NavMenu

Costel Stanca, generalni direktor Luke Konstanca - Udruženim snagama da maksimalno iskoristimo potencijal Dunava otvaranjem kontejnerskih linija

Izvor: eKapija Sreda, 09.12.2020. 08:12
Komentari
Podeli
Costel Stanca (Foto: Nacionalna kompanija za upravljanje morskim lukama Konstanca)Costel Stanca
Ukupan promet u prvih devet meseci 2020. godine u Luci Konsanca viši je nego u istom periodu prošle godine za 7%, a ukupni troškovi kompanije u ovom periodu beleže niži porast, za 5%, tako da se beleži implicitan rast indikatora profitabilnosti Nacionalne kompanije za upravljanje morskim lukama Konstanca (National Company Maritime Ports Administration SA Constanta), kao što su: bruto profit i produktivnost.

Ovi rezultati osiguraće trend rasta do kraja 2020. u poređenju sa 2019, kaže u intervjuu za eKapiju Costel Stanca, generalni direktor Luke Konstanca. Kako dodaje, deo ostvarenog profita koristi se za finansiranje investicija Luke Konstanca, u skladu sa investicionim programom kompanije.

Koja vrsta tereta je najzastupljenija?

- Od početka godine, promet žitarica konstantno raste, a ovogodišnji rezultati još jednom dokazuju da je Luka Konstanca na evropskom nivou, sa preko 16,3 miliona tona do kraja septembra, u poređenju sa 15,4 miliona tona u istom periodu prošle godine. Žitarice čine 36,3% ukupne robe koja prođe kroz morske luke u Rumuniji.

Sledeće vrste robe takođe imaju značajan udeo: sirova nafta, naftni derivati, prirodna i hemijska đubriva, ostala roba i čvrsta mineralna goriva.

Ukupan promet robe kroz rumunske morske luke iznosi 44,8 miliona tona u prvih devet meseci 2020, od čega se 33,9 miliona tona odnosi na morski, a 10,9 miliona tona na rečni saobraćaj. Prevoz kontejnera beleži količinu od 4.734.244 tona, ili 479.754 TEU, u prvih devet meseci 2020.

Koji je udeo kompanija iz Srbije u ukupnom prometu?

– Srbija izvozi žitarice u tranzitu kroz Luku Konstanca do Egipta, Irana, Italije, Južne Koreje, Libije, Malte, Španije, Sudana, Sirije, Kipra, Grčke, Izraela, Turske, Libana, Jordana i Alžira.

Srbija takođe uvozi, u tranzitu kroz Luku Konstanca, čvrsta mineralna goriva, đubriva, rudu gvožđa i otpadno gvožđe, obojene metale i odgovarajući otpadni metal, naftne derivate, sirove ili obrađene minerale, opremu, proizvode od metala i mašine iz zemalja kao što su: Rusija, Turska, Brazil, Egipat, Gruzija, Grčka, Turkmenistan, Kina i Južna Afrika. Veći prinosi žitarica u Srbiji u odnosu na prošlu godinu takođe će pozitivno uticati na promet kroz Luku Konstanca.

Ove godine, do kraja septembra, promet robe između Luke Konstanca i Srbije iznosio je 6,7 miliona tona i bio na nivou prometa iz 2019. godine. Prošle godine je zabeležen rekordan ukupan promet između Srbije i Luke Konstanca od 8,9 miliona tona.

Pozitivan razvoj prometa robe naglašava potencijal saradnje srpskih kompanija sa Lukom Konstanca. Proteklih godina, promet konstantno raste, čemu doprinose, najpre, žitarice, a zatim i đubriva, naftni derivati i obojeni metali i odgovarajući otpadni metal.

Koji su najveći izazovi sa kojima su se kompanije iz oblasti morskog i rečnog transporta suočile u proteklom periodu? Kako ste ih prevazišli?

– Tokom pandemije, čak i u periodu vanrednog stanja, rumunske morske luke radile su neometano, bez negativnog uticaja na uobičajene aktivnosti luke, ali uz poštovanje mera protiv širenja virusa korona.

Prilagodili smo svoje poslovanje i dali prioritet svim onim projektima koji imaju veze sa digitalizacijom Luke Konstanca i investicijama u ovoj oblasti koje za cilj imaju poboljšanje usluga, povećanje dinamike poslovanja i pouzdanosti, kao i poboljšano, transparentnije planiranje.

Napravljeni su značajni koraci ka uspostavljanju IT sistema posvećenog upravljanju aktivnostima i protokom informacija u Luci Konstanta. U pitanju je fleksibilna digitalna platforma za celu lučku zajednicu, koja radi u realnom vremenu i efikasna je u svim fazama lučkih procesa – Port Community System.

Tokom pandemije, kompanija Maritime Ports Administration podržala je lučke operatere i ponudila svoje objekte na korišćenje onima sa kojima su zaključeni ugovori o iznajmljivanju prostora. Fokusirali smo se na održavanje veza sa drugim lukama, na redovnim linijama. Trenutno je aktivno 16 kontejnerskih linija do Kine, Turske, Grčke, Izraela, Egipta, Ukrajine, Maroka, Malte itd.

Istovremeno, smanjenje ukupnog prometa robe u prvih devet meseci 2020. ostaje ispod prosečne vrednosti koja je zabeležena u mnogim međunarodnim lukama. Moramo da naglasimo da se ovde porede rezultati iz tekuće godine, napravljeni u uslovima pandemije, sa onima iz 2019, koja je rekordna godina za promet robe kroz morske luke u Rumuniji.

Gde vidite mogućnost za poboljšanje vodnog transporta u Srbiji?

- Plovnost Dunava je najvažniji aspekt veze sa Srbijom. Rumunija i Srbija su partneri na ovoj ruti, s obzirom da Srbija preko reke ima pristup Crnom moru, kroz Luku Konstanca. Smatram da moramo maksimalno da iskoristimo potencijal Dunava i da udružimo snage u tom poduhvatu, da bismo revitalizovali rečni transport tako što ćemo ponovo otvoriti kontejnerske linije.

U trenutnom ekonomskom kontekstu, srpske kompanije vidimo kao važne partnere za budući razvoj Luke Konstanca.

Šta očekujete od naredne godine?

- Optimistični smo, imamo važne razvojne projekte. U pripremi su projekti vredni gotovo 100 mil EUR, koji se finansiraju iz evropskih fondova. Radi se o ulaganju u lučku infrastrukturu.

Još jedan veliki projekat, u okviru Operacionog programa transporta, pod nazivom Master plan za putnu i prilaznu infrastrukturu u Luci Konstanca, podrazumeva radove u vrednosti od 70 do 100 mil EUR.

Ivana Milovanović

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.