NavMenu

Kristof Tiskens, predsednik UO EFSE - Dugoročni krediti za investicije su spas za malu privredu

Izvor: eKapija Ponedeljak, 28.10.2019. 15:21
Komentari
Podeli
(Foto: EFSE)
Evropski fond za Jugoistočnu Evropu (EFSE), od svog osnivanja 2005. godine isplatio je 429 mil EUR finansijskim institucijama u Srbiji, koje su to iskoristile za plasiranje 1,1 milijarde EUR kredita za mikro i mala preduzeća kao krajnje korisnike kredita, rekao je u intervjuu za eKapiju Kristof Tiskens, predsednik Upravnog odbora Fonda.

EFSE funkcioniše po principu javno-privatnog partnerstva razvojnih finansijskih institucija, donatora i privatnih investitora i ima za cilj da podrži ekonomski razvoj i prosperitet u JI Evropi putem investicija u mikro i mala preduzeća i poboljšanje životnih uslova domaćinstava, a kroz podršku lokalnim finansijskim institucijama.

Tiskens, koji je na različitim rukovodećim pozicijama u Nemačkoj razvojnoj banci KfW (koja je osnivač EFSE-a), stekao bogato iskustvo u razvijanju uspešnih praksi za investiranje u malu privredu, istakao je da je Srbija jedna od glavnih zemalja u portfelju Fonda.

On je ocenio da je potrebno uložiti napore za jačanje sektora mikro i malih preduzeća u Srbiji kako bi se dostigao nivo zaposlenosti i učešća male privrede u BDP-u kakav je u EU, dodavši da je uslov za to upravo veći pristup finansijama potrebnim za rast malih biznisa.


eKapija: U čemu je prednost mikrokreditnih fondova kao izvora finansiranja, a ujedno i donatorsko-investitorskog javno privatnog partnerstva u segmentu mikrokreidtiranja?

- Evropski fond za Jugoistočnu Evropu (EFSE) često nazivaju i "Preduzetničkim fondom" zbog naše misije da promovišemo rast biznisa kroz podršku infrastrukturi koja pogoduje poslovanju mikro i malih preduzeća u Jugoistočnoj Evropi i regionu Istočnog susedstva. Ta podrška se ogleda u investiranju u sposobnost lokalnih finansijskih institucija da izađu u susret potrebama sektora mikro i malih preduzeća. To praktično znači da ovim institucijama dajemo zajmove po tržišnim kamatnim stopama kako bi one mogle da finansiraju mikro i mala preduzeća kojima je to preko potrebno.
Uz to im pružamo i nefinansijsku podršku u formi tehničke pomoći, kako bi proširile svoje kapacitete za opsluživanje ovog segmenta privrede. Fond svoje partnere bira pažljivo, kako bismo osigurali da oni slede praksu dobrog upravljanja i odgovorne finansijske prakse. Jedan aspekt odgovornog, održivog finansiranja uključuje i pristup finansiranju u domaćoj valuti, što omogućava zajmoprimcima da investiraju u svoj biznis bez brige o fluktuacijama kursa.

EFSE ima jedinstvenu mogućnost da olakšava pozajmljivanje u lokalnoj valuti zahvaljujući našim višestrukim instrumentima zaštite od deviznog rizika, a jedan od njih je poseban sloj u strukturi fonda, omogućen doprinosima EU i nemačkog Saveznog ministarstva za saradnju i razvoj.
To je ujedno i primer snažne prednosti koju pruža EFSE-ov model javno-privatnog partnerstva. Kada je EFSE osnovan 2005. godine, bio je pionir u korišćenju javnog kapitala (razvojnih finansijskih institucija poput KfW-a i donatora poput EU), kao svojevrsnog "vazdušnog jastuka" za rizik prilikom privlačenja privatnih investicija. Kombinovanjem javnog i privatnog novca u jedan namenski fond, EFSE je uspeo da kanališe više investicija i na taj način stvori veći uticaj nego što bi to mogla imati bilo koja od ovih institucija ili sektora.

eKapija: Koliko je važna finansijska podrška malim firmama, s obzirom da su one nosici razvoja privrede u svakoj zemlji?

- U pravu ste, oni su zaista motor ekonomskog razvoja i rasta zaposlenosti u ciljnim regionima Fonda. Ipak, mikro i mala preduzeća imaju posebne finansijske potrebe i izazove u poređenju sa većim preduzećima. Kao prvo, mikro i mala preduzeća često nemaju isti nivo kolaterala koji veća preduzeća mogu da ponude bankama, pa finansijske institucije mogu da zahtevaju neke smernice u vezi sa stvaranjem finansijskih proizvoda koji su priuštivi i odgovarajuće veličine za ove korisnike kredita. Razvojni fond EFSE-a specijalizovan je za podršku finansijskim institucijama u pronalaženju njihovih praksi finansiranja mikro i malih biznisa. Drugo, pristup finansijama može biti izazovan u ruralnim sredinama. Tu mi nastupamo sa našim fokusom na finansijsku tehnologiju - fintech, internet i mobilno bankarstvo, kreditno bodovanje i slično, mogu pomoći da se finansiranje proširi i na zanemarene grupe.

eKapija: Koji su najbolji načini finansiranja sektora male privrede?

- Otkrili smo da je davanje dugoročnih kredita za podršku investicionim ciklusima najbolji način za podršku razvoju mikro i malih preduzeća. Zato EFSE nastoji da kroz širenje kapaciteta lokalnih finansijskih sektora upravo ove zajmove stavi na raspolaganje malim biznisima koji žele da razviju svoje poslovanje. Na ovaj način, EFSE podstiče stvaranje novih radnih mesta i doprinosi ekonomskom razvoju u zemljama u kojima posluje.

eKapija: Kako ocenjujete sektor mikro i malih preduzeća u Srbiji?

- Mikro i mala preduzeća sastavni su deo srpske ekonomije, koji generiše gotovo 40% radnih mesta i preko 25% BDP-a zemlje. U Srbiji ima puno marljivih preduzetnika! Ipak, u Evropskoj uniji, ove brojke su oko 50%, odnosno 40%. To znači da je potrebno uložiti napore za jačanje sektora mikro i malih preduzeća u Srbiji kako bi se dostigao nivo EU, a to se može učiniti kroz veći pristup finansijama potrebnim za rast.
(Foto: EFSE)

eKapija: Mala preduzeća u Srbiji teško dobijaju sredstva. Šta je razlog tome i kako to promeniti, kako bi podstakao razvoj i obezbedila održivost rasta male privrede?

- Banke nerado finansiraju mala preduzeća, ne samo u Srbiji, već i uopšte. Samo nekoliko banaka podržava ovaj sektor, posebno nakon finansijske krize. To je uglavnom zbog toga što su mala preduzeća prva osetila negativne efekte finansijske krize. Ipak, smatram da će održiva makroekonomska stabilnost, poboljšanje ukupnog poslovnog okruženja, rastuća profitabilnost i proces pristupanja EU, narednih godina raditi u korist privatnih investicija, posebno u sektoru malih preduzeća u vašoj zemlji.

eKapija: Koje su prednosti pozajmljivanja kod EFSE-a u odnosu na druge izvore kreditiranja?

- Mnoge. EFSE ima dokazanu dugogodišnju saradnju sa svojim partnerima. Ipak, treba još jednom napomenuti da EFSE ne pozajmljuje direktno pojedinačnim preduzećima, već lokalnim finansijskim institucijama koje opslužuju male biznise, kao i domaćinstva sa malim primanjima. Mi verujemo da je ulaganje u sposobnost sopstvenog finansijskog sektora u zemlji da služi lokalnim malim preduzećima, ključ za dugoročni razvoj. Kroz ovaj pristup takođe se maksimalno može iskoristiti i mreža lokalnog partnera i njegovo poznavanje tržišta. Kada ulažemo u finansijsku instituciju, usko sarađujemo sa tim partnerom kako bismo identifikovali potrebe malih biznisa i strategiju rasta i razgovaramo o tome kako im možemo pomoći da ispune i jedno i drugo. Zajedno ocenjujemo tržište, dajemo preporuke i razvijamo prilagođeni paket tehničke pomoći kako bismo ubrzali uspeh. Trenutno imamo 69 ​​pouzdanih partnerstava iz 16 zemalja, uključujući komercijalne banke, lizing kompanije i mikrofinansijske institucije. Naši ulagači vraćaju nam se iznova i iznova kako bismo obnovili partnerstvo - neki su deo porodice EFSE već više od decenije.

eKapija: Postoje li neki specifični uslovi za finansiranje, generalno uzevši?

- Da. Finansijska institucija koja uzima zajam od EFSE-a mora da se obaveže da će omogućiti dugoročno investiranje za mikro i mala preduzeća i/ili domaćinstva sa niskim prihodima. To često uključuje i pružanje tehničke pomoći u korist krajnjih korisnika kredita. Pored toga, naši partneri moraju pokazati sposobnost dobrog upravljanja i odgovorne prakse finansiranja.

eKapija: Kakav je odziv finansijskih institucija u Srbiji kada je reč o partnerstvu sa Fondom?

- Kao što sam već rekao, pored dugoročnog finansiranja, EFSE takođe pruža i podršku svojim partnerima za investiranje u izgradnju kapaciteta kroz EFSE Development Facility. Do sada je EFSE uložio 1 mil EUR u preko 37 projekata za ovu svrhu u Srbiji. Primeri ove vrste podrške uključuju širok spektar aktivnosti, od razvoja sistema ocenjivanja i mobilnih aplikacija, do omogućavanja efikasnih usluga osiguranja za mikro i mala preduzeća. Takođe smo sproveli projekte bankarskog sektora, u kojima smo promovisali finansiranje poljoprivrednog lanca vrednosti ili organizovali radionice o upravljanju imovinom i obavezama u skladu sa Bazel III standardima i tako dalje.

eKapija: A imate li povratnu informaciju o interesovanju firmi za vaše zajmove, posebno u domenu startapa?

- U poslednje dve godine u Srbiji smo videli povećanu potražnju za kreditima uopšte. Srbija se transformisala u stabilnu, rastuću ekonomiju sa niskom inflacijom, sa fiskalnim suficitom, opadanjem javnog duga, značajno smanjenim spoljnim neravnotežama i oporavkom tržišta rada. Zajedno s ovim pozitivnim kretanjima, bankarski sektor je u 2019. godini zabeležio snažan rast od preko 10%. EFSE izlazi u susret ovoj povećanoj tražnji za ulaganjima omogućujući namensko finansiranje finansijskim institucijama koje ispunjavaju naše kriterijume za odgovorno finansiranje, dobro upravljanje i posvećenost kreditiranju preduzetnika i domaćinstava sa malim primanjima. Razvojni instrument EFSE ne samo da pomaže ovim partnerima da popune tehničke praznine u svojoj sposobnosti da opsluže ovu ciljnu grupu, već sarađuje i sa lokalnim preduzetničkim organizacijama, poput SmartKolektiva, kako bi podržao sektor mikro i malih preduzeća, uključujući i startap, u smislu razvoja veština, umrežavanja, pristupa šansama za finansiranje i još mnogo toga.

eKapija: Šta su sledeće aktivnosti EFSE u Srbiji?

- Fond će nastaviti da širi svoje prisustvo u zemlji nudeći finansiranje u lokalnoj valuti i radeći sa partnerskim finansijskim institucijama za podršku preduzetnicima kroz mere podrške kao što su, na primer, akceleratorski programi.

eKapija: Imate li neke finansijske savete za mikro i mala preduzeća?

- Moj savet je da ulažu u svoje poslovanje, posebno kroz inovativne proizvode i usluge koji omogućavaju veći prodor na tržište ili ulazak na nova tržišta. Poslužio bih se poslovicom: "Razmišljajte globalno, radite lokalno".

Branislava Petrović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.