NavMenu

Alesandro Bragonci, šef regionalnog predstavništva EIB za Zapadni Balkan - Evropski voz za Južnu prugu, zelena budućnost za Srbiju

Izvor: eKapija Utorak, 19.04.2022. 10:59
Komentari
Podeli
(Foto: Miloš Lužanin)
U banatskom delu Beograda, u naseljima tako blizu centra grada a tako daleko od prestoničkih standarda, priprema se izgradnja kanalizacije i sistema za preradu otpadnih voda, a niz Dunav, kod Kladova, uigrava se uvertira za poslednju epizodu Drugog svetskog rata: vađenje potopljene nemačke flote sa dna najstarijeg transevropskog koridora, kojem još odonda stvara teškoće, i realno i simbolički. Novac za ove poduhvate stiže iz Evropske investicione banke (EIB), jedne od institucija preko kojih ujedinjeni deo kontinenta utiče na poboljšanje životnih i poslovnih prilika na Balkanu. Planovi su veliki, obuhvataju novu "Južnu prugu", digitalizaciju, projekte obnovljive energije, pa možda i novu reverzibilnu hidrocentralu, ali svakako dalju kreditnu podršku našoj privredi i njenoj najbrojnijoj vojsci, malim i srednjim preduzećima.

Sa šefom regionalnog predstavništva EIB za Zapadni Balkan, Alesandrom Bragoncijem (Alessandro Bragonzi), razgovarali smo o suštini i obuhvatu te njihove pomoći – nama. Na dnevnom redu kanalizacija i brodske olupine – pitamo našeg sagovornika, kakvi su projekti danas u fokusu EIB-a, u Srbiji?

- U prvom slučaju, reč je o zajmu od 35 mil EUR Gradu Beogradu u cilju gradnje postrojenja za preradu otpadnih voda i povezanog kanalizacionog sistema na opštini Palilula – odgovara nam Bragonci. – Drugi projekat je deo velike investicije u unutrašnje plovne puteve. Reč je o 100 mil EUR vrednom zajmu Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za poboljšanje plovnosti reke Save i Dunava. Potopljeni brodovi su dobro poznat problem, koji ometa plovidbu.

Ali ima još mnogo toga što EIB finansira. Tokom poslednjih deset godina, uložili smo više od 4,5 mlrd EUR u Srbiju, najviše u sektoru saobraćaja, što uključuje ulaganja u drumove, plovne puteve, u obnovu i modernizaciju železnice. Finansiramo, takođe, privatni sektor, kroz kreditne linije za podršku malim i srednjim preduzećima (MSP). Sveukupno, zapravo, najveći deo našeg kreditnog portfolija – njegovih oko 43%, ili ugrubo 2 mlrd EUR – otišlo je tim kanalima za podršku MSP.

eKapija: Šta će biti prioritet EIB za ulaganje u Srbiji u narednom periodu?

- Kao prioritet, svakako, ostaje saobraćaj, posebno razvoj Transevropske mreže. Pomeramo se sa vidova transporta koji više zagađuju, sa puteva, ka "zelenijim" sistemima, najviše železnici. Imamo značajan projekat za unapređenje pruge Niš-Dimitrovgrad i radimo sa Vladom Srbije i sa našim partnerima iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na finansiranju potpune rekonstrukcije pruge Beograd – Niš, i dalje do Preševa. Takođe radimo i na unapređenju železničke veze do Šida i hrvatske granice i na niškoj železničkoj obilaznici.

eKapija: Dok radi na železničkim magistralama, Srbija uklanja stotine kilometara pruga...

- Samo da pojasnim ulogu EIB. Mi nismo promoteri projekata: ono što činimo, to je da finansiramo projekte koje promoviše Vlada. Naš cilj je, naravno, da pružimo podršku održivijim i "zelenijim" vidovima prevoza, i verujemo da bi uz pomoć modernizacije postojeća mreža mogla bolje da bude iskorišćena, što bi povećalo prelazak robe i putnika sa puteva na pruge. Možemo da finansiramo štagod se od nas traži, pod uslovom da se uklapa u našu strategiju, ali nismo, dakle, mi ti koji biramo šta će se raditi. Naš glavni cilj je razvoj međunarodnih pravaca, arterija koje povezuju Srbiju sa drugim državama, olakšavaju trgovinu i popravljaju povezanost sa regijom kao i sa EU. Bili bismo, međutim, srećni da pomognemo čak i razvoju regionalnih pruga, ali to mora da bude strategija vlade.

eKapija: Srbija sada već ima tradiciju podizanja kredita iz kineskih, ruskih, ili azerbejdžanskih izvora. Može li vaša institucija da podrži realnu alternativu, u smislu povoljnijih kamatnih stopa, na primer?

- Verujem da može. EIB je banka Evropske Unije, projekte finansiramo zajedno sa Evropskom komisijom. Nazivamo to "Team Europe Approach", a reč je o brendiranom imenu nastalom usled hitnog odgovora na kovid-krizu. Glavni projekti u okviru Strateškog investicionog plana obuhvataju 9 mlrd evropskih grantova i ukupno gotovo 30 mlrd EUR investicija u narednih pet godina.

Najbolje finansijske uslove u stanju smo da obezbedimo zahvaljujući "AAA" kreditnom rejtingu naše institucije, koji nam omogućava da se pojavimo na tržištu sa najpovoljnijim uslovima zaduživanja i da to prenesemo na korisnike naših usluga, odnosno na zemlje poput Srbije. Povrh toga, naša je prednost što sarađujemo sa Evropskom Unijom, u okviru čijeg investicionog plana je, dakle, raspoloživo 9 mlrd EUR – grantova, nepovratnih sredstava. To znači da konkretna država može da dobije pristup tim fondovima, da to "spoji" sa našim kreditom, što će sniziti cenu finansiranja bilo koje investicije i time je učiniti atraktivnijom. Daću vam primer: grantovi u finansiranju železničkih projekata mogu da idu do 40% troškova ukupne investicije. A kod prečišćavanja otpadnih voda, i do 70%!

eKapija: I taj model već funkcioniše?

- To je model koji zapravo radi od 2008, kada je Investicioni okvir za Zapadni Balkan profunkcionisao. To je ustanova koja daje zemljama kao što je Srbija pristup investicionim grantovima i tehničkoj podršci za projekte koji se odnose na povezivanje, konektiranost, u najširem smislu: od fizičke do digitalne povezanosti – na primer, širokopojasni internet je sada uključen među ove investicije, energetske mreže takođe.

Osim toga, obezbeđujemo da se izvođači, kao i konsultanti angažuju putem javnih nabavki, ne bismo li obezbedili da se prihvataju najbolje ponude. Proveravaju se i kontrolišu svi aspekti projekta, poput uticaja na prirodnu sredinu i na društvo. Sve se čini na najtransparentniji način.

Koliko je to sve povoljnije od drugih izvora finansiranja? Podsetiću da je za prugu na Koridoru 10, Beograd-Niš, nas izabrala Vlada Srbije. Naročito smo srećni zbog toga, jer je reč o velikom i važnom projektu, vrednom gotovo 2 mlrd EUR.

eKapija: Kada bi taj projekat mogao da počne?

- Moramo da budemo sigurni da je projekat adekvatno pripremljen. Jedan deo je, zapravo, spreman: očekujemo da će najveći deo koji se odnosi na radove na trasi pruge između Stalaća i Đunisa proći tendere tokom ove godine i da će do početka iduće godine radovi početi. Za kompletnu prugu, koja je ozbiljan objekat, potrebno je mnogo pripreme – između ostalog, i trasa postojeće pruge ne dozvoljava veće brzine i moraće da se "ispravlja".

eKapija: Koristi li Srbija raspoložive grantove u okviru tog projekta?

- Srbija je već tražila deo tog granta od Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Evropska komisija (EK) odobrila je 80 mil EUR za deonicu Stalać-Đunis. EK je odobrila i grant za uklanjanje potopljenih brodova iz Dunava.

__________

Fabrike baterija u Srbiji?

EIB finansira velike proizvodne pogone baterija u Evropskoj Uniji. One se koriste kao model za razgovore o mogućnosti da se ovde u regionu, možda baš u Srbiji, izgradi takva fabrika – kaže nam Alesandro Bragonci.
__________


eKapija: Da li ćete u budućnosti uopšte finansirati gradnju puteva?

- Nastavljamo da finansiramo puteve, naročito u smislu da pomognemo povezanosti, istovremeno pridajući povećanu pažnju održivosti i bezbednosti, posebno sekundarnih puteva širom Srbije. Postoji veliki broj mogućih projekata van tradicionalnih magistralnih pravaca. Osim postojećeg projekta, tražimo i nove, uz podršku EK. Radimo i na poboljšanju saobraćaja u gradovima, konkretno, za Niš je kroz grant obezbeđena tehnička podrška razvoju plana urbane mobilnosti.

eKapija: Prošle godine, EIB je izdvojio oko 560 mil EUR za mala i srednja preduzeća u regionu Zapadnog Balkana. Koliko se od toga odnosi na Srbiju?

- Rekao bih da je Srbija dobila najveći deo, posebno prošle godine, više od 290 mil EUR kredita. Imamo saradnju za Fondom za razvoj Srbije. Sve to je bilo u okviru odgovora na krizu izazvanu kovidom 19 – trebalo je pružiti podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) kako bi mogla da nastave rad, kao i da poprave svoje performanse i mogućnosti ekspanzije. Tradicionalni kanal za finansiranje MSP u privatnom sektoru su partnerske komercijalne banke. I u 2020. godini odobrili smo oko 105 mil EUR za podršku MSP. Razvijamo i nove forme podrške, imajući u vidu društvene efekte ulaganja, tako da posebno podržavamo preduzetništvo mladih, žena, kao i poslovanje kompanija koje zapošljavaju osetljive grupe.

eKapija: Posle kovid-krize, došla je ukrajinska kriza... Planirate li novi paket pomoći kao odgovor na nju i imate li povratne informacije od kompanija, malih i srednjih preduzeća, da li su uistinu uspeli da poboljšaju svoje poslovanje ili bar da ostanu "iznad vode"?

- Za MSP, obezbeđivanje likvidnosti je od suštinskog značaja za nastavak rada i to je najznačajniji deo naše podrške kroz banke. Neophodno je da obezbedimo da banke nastave da pružaju ovu vrstu podrške. Zajedno sa Evropskom komisijom planiramo još fokusiraniju podršku za ono što nazivamo instrumentima deljenja rizika u privatnom sektoru – drugim rečima, da EIB, zahvaljujući garancijama EK, pokrije deo rizika investicije. Tokom proteklih godina, likvidnost je postala manji problem za banke, usled niskih kamatnih stopa i sve je važnije podržati "apetit" da se rizikuje, da se investira, da se obezbedi finansiranje kompanija. Treba da dobiju određene instrumente koji bi im dozvoli da npr. smanje zahteve za kolateralima i da produže rokove dospeća.

Kriza u Ukrajini je, naravno, vinula cene energenata u nebo, što kompanijama daje razlog da potraže povoljnija rešenja, poput pristupa obnovljivim izvorima energije, npr. malim solarnim instalacijama. S tim u vezi, EIB sa svojim partnerima, UNDP-om i Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), podržava program po imenu Zelena agenda za Srbiju, koji finansira Evropska komisija: jedan od zadataka je i povećati investiranje MSP u izvore energije, tako da ćemo, na primer, ponuditi tehničku podršku bankama u tome.

Jedan deo Zelene agende za Srbiju pokrenut je nedavno i odnosi se na razvoj cirkularne ekonomije.

__________

Autoputevi, bolnice, univerziteti...

Sagovornik eKapije smatra da se u Srbiji možda i nedovoljno zna o obimu sredstava koja su u zemlju došla iz Evropske Unije.

Evropska investiciona banka je, na primer, finansirala južni i istočni krak Koridora 10, kroz Grdeličku i Sićevačku klisuru, a srpskom zdravstvu je tokom proteklih 20 godina obezbedila više od četvrt milijarde evra. Počelo je 2003. sa obnovom 20 bolnica, uzdiglo se na 200 mil EUR vredan projekat gradnje i obnove glavnih kliničkih centara. Podržani su, dalje, naučno-tehnološki parkovi u Nišu i Novom Sadu, kao i unapređenje univezitetskih laboratorija, prostora. Primer je beogradski Fakultet organizacionih nauka. Radi se na podršci dualnom obrazovanju. Za unutrašnje plovne puteve odvojeno je 100 mil EUR. Sa Kancelarijom za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Srbije pripremaju se projekti za poboljšanje sistema vodosnabdevanja. Lokalnim samoupravama se pomaže na polju trgovine, energetske efikasnosti... Digitalizacija je veliko polje rada: poslednji je ugovoren zajam od 70 mil EUR za razvoj 5G tehnologije i širenje 4G mobilne mreže. Ukupno, decenija vredna 4,5 milijarde evra.
__________


eKapija: Sarađujete li sa većim ulagačima u obnovljive izvore energije, poput vetroparkova?

- Razmatramo sa javnim službama i sa investitorima razvoj energije iz obnovljivih izvora. Novi i veliki investicioni projekti u ovoj oblasti su sve potrebniji, imajući u vidu aktuelne probleme u energetici. Moramo, međutim, da se postaramo i da sistem ima dovoljan kapacitet da prihvati nove obnovljive izvore energije i da se obezbedi balansiranje energije.

eKapija: Da li je teoretski moguće da vaša institucija finansira gradnju reverzibilne hidroelektrane u Srbiji?

- Naravno, moguće je. O tome razgovaramo sa vlastima, jer je to potencijalna investicija koja bi osigurala kontinuitet snabdevanja energijom. To je projekat od suštinskog značaja, koji, međutim, zahteva vreme, jer izuskuje dobru pripremu, s obzirom da postoje mnogi ekološki aspekti na koje se mora obratiti pažnja.

Mirko Radonjić
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.