NavMenu

Jovica Božić, vlasnik kompanije "Božić i sinovi" - Ulažemo 10 mil EUR u nova postrojenja za reciklažu

Izvor: eKapija Utorak, 23.12.2014. 12:48
Komentari
Podeli

Jovica BožićJovica Božić
Kompanija "Božić i sinovi" planira da u narednom periodu uloži 10 mil EUR u nova postrojenja za reciklažu u okolini Pančeva. O tim novinama, kao i o položaju reciklera i unapređenju oblasti zaštite životne sredine za "eKapiju" govori Jovica Božić, vlasnik kompanije "Božić i sinovi".

eKapija: Sektor zaštite životne sredine je od formiranja nove Vlade prešao iz Ministarstva energetike u Ministarstvo poljoprivrede? Kakvi su utisci do sada?

- Formiranjem nove Vlade tokom tekuće godine, životna sredina zadržala je status "podstanara", ali ovog puta u Ministarstvu poljoprivrede. Životna sredina je oblast koja zahteva permanentno posmatranje i usaglašavanje sa okruženjem, pre svega sa direktivama EU. Prelaskom iz jednog u drugo, po strukturi i kompleksnosti slično ministarstva, ali nimalo srodno, mi smo ponovo u gubitku. Svaka administrativna promena koja je pratila ove izmene učinila je da izgubimo mnogo vremena. Životna sredina u Srbiji ima ogromne probleme – urušen funkcionalni sistem, ukinut sistem finansiranja, evidentna je potreba za održivim sistemom i dr. S druge strane, srpska zelena industrija ima ogromne kapacitete.

eKapija: Zalažete se za formiranje posebnog ministarstva zaštite životne sredine?

- Takvo ministarstvo moglo bi da se u potpunosti posveti problemima životne sredine i unapredi njenu zaštitu. Pogotovo u trenutku kada su pred Srbijom brojne obaveze potrebno je ispuniti evropske standarde, i u trenutku kada je otvoreno Pregovaračko poglavlje 27 tokom koga se razmatraju oblasti horizontalnog zakonodavstva, kvaliteta vazduha, zaštite od buke, upravljanja otpadom, zaštita prirode, hemikalije, kontrola industrijskog zagađenja i upravljanje rizikom i klimatske promene.

Posebno ministarstvo je savet Evropske komisije i o tome se priča još od rekonstrukcije Vlade premijera Ivice Dačića, pa i danas kada se ponovo pominje rekonstrukcija Vlade. Na sastanku prilikom posete delegacije Nemačke Srbiji, koji je sredinom novembra održan u Beogradu, našoj je državi preporučeno upravo osnivanje posebnog ministarstva za oblast zaštite životne sredine, ili barem utvrđivanje veće odgovornosti za rad u toj oblasti unutar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, ali i zatvaranje ilegalnih otpada i kompanija koje nelegalno posluju u oblasti upravljanja otpadom.

eKapija: Da li je Vaša kompanija isplaćena za potpisane ugovore o preradi otpada u 2013. godini?

- U novembru nam je isplaćen kompletan iznos za 2013. godinu. Kašnjenje novca je usporilo rast količina sirovina koje prikupljamo i tretiramo. Neki operateri su bili i blokirani od banaka, ali novac je ipak stigao u poslednjem času i svi smo ponovo pokrenuli sve kapacitete za sakupljanje, otkup i tretman. Verujem da će naš rezultat u ovoj godini biti za oko 20% bolji nego u 2013. godini. Da nismo imali finansijskih problema, odnosno da je novac od države stigao na vreme, ovogodišnji rezultat bi bio 60-90% veći.

eKapija: Raspisan je konkurs za podsticajna sredstva za reciklere za 2014. godinu, koji traje do kraja januara sledeće godine. Šta očekujete od ovog konkursa?

- Godišnji konkurs je nekada bila zakonodavna obaveza Fonda za zaštitu životne sredine. Operateri su mogli da apliciraju za sredstva kvartalno. Fond je obrađene i usaglašene zahteve operatera isplaćivao u roku od 45 dana nakon apliciranja. Nakon usvajanja zakona o ukidanju Fonda, sistem je zakomplikovan i nastali su problemi. Novac od taksi obveznika se sliva u republički budžet i koristi se pravilima finansiranja javnih troškova. Nastaju problemi nadležnosti, solventnosti, usaglašenosti sa planom korišćenja budžetskih sredstava. Operateri više ne mogu da računaju na sredstva kvartalno, sve zavisi od budžeta ili rebalansa.

(Foto: NicoElNino/shutterstock.com)
Po aktuelnom konkursu imali smo inspekcijske kontrole prva tri kvartala. Validaciju kontrole, potkrepljenu finansijskim instrumentom - ugovorima nemamo. Ovo je novonastali sistemski problem, pa samim tim, nemamo ni potvrdu prethodnog rada, niti finansijski obračun. Kontrolu četvrtog kvartala očekujemo tokom januara. Nadam se da ćemo ujedno početkom naredne godine sa Ministarstvom – državom, potpisati ugovore za posao urađen tokom 2014. godine. Ugovorom, država postaje naš poslovni partner, te preuzima obavezu da nam iz budžeta isplati podsticajna sredstva za tretirane količine.

eKapija: Najavljivano je formiranje budžetskog fonda za zaštitu životne sredine, a pojavljuju se ideje za osnivanje Nacionalnog zelenog fonda. Koliko je izvesno formiranje takvih fonda? I šta bi to značilo za reciklere?

- Fokus je na identifikaciji novog sistema finansiranja životne sredine. Komisija EU predlaže što brže uspostavljanje sistema finansiranja i podizanje administrativnih kapaciteta. Finansiranje direktno iz budžeta kao sada je neodrživo, veoma je rizično i nesigurno. Finansiranje u oblasti životne sredine mora da ima sigurne i transparentne izvore i namensko korišćenje, a to je državna, vanbudžetska, nezavisna finansijska institucija, kako god se ona zvala. Ovakva institucija je neophodna i za finansiranje projekata koji se mogu sufinansirati iz IPA fondova, kao i drugih EU fondova. Što pre bude oformljena posebna finansijska institucija odnosno fond, to ćemo pre pokrenuti investicije u nova postrojenja, nove tehnologije, ali i u nova radna mesta.

Odgovorno tvrdim da je reciklažna industrija jedna od retkih privrednih grana koja ima rast, a ako bi bio uveden fond, siguran sam da bi imali najveći privredni rast u Srbiji i da bi zaposlili direktno i indirektno još nekoliko hiljada ljudi.

eKapija: Šta bi država trebalo da uradi kako bi se poboljšao poslovni ambijent za reciklere?

- Najveći izazov pred donosiocima odluka u ovom trenutku je obezbediti adekvatan i održiv izvor finansiranja investicija u životnu sredinu, kojih je u državi jako malo. Usled nedostatka jasnih strategija razvoja, nezrelih tržišnih uslova i zanemarivanja osnovnih postulata održivog razvoja, u Srbiji se ne može smatrati uspešnom primena principa "zagađivač plaća" i principa "produžene odgovornosti". Efikasna primena ekonomskih instrumenata mora biti zakonski definisana i tržišno zasnovana. Ekonomski instrumenti treba da obezbede sigurne izvore finansiranja zaštite životne sredine, odnosno da poboljšaju stepen zaštite životne sredine. Neophodno je definisati efikasan sistem kontrole naplate svih finansijskih obveznika, kao i transparentnu kontrolu namenskog korišćenja finansijskih sredstava.

Neophodno je sprovesti primenu principa "produžene odgovornosti" proizvođača, jedan od načina mogao bi da bude preko trgovinskih lanaca i distributera, što je slučaj u mnogim zemljama sveta i Evrope. U Švajcarskoj su npr. trgovinski lanci glavni "kanal" za povratak otpadnih električnih i elektronskih uređaja. Tu su maloprodajni objekti identifikovani kao glavne tačke za pristup vraćenoj opremi. Istovremeno, ne treba zanemariti ni uvažavanje teritorijalne pripadnosti, kako bi troškovi transporta bili manji, a transport sigurniji.

Trgovanje opasnim otpadom u funkciji stimulacije je nedopustivo, i kao takvo se primenjuje jedino u Srbiji. Opasan otpad je neophodno bezbedno zbrinuti i nikako trošiti novac u cilju stimulacije. Zbog znatno većih troškova sakupljanja, transporta, skladištenja, tretmana i konačnog zbrinjavanja u odnosu na nižu finansijsku dobit koja se ostvari plasmanom dobijenih sekundarnih sirovina nakon tretmana, neophodno je nadoknaditi novonastali finansijski debalans. Nastali debalans se nadoknađuje putem sistema finansiranja.

Jednako je nedopustivo da, kada je reč o pravnim licima, operateri postrojenja za tretman opasnog otpada do istog dolaze putem javnog nadmetanja, po principu "ko plati više". Ovo usvojeno pravilo trgovanja opasnim otpadom mora da bude iskorenjeno, a novac se mora namenski koristiti, što bi trebalo sprovesti sistemom inspekcijskih službi raznih nadležnosti. Danas su recikleri prinuđeni da plaćaju otpad koji bi trebalo od generatora da preuzimaju bez nadoknade. Tako umesto da novac koriste za povećavanje kapaciteta i razvoj sakupljačke mreže, novac troše na otkup. Kada bi bio uveden finansijski red, odnosno, kada bi svi obveznici plaćali ekološku nadoknadu, a generatori predavali, umesto što prodaju svoj opasan otpad, finansijsko opterećenje prodajne cene proizvoda bi bilo manje. To bi za posledicu imalo i niže cene prodaje svih EE proizvoda. Kako bi to bila lepa vest za privredu i krajnje kupce.

eKapija: Planirate da izgradite postrojenje za reciklažu električnog i elektronskog otpada. O čemu je reč?

- Da bismo održali korak sa najboljima i da bi se još bolje pozicionirali, kako u Srbiji tako i u Evropi, planiramo da deo profita koji smo ostvarili i uz pomoć bankarskih kredita kupimo novo postrojenje za reciklažu EE otpada. Naš cilj je da iz otpada dobijemo što veće količine sirovina kao što su bakar, aluminijum, gvožđe, plastika...

Druga faza razvoja je - urbano rudarstvo. Radimo na idejnom tehnološkom projektu izgradnje postrojenja za preradu automobilskih i drugih katalizatora, za valorizaciju plemenitih metala iz raznih oblika i vrsta otpada. Namera nam je da modernim tehnološkim procesima dobijamo platinu, paladijum, cink, zlato, olovo...

Realizacija novih tehnoloških rešenja za tretman otpada zahteva koherentnost više propisa, čije su nadležnosti definisane različitim zakonima. Posle 2020. godine biće znatno teže nego danas izvoziti opasan otpad u zemlje EU. Državna strategija je otvarati postrojenja za tretman otpada. Strategija nas investitora je da otvaramo ista postrojenja, ali postoje barijere. Velika je neusaglašenost zakona o upravljanju otpadom i planskih urbanističkih dokumenata. Gotovo nijedan lokalni planski dokument nema lokacije sa smernicama za delatnost sa otpadom. Ako i ima, onda se odnosi na komunalni otpad, a nikako na opasan otpad. Pomenute barijere moraju hitno da budu uklonjene, kako bismo došli do rešenja. Dok god bude prepreka i dok ne bude jasno definisano gde šta može da se odlaže, tretira i prerađuje, Evropa nam neće biti bliže.

eKapija: Kada bi to moglo da bude realizovano? I kolika će biti vrednost investicije?

- Prvu fazu investicije realizovaćemo, nadam se u prvom kvartalu 2015. godine, pod uslovom da država ispuni sve zakonske obaveze, raspiše neophodan konkurs i potpišemo ugovor za podsticajna sredstva na osnovu količina EE otpada koje smo tretirali u 2014. godini, a koje nam je inspekcija zapisnicima overila.

Druga faza zavisi od izrade Generalnog plana regulacije za naseljeno mesto Omoljica, odnosno njenu privrednu zonu, gde planiramo da investiramo. Bitno je da planskom dokumentacijom bude omogućena gradnja na toj lokaciji. Ako to ne bude predviđeno planom, ni najbolje svetske tehnologije neće imati šansu za implementaciju.

U državi se svakodnevno govori o privrednom razvoju i otvaranju novih radnih mesta, a s druge strane ona ne stvara jasne i čiste zakonske i planske mogućnosti za gradnju istih. To mora pod hitno da se promeni jer u protivnom neće biti ni razvoja, ni napretka, pa tako ni zapošljavanja. Ludost je da IT komponente i podsklopove izvozimo u Evropu, a da drugi iz njih vade vredne i plemenite metale, umesto da to radimo mi u našoj državi. Srbija se ne može pohvaliti stranim investitorima u reciklažnu industriju iz samo jednog razloga - zbog nedefinisane zakonske i planske dokumentacije. Vrednost naših planiranih investicija biće veća od 10 mil EUR, a plan je i da direktno zaposlimo najmanje oko sto radnika i indirektno više od hiljadu.

Želeo bih da naglasim da ovo nije prazna priča. Neka nam država omogući da uložimo i gradimo, a mi ćemo to i uraditi. I ne samo mi, već i mnogi drugi, ali isključivo na jasno definisanim lokacijama i uz postojanje jasnih zakonskih propisa.

Zelena industrija je najbolja grana za investiranje u celom svetu, a posebno u Srbiji jer ovde još uvek ne postoji prava konkurencija i tek smo na početku razvoja. Na državi je da nam to i omogući.

S.O.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.