NavMenu

Dobar pogled sa vode ili mazohizam - Da li su Srbiji potrebne grandiozne marine?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 24.12.2012. 14:39
Komentari
Podeli

Marina ApatinMarina Apatin

U Beogradu ima između 15 i 20 raznih privezišta za plovila, ali ne postoji nijedna kategorisana marina. Dobra vest za ljubitelje nautike je novo mesto za plovila u prestonici. Reč je o marini i zimovniku u sastavu komleksa "Marina Oasa" na Dunavu.

Kako "eKapija" saznaje, već na proleće jahte i čamci će moći da uplove u gročansku marinu.

- Osnovan je nautički klub u Grockoj i registrovan je za sve sportove na vodi. Radovi na uređenju marine su u toku, uređena je priobalna zona, a u toku je izgradnja pontona za marinu. Kapacitet marine je 30 plovila, dok zimovnik može da primi više čamaca. Početkom nautičke sezone počeće da funkcioniše marina koja će potom dobiti i odgovarajući broj sidra odnosno kategorizaciju – kaže u razgovoru za "eKapiju" Dragan Jovanović, direktor vlasnik kompleksa "Marina Oasa".

Kompleks u Grockoj najavljen je kao nautički raj jer će osim ušuškane marine, turistima sa rečnih kruzera i drugih plovila na raspolaganju biti i mnogi sadržaji kao što su hotel sa aprtmanskim delom, sportski tereni i dvorane, otvoreni i zatvoreni bazen, kao i uređena plaža na Dunavu.

Nautičari su izgradnju marine očekivali i na površini od 14 ha na Adi Ciganliji. Urađeno je 2008. idejno rešenje za marinu od 600 vezova u Čukaričkom rukavcu, ali se od tog projekta odustalo.

Takođe, izgradnja grandiozne marine 2011. najavljena je na Dorćolu gde je kompanija GBES trebalo da izgradi ekskluzivni stambeno-poslovni kvart sa marinom za 150 vezova, ali ceo projekat vredan 160 mil EUR kasni.

"Marina Oasa""Marina Oasa"

Prošlogodišnja najava marine u Surčinu, na 13. kilometru od beogradskog ušća sa leve strane reke Save, pobudila je novu nadu nautičara. U planu je izgradnja marine vredne 4,5 mil EUR za 60 plovila, kategorije sa 4 sidra. Kako saznajemo u toj beogradskoj opštini, realizacija projekat marine je u zastoju.

- Krajem 2011. urađeno je idejno rešenje marine. Pripreman je projekat po pozivu IPA Adriatic za izradu glavnog projekta i izgradnju marine ali taj projekat nije prošao arbitražu EU tako da se stalo sa daljim angažovanjem na temu izgradnje do raspisivanja nekog novog poziva EU – rekli su za "eKapiju" u opštini Surčin.

Izgradnja velike marine najavljena je i u Smederevu. Mesto za 150 plovila, hotel i zatvoren bazen procenjeni su na oko 60 mil EUR.

Da li su Srbiji potrebne grandiozne marine?

Đorđe Radovanović, predsednik Grupacije za nautičku privredu PKS i vlasnik i RTD "Nautika" Zemun, kaže u razgovoru za "eKapiju" da je problem u Srbiji što nisu sve marine kategorisane jer do skoro nije usvojena kategorizacija.

- Prema najnovijoj kategorizaciji marina u Srbiji prema pravilniku koji važi od sredine 2011. označavaju se kao marine sa 1, 2, 3 ili 4 sidra. Marine za koje se poslednjih godina rade idejna rešenja su grandiozne marine, ali je problem što u Srbiji nemamo klijentelu za takve objekte. Marina u Apatinu je velikog kapaciteta, ali kad pogledate plovila koja se čuvaju u toj marini samo je nekoliko skupljih objekata, sve drugo jeftiniji objekti koji ne podnose visoku cenu čuvanja tih čamaca, pa velika marina onda nije isplativa – kaže naš sagovornik.

Marina SurčinMarina Surčin

Nautičari su mišljenja da su Srbiji potrebne turističke luke i pristani, a potom marine, i ukazuju na problem skupih marina.

- Marine u Smederevu, Surčinu, Grockoj, Dorćolu nisu grandiozne već su to projekti srednjih i malih marina, ali su planirana ulaganja grandiozna. Već više od 20 godina uzalud govorim o objektu koji se zove višnamenski pristan. Provodeći dosta vremena na vodi vremenom se stekne nešto što mi nautičari zovemo "pogled sa vode". Većina ljudi, kompletnu problematiku priobalja, uređenja ambijenta i njegove funkcionalnosti posmatra sa kopna. Poenta nautičara je u posmatranju sa vode: kako da pristanemo, gde da izađemo iz plovila, gde da sipamo gorivo, gde da kupimo hranu i piće za jednodnevni izlet ili višednevni boravak na vodi, gde možemo da se bezbedno okupamo. Kad uradimo 500 pristana onda možemo da gradimo marine ili nautičke centre – objašnjava za "eKapiju" Krsta Pašković, predsednik Udruženje nautičara "Dunavski propeler".

Pašković ističe da je pozitivno rešenje novo pristanište u Apatinu koje donosi i prihode, ali ukazuje da je marina u tom gradu mogla da se izgradi za 30 pa 40% novca manje i da bude mnogo funkcionalnija.

Predsednik Grupacije za nautičku privredu PKS ukazuje da je jedini objekat u Srbiji koji može da se podvede pod višu kategoriju upravo apatinska marina.

- Marina u Apatinu ima sve što bi savremena marina trebalo da ima osim hotelskog dela ali i to se planira. Urađena je na savremenim plutajućim pontonima koji su rađeni betonski što je trend u svetu u poslednje vreme. Nije neophodno da imamo ekstra skupe marine gde će biti i dosta skup boravak, ali je potrebno da nautičari znaju šta ih čeka, gde mogu da se snabdeju gorivom, da servisiraju objekat, da se snabdeju namirnicama. Što više sadržaja ima koji su višeg nivoa usluga to će marina privući više posetilaca – navodi Radovanović.

Kako su za naš portal rekli u JP "Putničko pristanište i marina Apatin" u ovoj godini u apatinsku marinu i pristanište pristalo je ukupno 72 jahte iz Nemačke, Austrije, Švedske, Mađarske, Hrvatske, Francuske, SAD-a i 44 broda među kojima su i putnički.

- U narednom periodu planiramo da uložimoe znatno veće napori u promociju našeg preduzeća, ali i u dopunu postojećih sadržaja. Tako da će u sklopu apatinske marine postojati 400 vezova (120 za veće jahte), prostor za suvi vez, info centar, 8 studio apartmana, 10 javnih kupatila, restoran, čuvarska služba, menjačnica. Takođe, u okviru kompleksa će biti i suvenirnica, sala za seminare, 140 kabina za pecaroše, prostor za pranje i sušenje veša, benzinska pumpa na vodi, prodavnica nautičke opreme, bicikli za iznajmljivanje, brodić za turističko razgledanje Gornjeg Podunavlja, ronilački klub, Udruženje sportskih ribolovaca, Klaster transporta i logistike Vojvodine – navodi za naš portal Marija Pavić, zamenica v.d. direktora JP "Putničko pristanište i marina Apatin".

Marina ApatinMarina Apatin

Koja su pogodna mesta za marine u Srbiji?

Osim u Apatinu, Dunav je pogodan i za marine u drugim mestima. Zavod za urbanizam Vojvodine 2006. godine izradio je Studiju mreže marina kojom utvrđeno 56 potencijalnih lokacija, od kojih je 13 identifikovano kao primarno: Novi Sad (zimovnik), Sremski Karlovci, Apatin, Kanal Bogojevo, Veliki Kanal, Bačko Novo Selo, Tikvara, Beočin, Stari Slankamen, Stari Banovci, Ušće Tamiša, Kovin (zimovnik) i Stara Palanka.

Kako je ranije najavljivano, marina u Smederevu trebalo je da bude polazna osnova za koncept razvoja marina na čitavom toku Dunava, međutim, kako saznajemo u toj opštini, taj projekat je za sada stopiran.

Đorđe Radovanović vidi Smderevo kao jednu od najpogodnijih lokacija za marine "jer je na tom prostoru rečica koja se uliva u Dunav".

- Najlošije bi bilo da se napravi skupa marina koja neće moći ni da se održava, a kamoli da se isplati. Ta lokacija je u blizini Smederevske tvrđave pa turistima može da ponudi i raznovrsne sadržaje. Izgradnja prevodnice na Bezdanu je bitan uslov za razvoj nautičkog turizma na kanalima Dunav-Tisa-Dunav. Taj kraj je fantastičan za nautički turizam, čista je voda ambijent u kojem su kanali je prelep - tu ima dosta istorijskih i kulturnih objekata koji bi nautičari mogli da obiđu.

Naš sagovornik predlaže i lokacije u Zemunu, jer bi takav objekat u blizini imao mesta za snabdevanje namirnicama, kulturno-turističke sadržaje.

- Zemun je i geografski postavljen da tu mogu da se naprave savremene marine što nije slučaj sa marinom Apatin koja je malo po strani. U ovom trenutku Zemun ima nekoliko nautičkih klubova nekoliko marina na veoma visokom nivou. Barem dve imaju tehničke uslove da mogu da budu kategorisane u višu kategoriju, a to su marina "Nautek" i marina "Goga".

Krsta Pašković napominje da su dobre lokacije za marine mesta zaštićena od vremenskih promena i nepogoda.

- Marine se ne mogu graditi na plovnim putevima i otvorenim vodnim tokovima kao što je sada slučaj u Srbiji. Generalno sagledano svaki veći nautički resurs kao što su Novi Sad, Beograd, Smederevo i možda još nekoliko gradova bi trebalo da ima po jednu skromnu marinu odnosno mesto gde može da se dobije kompletna nautička usluga. Ostala mesta neka izaberu investitori koji zele da izgrade marinu a lokalna vlast treba da im pomogne i za početak ih oslobodi svih taksi i nameta jer u protivnom jos 100 godina ništa se neće desiti u srpskom podunavlju – kaže Pašković.

Marina ApatinMarina Apatin

Koji su problemi u nautičkom turizmu Srbije?

Predsednik Udruženje nautičara "Dunavski propeler" smatra da problema u nautičkom turizmu Srbije nema, pošto nema ni nautičkog turizma.

- Osnovni postulat, danas opšte prihvaćen u celom svetu, nautičkog turizma je "aktivno bavljenje rekreacijom u vodnom ambijentu". Ovakva definicija drži po strani, sa jedne strane sportove na vodi (nije rekreacija), ali sa druge strane i velike brodove-hotele na vodi (statični boravak). Nautički turizam u celoj Evropi je razvojna grana privrede. Za tako nešto naše institucije, kao ni odgovorni pojedinci u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi nemaju sluha – to, za njihove kriterijume, suviše dugo traje, duže od njihovog mandata.

I predsednik Grupacije za nautičku privredu PKS se slaže da je nautika u Srbiji na niskom nivou, a da je putnički saobraćaj na rekama zamro.

- Problem je kompletna organizacija nautičkog turizma. Mi kao Grupacija za nautički turizam Srbije borimo se već gotovo 20 godina sa nekim stvarima i na žalost smo na početku. Imali smo sankcije što je uticalo na pad nautičkog turizma, pa se mnogi ljudi ni danas ne usuđuju da plove Dunavom kao eho prošlih vremena. Postoji problemi vezani za zakonsku regulativu - do skora brodovi i strani čamci bio je problem oko administracije ulaska plovila u Srbiju, oni do skora praktično nisu mogli da izađu van plovnog puta Dunava jer kad god bi pristali uz obalu morali bi da se ponovo prijavljuju carinskim i policijskim službama Dunava, pa nautičari idu na druge reke i kanale. To ni sada zakonom sada nije regulisano stim što se na taj zakom gleda liberalnije.

Osim negativnog utiska od 90-tih godina prošlog veka, problem je i što se nedovoljno shvataju potencijali Srbije u ovom polju.

- Potrebno je da se prvo identifikuju svi objekti u nautičkom turizmu i da se napravi mreža, da se organizovano ponudi strancima, kako bi ono mogli da planiraju svoj put kroz Srbiju da ne idu na neviđeno, i da se potom kako se bude razvijalo podiže usluga u svim tim objektima - objašnjava Radovanović.

Nautičari smatraju da nemaju osnovne uslove da se bave nautikom, a nepostojanje pristaništa, luka i marina je samo jedan od problema.

- Prvo i osnovno je da kod nas važi pravilo ko ima čamac taj je bogataš. Znači prvi problem je da nemam prava da imam čamac ako je to moj hobi i odmah sam izložen državnim organima za neki namet. Biti nautičar u Srbiji je svojevrsni mazohizam. Uložiti novac u plovilo (bez obzira da li govorimo o nekoliko stotina evra ili nekoliko hiljada, ili, čak nekoliko desetina hiljada) u okruženju u kome nemate ni gde da bezbedno pristanete, ni da sipate gorivo, o osnovnim higijenskim potrebama da ni ne govorim, mogu samo izuzetno veliki entuzijasti i zaljubljenici u boravak na vodi. A onda na sve to se dodaju registracija i razne takse – objašnjava Pašković.

Marina ApatinMarina Apatin

Sagovornik tvrdi da se malo radi, a dosta priča o problemima u nautici.

- Postoji još jedna anomalija. Kada spomenete nautički turizam nema osobe u Srbiji koja vam ne bi dala objašnjenje šta je to a pitanje je da li ta ista osoba zna da pliva, a kamoli da upotrebi krmeno veslo na jednoj šiklji. Da budem samokritičan, nautičari imaju problem što je "svaka vaška obaška". Dozvolu za upravljanje plovilom dobijete, a da niste ušli u plovilo već samo polažete teoriju. U Engleskoj koja mi je uzor za nautiku svi vodni sportovi i ribolovci sarađuju. Kod nas svaki vodni sport je za sebe kraljevstvo i ignoriše onog drugog. Bez zajedničkog rada nema nautike. Znači treba svi da se udruže i veslači, kajakaši, jedriličari, motonautičari, skijaši na vodi, ronioci, ribolovci pa onda biciklisti i setači pored obale.

Kao i obično samo zajednička akcija vodi cilju, pa se tako problem nautike u Srbiji mogu rešiti zajedničkim snagama svih jer svi koriste vodne resurse i njihovo okruženje. A nadležni bi trebalo da se prisete da je priobalje reka, kanala i jezera kojim raspolaže Srbija duže od Jadranske obale bivše Jugoslavije.

Suzana Obradović

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.