosu na klasične umetnosti ima šire ambicije u smislu društvene odgovornosti i važne socijalne komponente.

Ovu mladalačku iluziji Đurović je potom ostvario posvetivši se urbanizmu kroz koji je u izvesnoj meri kreirao širi kontekst prostora u vremenu.

Beograd umesto Londona

U vreme kada je završio fakultet, kako kaže, u Srbiji nije bilo naročito posla i puno ljudi iz njegove generacije otišlo je pre svega u London. Tako se i on spremao put britanske prestonice.

- Međutim dobio sam poziv iz beogradskog Centra za planiranje urbanog razvoja (CEP) da radim na nekom projektu. Tada je CEP u jugoslovenskim okvirima bio poprilično avangardna urbanistička firma koja je donosila novine. Kao što reče jedan moj stariji kolega u to vreme nije bio važan novac već mogućnost da učiš, da se na neki način izgradiš i afirmišeš.

Braća Bobić, Vlada Macura, Miodrag Ferenčak, Miša David, samo su neka od imena od kojih je učio.

Veran jednoj firmi

Vuk Đurović je i dan danas ostao veran svom prvom zaposlenju, smatrajući da jedna kompanija ne mora da bude "okvir koji ograničava".

- Možda sam ja ovo zaključio zato što je CEP više od firme, jedan otvoreni poligon koji pruža različite mogućnosti za razvoj. Ali, možda i zato što je CEP prostor u kome sam se našao sa svojom već prilično definisanom tematskom orjentacijom ka urbanizmu. CEP je tu svoju "inkubatorsku" ulogu i dokazao ne samo kao inkubator za ideje nego i za ljude. Naime, mnogi od nas su kao vrhunski stručnjaci odlazili dalje na pozicije koje su u određenom trenutku bile značajne za urbani razvoj pre svega Beograda, ali i Srbije.

Krajem devedesetih u vremenu sveopšteg haosa u društvu, Đurović je četiri godine radio na Saobraćajnom fakultetu kao stručni saradnik na predmetu Urbanizam. Kaže da je to bilo predivno iskustvo razmene energije sa mladima, kao i svojevrsna psihloška relaksacija u turobnom vremenu.

Naročito je bilo interesantno da se u nastavu unesu praktične životne teme.

Iako je iskusio deo "univerzitetske karijere", svoju diplomu magistra nije nikada "okačio", jer se, kako kaže, poneo poslom. Položio je ispite, ali nije odbranio tezu. Kaže da ne žali zbog toga, "jer ne može u životu čovek sve da stigne".

Formula urbanog uspeha

Posle čuvenog 5. oktobra, potpredsednik gradske vlade Beograda, arhitekta Ljuba Anđelković pozvao je Đurovića da preuzme funkciju Gradskog sekretara za urbanizam.

- Taj poziv sam shvatio kao izazov. Želeo sam da dignemo jedan urušen sistem urbanizma, i da na taj način pospešimo gradnju i druge aktivnosti na uređenju Beograda. Neskromno, mislim da smo to i uspeli. Posle 30 godina pripremili smo i doneli novi Prostorni plan Beograda, Generalni plan Beograda, usvojili više od 100 planova detaljne regulacije.

Dok sa žarom govori o više od 5 miliona kvadrata novog stambenog i poslovnog prostora koji su izgrađeni za vreme njegovog boravka u lokalnoj vlasti, na panou nam pokazuje i slikovito ispisanu Formulu urbanog razvoja:

Regionalni Prostorni plan+Generalni plan Beograda+ Prostorni plan Beograda+100 Planova detaljne regulacije = 5 mil m2

Ipak, da ga danas ponovo pozovu na tu funkciju, prihvatio bi samo ukoliko bi se stvorio tim stručnih ljudi kakav je i tada s njim radio.

- Besmisleno je otići negde u upravu i baviti se samo administarcijom, bez mogućnosti da se ozbiljno deluje na pokretanje i razvoj grada – kaže sagovornik "eKapije".

I ponovo CEP

Iz gradske fotelje Đurović se ponovo vratio u CEP.

- Od 2005. postajemo privatna kompanija gde kao suvlasnik sa još tri partnera razvijam koncepciju savremene konsalting firme iz oblasti urbanizma i arhitekture. Kao predsednik Upravnog odbora, želeo sam da formiramo respektabilni tim od preko 40 zaposlenih koji sada odgovara na zaheve velikih stranih investitora. Naša komparativna prednost je što možemo na jednom mestu da ponudimo tri važna aspekta konsaltinga u građevinastvu: tehnički, estetski i formalni.

Tako CEP može kao svoje reference da navede rad na nekoiliko značajnih kompleksa stranih investicija kao što su: Alfa city (300 stanova), Paunov breg (300 stanova), komleks Beko…

Najponosniji na Bulevar

Stavio je potpis ispod mnogih projekata, ali je najponosniji na onaj ispod Plana za Bulevar kralja Aleksandra u Beogradu.

- To je prostor od 300 ha kroz koji se prelamaju sve epohe razvoja Beograda, kao i morfološke forme gradnje. To je pre svega i najznačajnija ulica Beograda i možda jedini pravi bulevar u klasičnom smislu sa i dalje velikim potencijalima za gradnju. Ovaj zadatak je urađen kroz višeslojni analitičko sintetski rad za kakav retko čovek dobije priliku u svojoj karijeri.

Za ovaj Plan Đuroviću je dodeljena Velika nagrada Urbanističkog salona 1996. godine.

Na pitanje kakav je položaj urbanizma kao discipline u Srbiji, kaže da je onakav kakav zaslužujemo.

- Urbanizam je uvek samo odraz i stanja u društvu i stanja u ekonomiji.

I gradovi žive

Protivi se praksi tretiranja grada kao statičnog sistema.

- On mora stalno da se menja i hrabrije da se gradi. Razočaraću estete i reći da je i stari Beč bio nov. Urbanizan mora da ide u susret investicijama. Samo tako može da ih usmerava.

Naš sagovornik priseća se kako ga je, u nekoj diskusiji još na fakultetu, jedna starija profesorka istorije pitala da li zna koji su gradovi sa najlepšim položajem u Evropi. On se zamislio, a ona reče: Istanbul, Lisabon i Beograd.

- Išao sam da to proverim i stvarno su neprikosnovene pozicije sva tri grada. Mislim da je položaj ono što je najbolji urbani potencijal koji Beograd ima, pogotovu ako ga gledamo još uvek kao nedovršeni grad.

Jedrenje

A privatno, Vuk Đurović voli da je u dodiru sa prirodom. Zato za idealan letnji odmor bira jedrenje. Dilema je samo gde - na Jadranu ili u Grčkoj. Jer "lepšeg dodira sa prirodom od toga nema".

Jelena Đelić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.